Kako preživjeti prvu godinu faksa? Studentica i nastavnica otkrivaju najčešće greške brucoša

Tko preživi prvu godinu studija, pričat će. Lina Kovačec, studentica RIT Croatia, ne samo da ju je preživjela, nego je iz nje izvukla maksimum. Na konferenciji Brucoš 101 podijelila je kako se snašla na početku studija, a pridružila joj se i njezina nastavnica Nina Antičić s korisnim savjetima iz perspektive s druge strane katedre. Pokazala je da profesori koje kao brucoši često doživljavamo kao stroge autoritete zapravo rade sve kako bi nam pomogli da tu prvu godinu što lakše prebrodimo.

Prelazak iz škole na studij ogromna je promjena. Mnogi se sele u novi grad, započinju samostalan život, upoznaju hrpu novih ljudi, navikavaju se na kolegije, profesore, ispite. Ipak, sve je malo lakše ako znate što očekivati, a od koga bolje potražiti iskustva nego od starijih kolega?

Zato smo na novom izdanju online konferencije Brucoš 101 ugostili Linu Kovačec, studenticu na koledžu RIT Croatia koja je podijelila svoja iskustva. Uz nju, savjete je podijelila je i nastavnica Nina Antičić, kroz čije je ‘ruke’ do sada prošlo stotine izgubljenih brucoša i studenata koji se tek uče snalaziti.

Nastavnica je i sama je nekad bila u toj poziciji, prisjetila se. Sa studijem na Ekonomskom fakultetu je započela u ratno vrijeme, kad se iz rodnog Zadra preselila u Zagreb. Ta promjena je bila toliko velika da je se i dan danas vrlo dobro sjeća.

– Imala sam vrlo podvojene osjećaje oko svog studija. Bila sam oduševljena novim sustavom učenja, novim pristupom profesora prema studentima koji je tražio visoku odgovornost za vlastite rezultate, imponirao mi je. S druge strane sam se osjećala nesigurno. Došla sam studirati u Zagreb koji je kulturološki bio različit, koji je živio punim plućima. Borila sam se da se usidrim na faksu. Na prvoj nas je godini bilo valjda tisuću i pol, mi smo tamo stvarno bili broj. Profesori su bili krasni, ali nije bilo moguće pristupiti studentima individualno i to mi nije odgovaralo, istaknula je nastavnica Antičić.

Brucoški dani su izazovno vrijeme

Samo područje studija, makroekonomija, zanimalo ju je. Ubrzo je našla divne prijatelje koje i danas smatra najboljima. Iako je od tada prošlo tri desetljeća, slična iskustva imaju i brucoši danas, smatra nastavnica. Ipak, njima su informacije danas puno dostupnije nego što su bile njima, a visoka učilišta poput RIT Croatia razvili su i sustave koji pomažu studentima ne biti samo ‘broj’.

– Trenutak početka studiranja, kad studenti imaju 18 ili 19 godina je osobno izazovno vrijeme. Ulaze u malo ozbiljniju dob, veći je naglasak na vlastitoj odgovornosti i inicijativi. Nema više škole gdje će ih nastavnici opominjati, podsjećati. Kad dobijem mlade studente, sjetim se sebe i nastojim im pružiti emocionalnu i psihološku sigurnost. Želim da znaju da su došli kod tko im želi pomoći i voditi ih kroz prvu godinu. Mogu reći da smo ovdje na RIT-u razvili sustav podrške studentima koji im pomaže da se usidre, da otklone tjeskobu i strahove, rekla je Antičić.

Lina je i sama iskusila koliko počeci studiranja mogu biti trnoviti. Nakon srednje škole, upisala je studij Business and Politics u Danskoj. Tamo je provela tri mjeseca prije nego što je odlučila da to nije za nju i vratila se u Hrvatsku. Po preporuci prijatelja iz srednje škole odlučila je svoj akademski put nastaviti na RIT Croatia koji dozvoljava da se studenti upišu u svakom semestru, tako da je Lina studij započela u proljetnom.

– Rekao mi je da je RIT Croatia osobniji i više se daje u studente nego na bilo kojem državnom faksu, jer je manje studenata. Meni se to svidjelo. Došla sam kad je sve već bilo u pokretu. To je ispalo super. Stvarno sam uspjela upoznati jako puno novih ljudi i naučila sam jako puno toga već na prvoj godini. Nije mi bilo preteško snaći se jer je intimno, ali je dovoljno out there da učimo nove stvari. Potpuno je drugačiji sistem nego na državnim faksevima, rekla nam je studentica.

