[VIDEO] ‘Na Sveučilištu se dogodila serija duboko nezakonitih odluka’

U četvrtak je na Filozofskom fakultetu održana tribina ‘Sveučilište i legalnost’ koja je pokušala dati odgovore na goruća pravna pitanja na Sveučilištu u Zagrebu. Odluka Senata Sveučilišta o raspuštanju Studentskog zbora Filozofskog fakulteta, razrješenje dekana Previšića, rad Senata i Fakultetskog vijeća – o svemu tome u dobro popunjenoj D7-ici govorili su prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš, bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Ivo Josipović, redoviti profesor na Pravnom fakultetu, dr. sc. Predrag Marković, povjerenik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja na FF-u te odvjetnica Nicole Kwiatkowski. Moderator tribine bio je profesor Dean Duda s Odsjeka za komparativnu književnost na Filozofskom.

Screenshot: TV Student

Dvosatnu tribinu u organizaciji Inicijative članova i zamjenika u Fakultetskom vijeću otvorio je Duda kazavši kako je poziv na tribinu, u par navrata, dobio i rektor Damir Boras, no nije se odazvao. Podsjetimo, rektor je dva sata prije tribine prisustvovao misi Veni Sancte Spiritus u zagrebačkoj Katedrali za početak akademske godine.

Plenum TTF-a i FFZG-a organiziraju 65. rođendan rektoru Borasu s naslovom 'Sretna penzija'

Odnos snaga na Sveučilištu – tko je bolje zaštićen?

Prvo izlaganje održao je profesor Bjeliš i pojasnio koji su to temeljni pravni akti koje čita rektor (Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Statut Sveučilišta u Zagrebu). Veći dio svog izlaganja posvetio je tome što, u okviru Statuta i Zakona, može učiniti rektor u odnosu Sveučilišta i sastavnica te rektora i dekana. Ukazao je na bitne članke Statuta kojima je pojasnio odnos snaga na Sveučilištu.

– Prema članku 16. Statuta, odluka o razrješenju rektora donosi se natpolovičnom većinom glasova u Senatu, dok dekan može biti smijenjen dvotrećinskom većinom glasova. To je otprilike odraz realnih odnosa snaga na Sveučilištu i percepcije što tko treba značiti i tko treba biti bolje zaštićen, rekao je Bjeliš.

Bivši rektor potom je podsjetio na jedini slučaj suspenzije dekana iz svoga mandata (op.a. kada je 2010. s dužnosti tadašnjeg dekana Ekonomskog fakulteta razriješen Darko Tipurić).

– Taj je slučaj bio kompleksan, neizvjestan i riskantan i za Sveučilište i za rektora. Nakon što je rektor donio odluku o suspenziji, mjesec dana su sveučilišni odbori radili da bi došli do iscrpnih izvještaja o svim relevantnim aspektima pitanja suspenzije (akademskim, studentskim, financijskim, etičkim te aspektima osiguranja kvalitete). Sveučilišni odbor za statutarna pitanja je odmah nakon donošenja odluke o suspenziji dva dana zasjedao da bi se ustanovilo je li rektor imao razloga za suspenziju. Na kraju se ispostavilo da je imao. Upravni nadzor Ministarstva nad fakultetom, nakon ustrajnog inzistiranja čelništva Sveučilišta, poslao je svoje mišljenje jedan dan uoči sjednice Senata Sveučilišta, dakle nakon mjesec dana. Konačno, Senat je potvrdio suspenziju nad-dvotrećinskom većinom i rektor je tako preživio. Nakon toga smo imali izostanak kasnijeg razmatranja bilo kakve akademske, financijske, disciplinske, etičke odgovornosti na fakultetu. Moj zaključak je – to je bila rektorova pirova pobjeda, priča o tom događaju bivši rektor Bjeliš.

Bjeliševo izlaganje o tadašnjoj suspenziji dekana danas je zanimljivo iz dva razloga: nedavnu odluku rektora Borasa o suspenziji Vlatka Previšića, čime je on razriješen dužnosti dekana Filozofskog fakulteta, Senat Sveučilišta potvrdio je isti dan kada je rektor odluku donio (3. listopada 2016.). Za upravni nadzor Ministarstva nad fakultetom, kako kaže Bjeliš, u njegovo je vrijeme bilo potrebno ‘ustrajno inzistiranje čelništva Sveučilišta’, a u slučaju upravnog nadzora MZOS-a nad zakonitosti i statutarnosti razrješenja dekana Previšića, pomoćnik ministra Srećko Tomas (!) odluku je donio šest dana nakon zaprimanja zahtjeva za nadzorom.

