Pretraga

GOOD inicijativa: Anonimno – javna rasprava o kurikulumima je ismijavanje demokratske procedure

A- A+

GOOD inicijativa u priopćenju je upozorila javnost i nadležne institucije da aktualna javna rasprava o prijedlozima kurikuluma nije u skladu s demokratskim procedurama te stoga organizacije i stručnjaci okupljeni oko GOOD inicijative neće u njoj sudjelovati i traže ponavljanje javne rasprave kad za to budu ostvareni uvjeti.

Izdvojeni članak

Mreža mladih: ‘Odbijmo sudjelovati u smijuriji koju Šustar radi iz kurikularne reforme’

Kako stoji u priopćenju, neregularnosti na koje žele upozoriti odnose se na činjenice:

 – Da ne postoji zakonska osnova za donošenje kurikuluma predmeta, već samo nastavnog plana i programa na što smo više puta, zajedno s drugim obrazovnim stručnjacima upozoravali i prethodnu Vladu kao i aktualnu Vladu s tehničkim ovlastima. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14) u članku 26. (NN 94/13) propisuje da se odgoj i obrazovanje u školi ostvaruje na temelju nacionalnog kurikuluma, nastavnih planova i programa i školskog kurikuluma. U članku 27. (NN 94/13, 152/14) propisuje se da se nastavnim planom i programom utvrđuje tjedni i godišnji broj nastavnih sati za obvezne i izborne nastavne predmete, međupredmetne i/ili interdisciplinarne sadržaje i/ili module, njihov raspored po razredima, tjedni broj nastavnih sati, godišnji broj sati te ciljevi, zadaće i sadržaji svakog nastavnog predmeta. Javna rasprava može biti provedena tek nakon što Hrvatski sabor promijeni odredbe Zakona i omogući donošenje kurikuluma.

Da prijedloge kurikuluma nakon javne rasprave trebaju mijenjati stručnjaci koji su dokumente i izrađivali, transparentno izabrani javnim natječajem upravo zbog svoje stručnosti i vizije reforme sukladno proceduri predviđenoj u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije koju je donio Hrvatski sabor. Upravo stručnjaci koji su izradili prve prijedloge trebaju javnosti ponuditi obrazloženja prihvaćenih i neprihvaćenih izmjena. Budući da je Ministarstvo prekinulo suradnju s tim stručnjacima ne postoje uvjeti za postupanje nakon javne rasprave ni za unapređenje kurikuluma.

Da je u javnoj raspravi održanoj tijekom ljetnih mjeseci naknadnim priopćenjem je omogućeno anonimno komentiranje, čime je dodatno narušena transparentnost procesa koji je i tako narušen izigravanjem procedura, netransparentnim promjenama stručnjaka i sličnim postupanjem iza očiju javnosti.

Cjelovita kurikularna reforma je dio Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije u kojoj je jasno navedeno da je za formiranje Ekspertne radne skupine za provedbu Cjelovite kurikularne reforme nadležno Posebno stručno povjerenstvo za praćenje i provedbu Strategije koje bira članove temeljem javnog poziva. Ministar s tehničkim ovlastima, Predrag Šustara je izigrao ovaj proces na način da postavlja suradnike po svojoj želji čime je sebi uzeo ovlasti koje mu nije prepustio zakonodavac – Hrvatski sabor, pri donošenju ove Strategije. Budući da ministar s tehničkim ovlastima postupa protivno Strategiji izglasanoj u Hrvatskom saboru, smatramo njegove poteze nezakonitima i nelegitimnima, stoji u priopćenju.

Oštro osuđuju postupke ministra s tehničkim ovlastima Predraga Šustara jer, kako se navodi, kao predstavnik izvršne vlasti postupa protivno odlukama donesenim u Hrvatskom saboru. 

– Aktivnosti koji je ministar u svom kratkom osmomjesečnom mandatu proveo protivne su prihvaćenim dokumentima i demokratskim procedurama za koje se opredijelila Republika Hrvatska pri čemu prvenstveno mislimo na jasno opisane procedure definirane Strategijom znanosti, obrazovanja i tehnologije, zakonima te pratećim pravilnicima i dokumentima, kao i standarde postavljene Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, kao i standardima koje je postavio Ustavni sud (u odluci) tumačeći propise vezane uz javna savjetovanja. Stoga pozivaju ministra da se suzdrži od kršenja odluka Hrvatskog sabora i činjenja daljnje štete obrazovnoj reformi, stoji u priopćenju.