[NE]LOGIČNO Hibridni argumenti ministra Krstičevića

Ministar obrane Damir Krstičević jučer poslijepodne sazvao je hitnu konferenciju za novinare povodom optužbi za plagijat koje je objavio Index.hr. U oko su nam upala dva argumenta koje je ministar iskoristio, a koji se baziraju na udžbeničkim primjerima pogrešaka u argumentaciji. Tko mora dokazati što je hibridni rat te kako izuzeti nešto iz općeg pravila, doznajte u tekstu. Za više ovakvih sadržaja zapratite Nelogično.

Ministar obrane Damir Krstičević na jučerašnjoj presici | Foto: Screenshot HRT, srednja.hr

Poslijepodnevna press konferencija ministra obrane Damira Krstičevića odjeknula je društvenim mrežama. Mnogo se rasprave povuklo oko načina na koji je ministar razgovarao s novinarima, a oni malo pedantniji osvrnuli su se i na sadržaj njegovog govora. Među ostalima, dva su argumenta ministra Krstičevića koja su i nas poprilično zatekla.

“Što se tiče tog rada, on nije bio niti završni niti diplomski, nego tek jedan seminarski tijekom studija, pa prema tome u njemu nije trebalo citirati izvore kojima sam se poslužio”

– Damir Krstičević, Jutarnji list, 27. studenog

U akademskoj zajednici postoje striktna pravila kojima se izbjegava plagiranje u svim stručnim i znanstvenim radovima. Dakle, i seminarima, kao i završnim, diplomskim te drugim stručnim i znanstvenim. Ako neki rad želimo izdvojiti iz te kategorije, potrebno je argumentirati u prilog njegovog izuzimanja. Potrebno je, dakle,

Plenkovićevi plagijatori vol. 2: Ministar obrane Krstičević prepisivao u završnom radu

navesti razlog zašto se u nekom slučaju ne bi primjenjivala pravila koja inače vrijede. Ministar Krstičević to ne uspijeva. On samo konstatira da se pri izradi seminarskog rada ne treba citirati izvor, implicirajući da bi takav rad trebalo izuzeti iz općih pravila o plagiranju. Ali zašto? E, pa još ne znamo.

Radi se o pogrešci neopravdane iznimke koja se događa kada osoba pokušava izuzeti određeni primjer iz opće uvriježenih normi/pravila/kategorije, no ne navodeći (gotovo) nikakav poseban razlog za to.

“Pitajte njih koji to rade”

– Damir Krstičević, Index.hr, 27. studenog

Krstičević je danas, među ostalim, izjavio kako su optužbe za plagijat napadi na njega jer ‘očito nekome smeta’. U jednom je trenutku rekao i kako se protiv njega vodi hibridni rat. Kad su ga na konferenciji novinari upitali tko i kako vodi hibridni rat, on im je odgovorio gore citiranu rečenicu – pitajte njih koji to rade. Ni A od argumenta. Kada netko tvrdi da nešto jest, onda je i na njemu odgovornost da dokaže vlastitu tvrdnju ili barem navede razloge/dokaznu građu na temelju koje bi opravdao vlastitu poziciju. Međutim, u nedostatku istih, često se poslužimo i sljedećom ‘zaobilaznicom’ – ‘ako misliš da sam u krivu, dokaži to’.

U principu se radi o podvrsti argumenta iz neznanja, tipične pogreške u zaključivanju, koja funkcionira na principu da je nešto istinito sve dok se ne dokaže suprotno. Premda se, primjerice, u pravnoj i znanstvenoj praksi takav princip primjenjuje, odnosno nije pogrešno smatrati da nešto ne postoji dok nije otkriveno ili da je netko nevin dok mu se ne dokaže krivnja, to su upravo iznimke, a ne generalno pravilo. Ako sugovornik ne može opovrgnuti naše tvrdnje, to ne znači da su one automatski istinite. Štoviše, nemogućnost sugovornika da opovrgne naše tvrdnje (ili njegova želja da to ne radi) ne govori ništa o istinitosti naših tvrdnji.

Ovu pogrešku u zaključivanju odlično je primijetio saborski zastupnik Bojan Glavašević te ju je potom, uz kratku analizu, objasnio i na svojem Twitter profilu.


Za više ovakvih sadržaja zapratite Nelogično.

Odgovori