Portal srednja.hr MZOS-u podnio zahtjev za upravnim nadzorom svih fakulteta u Hrvatskoj

Odluka o raspuštanju Studentskog zbora – nezakonita, ništava, pravno nepostojeća…

Nakon bivšeg rektora zagrebačkog Sveučilišta, riječ je preuzeo profesor Josipović, inače koautor Zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama. Josipović se dotaknuo upitne zakonitosti izbora za Studentski zbor Filozofskog fakulteta, provedenih u ožujku 2014. godine.

– Jedino što je nezakonito u cijeloj priči sa Studentskim zborom su dva studentska predstavnika koja su kooptirana mimo Studentskog zbora. Dakle, oni su apsolutno nezakonito sudjelovali u radu Fakultetskog vijeća. Međutim, svi drugi studenti koji su izabrani, bez obzira što ih je manje od propisanog broja, su zakonito, legalno i legitimno izabrani i nema apsolutno nijedne pravne norme na koju bi se rektor mogao pozvati prilikom odlučivanja o tome da će poništiti izbore i zatražiti izbore novih studentskih predstavnika, zaključio je Josipović.

Josipović je istaknuo kako su u vrijeme izbora postojala tijela koja su nadzirala cijeli proces te kako je postojao rok žalbe. U onom trenutku kad su izbori završeni i kad su proglašeni rezultati, priča je, kako kaže, bila završena. Upravo zato, smatra da su tada izabrani studentski predstavnici i dan danas članovi Studentskog zbora te da i dan danas imaju pravo sudjelovati u radu Vijeću.

– Nema te odluke rektora ili Senata koja bi mogla ukinuti takav njihov status. Odluka o raspuštanju Zbora koja je donesena je nezakonita, ništava odluka, odnosno, pravno nepostojeća i ne može proizvoditi pravne učinke. Po mom sudu, morate inzistirati na tome da izabrani studenti nastave svoj rad.

Jedino što je logično i što slijedi ratio legis, kako kaže Josipović, jest raspisati izbore za dva nedostajuća člana Studentskog zbora. U svom izlaganju pojasnio je i status bivšeg dekana Previšića.

– Ako je gospodinu dekanu 30. rujna 2016. godine istekao ugovor o radu, od tog je dana on silom zakona u mirovini. Prema tome, ako je on od 1. listopada 2016. u mirovini, što ga je rektor imao suspendirati? Dakle, rektor nije imao zašto suspendirati dekana, jer on naprosto više nije bio zaposlen na fakultetu. Ne možete suspendirati nekoga tko nije dekan, rekao je i nasmijao publiku Josipović.

Propala sjednica Vijeća FFZG-a: Da rektor ima interes na drugim fakultetima, i tamo bi se raspuštali zborovi

Pravni rašomon na Sveučilištu

Josipović se zapitao kako je moguće da dvije takve odluke, kako je rekao, eklatantno nezakonite, budu jednoglasno izglasane na Senatu. Dotaknuo se i pitanja imenovanja v.d. prodekana od strane Senata te naglasio da nema nijedne norme, ni u Statutu ni u Zakonu, koja bi Senatu ili rektoru omogućila da imenuje obnašatelje dužnosti prodekana.

Josipović je trenutačnu situaciju okarakterizirao kao pravni rašomon i dodao kako se radi o seriji duboko nezakonitih odluka na Sveučilištu. Čak i ako Senat ne opozove nezakonitu odluku o raspuštanju Studentskog zbora, Josipović smatra da studentski predstavnici imaju pravo i dužnost nastaviti s radom u Vijeću. Sumirao je kako je potrebno rapisati dodatne izbore za najmanje dva člana Zbora koji bi potom ušli u Fakultetsko vijeće, a potrebno je raspisati i izbore za novog dekana.
Na kraju svog izlaganja, Josipović se okupljenima obratio kao sveučilišni profesor i političar, a ne više kao pravnik.

– Ova priča koja se ovdje događa je više od čitanja pravnih normi. Mislim da je sve ovo što se dogodilo, i s raspuštanjem Studentskog zbora i s imenovanjem v.d. dekana i prodekana, da je riječ o pokušaju da se silom i zaobilaženjem Statuta i procedura ovdje instalira sporazum kojim se ovdje sklapa ona neobična suradnja KBF-a i vas. Ja mislim da ste vi ovdje, posebno studenti, ispravno prepoznali zamke koje taj sporazum za vas nosi. Mislim da legitimno branite svoj profesionalni interes, ali rekao bih i opći interes demokratskog i, naglasit ću, sekularnog društva, u kojemu svi, posebno mladi ljudi imaju jednake šanse, jednaka prava i jednake obaveze. Ja moram reći da vas podržavam i na vašoj sam strani, zaključio je Josipović.

Šustar se skriva iza priopćenja jer je MZOS zakuhao priču oko Filozofskog

Kako izigrati zakon voljom nekolicine

Predrag Marković, povjerenik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja na Filozofskom i profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti, također se zapitao kako je moguće da je Senat jednoglasno donio odluku o poništavanju izbora za Studentski zbor i dodao kako je kriza Filozofskog fakulteta isto tako i kriza Sveučilišta u Zagrebu.

– Ono što je najbitnije u ovom slučaju je da se zapravo zalažemo za slobodu mišljenja, slobodu govora, za jednu demokratičnost, a ne da podlegnemo pod pritiscima bilo koje vrste. To je ideja koju smo mi profesori dužni prenositi.

Posljednja je govorila odvjetnica Nicole Kwiatkowski koja je, prateći ovaj slučaj, zaključila kako joj se čini da je netko sustavno tražio grešku ili mjesto gdje može proizvesti grešku da bi mogao donijeti slijed nezakonitih odluka, a sve kako bi zadovoljio nečiji partikularni interes. Osvrnula se i na upitan upravni nadzor MZOS-a nad radom Vijeća Filozofskog fakulteta, a koji je, kako smo već pisali, potpisao pomoćnik ministra Šustara, Srećko Tomas.

– To je ono što me je, više kao građanina, zabrinulo da je uopće moguće. Da, primjerice, nađete u Ministarstvu znanosti i obrazovanja osobu koja je voljna potpisati ovakav papir zato da bi napravila pokriće za daljnji niz zaista problematičnih odluka, rekla je odvjetnica.

Kwiatkowski je naglasila kako i najsavršeniji zakon neće proći ako imate posla s ljudima i kako je cijela ova priča u biti primjer kako se zakon može izigrati voljom nekolicine.

Nakon izlaganja govornika, poznati odvjetnik Anto Nobilo rekao je kako je u ime Inicijative članova i zamjenika u Fakultetskom vijeću podnio tužbu Upravnom sudu i tražio da se sporni akti Sveučilišta proglase ništavnim. Nobilo smatra kako se u ovom slučaju radi o napadu na studentsku participaciju i studentska prava te kako je jedini način za ispraviti navedeno – jednostavno smatrati da sporni akti nikad nisu doneseni.

Domino efekt na Sveučilištu: Osim Filozofskog, još 10 fakulteta krši zakone o studentskom predstavništvu

Bivši rektor Bjeliš nije zadovoljan s trenutačnom situacijom na Sveučilištu

U daljnjoj raspravi uz pitanja iz publike, Bjeliš je ustvrdio kako mu se čini da je motivacija cijele priče bila suspendirati Fakultetsko vijeće na neko vrijeme.

– Ništa se ne događa nepromišljeno i slučajno na razini rada Senata. Rektor koji predsjedava Senatom itekako, što god da mu je motivacija, priprema te točke i to priprema s najvećom mogućom ozbiljnošću, koncentracijom.

Bivši rektor rekao je i kako nije zadovoljan s trenutačnom situacijom na Sveučilištu i dodao da Senat bira rektora na svoju sliku i priliku. Smatra kako je Senat danas sveden na provizorni rad i kako mu se danas predlažu vratolomne odluke.

– Senat je danas ispražnjen od bitnog interesa članova Senata. Na Senatu više ne funkcioniraju bitni interesi. Sve skupa se supstituira s određenim partikularnim, grupnim i sličnim potezima koji imaju svoj lokalni interes, zaključio je Bjeliš.

Bivši rektor je istaknuo kako mu je nepojmljivo kako jedan ugledni član Senata može reći da ne trpi, ne želi i da ne dolazi u obzir da mu ulica određuje život na Sveučilištu, a te iste studente se na ovom fakultetu uspjelo staviti na ulicu.

Na tribini je bilo govora i o godinama rektora Borasa koji bi, s krajem ove akademske godine trebao otići u mirovinu ako mu Vijeće njegove matične sastavnice ne produži ugovor o radu. Bjeliš je pojasnio kako je u svom drugom rektorskom mandatu imao istu situaciju kao rektor Boras sada. No, kako je naglasio, tijekom svog rektorskog mandata, neprestano je držao nastavu i njegov Fakultet (PMF) odlučio je kako i dalje postoji potreba za njegovim radom. A s obzirom na sutrašnji 65. rođendan rektora Borasa, koji je u intervjuu za HRT izjavio kako nema nikakvih problema s njegovim godinama i rektorskim mandatom, pred nama je zasigurna jedna zanimljiva i burna akademska godina.

Tribina Sveučilište i legalnost from TV Student FPZG on Vimeo.

Odgovori