RIT Croatia, inače, je američki koledž koji ima kampuse u Zagrebu i Dubrovniku, a dio je velikog sveučilišta iz New Yorka, Rochester Institute of Technology. Nastava se tamo odvija na engleskom, a studenti nakon diplome dobiju dvije diplome, jednu hrvatsku i jednu američku. Ono što ga razlikuje od drugih visokih učilišta je jako puno prakse, osobniji pristup i međunarodno okruženje, što su nam potvrdile i naše sugovornice.

Tamo se izvode četiri prijediplomska studija: Dizajn novih medija, Informacijske tehnologije, Međunarodno poslovanje i Service Management. Više o njima, kao i mogućnostima studiranja na RIT Croatia, pročitajte na njihovoj web stranici.

Brucoši čine par čestih greški

Za razliku od osnovne i srednje škole, na faksu si ‘svoj na svome‘, objasnila nam je Lina. Dok nas u srednjoj nastavnici ili roditelji nadgledaju i podsjećaju da učimo, na faksu se prvi put susretnemo s potpunom slobodom po pitanju našeg obrazovanja. Tko ne želi učiti, ne mora, ali to će se odraziti na njegov ili njen uspjeh.

Na takav se sustav neki studenti teško prilagode. Budući da je odgovornost posve na nama, mnogi studenti upadnu u zamku odgađanja suočavanja s obvezama, složile su se naše sugovornice. Zato je RIT Croatia prilagodio svoj sustav tako da potiče studente na rad od samog početka. Zbog toga, Lina se vrlo brzo uhodala i shvatila da je ovaj koledž pravo mjesto za nju.

– Ovdje ne pišemo ispite samo na kraju godine, nego cijelo vrijeme imamo zadatke i kvizove, pa ne mogu se posve opustiti. Ipak je na moju volju hoću li ili neću sudjelovati, ali ja sam ipak tu jer želim biti ovdje, a ne jer moram. Jako sam se lagano uhodala i našla prijatelje. Bilo je sve postepeno, ali dosta brzo. Shvatila sam da me studij zanima i da je zanimljiv. Većina mojih prijatelja koji su otišli na faks su prvi semestar bili izgubljeni u vremenu i prostoru jer je sve drugačije nego u srednjoj. Meni je bilo okej jer sam shvatila da s radom trebam početi odmah, a ne za tri tjedna. Sad sam već treća godina i stvarno je sve super, mogu vidjeti da nastavljam studij ovdje, istaknula je studentica.

Nastavnica Antičić objasnila nam je kako je nastava na RIT Croatia osmišljena tako da brucošima olakša početak studiranja.

– Počnemo semestar 1. rujna. Krenemo s predavanjima, vježbama, praksama, posjetama kompanijama, gostućujućim predavanjima. Odmah za mjesec dana dođe prva veća provjera znanja, nakon dva mjeseca piše se druga, a nakon otprilike tri i pol mjeseca treća. U međuvremenu ima puno malih elementara ocjenjivanja. Dakle, nemamo jedan veliki završni ispit, ne počnemo semestar pa ne vidimo studenta do ispitnog roka. Radimo sa studentima odmah, intenzivno od prvog tjedna. Naša nastava je kombinacija predavanja i vježbi. Ocjenjuju se vježbe, diskusije, eseji, grupnih radovi, prezentaciji, istraživanja, objasnila je nastavnica.

Što ako pogriješimo s izborom studija?

Donijeti odluku o upisu studija nije lako. Mnogi se brinu da će pri tome pogriješiti. No, takav način razmišljanja je pogrešan, smatra nastavnica Antičić.

– Ja ne bih oko toga dramatizirala. Spoznaja da je student pogriješio s upisom veći je problem roditeljima nego studentu, da budem iskrena. Mislim da mladim ljudima treba dati prilku da istraže. Pogrešna je pretpostavka da s 18 ili 19 godina netko treba pouzdano znati što želi biti i što želi raditi u životu. Tvoje dvoje nije isto. Što ću ja biti je različito od onog što ću raditi, navela je nastavnica.

Možda vas brine izgubljeno vrijeme koje biste proveli na studiju koji nije za vas? Niti to nije ispravan način razmišljanja, a to nam je nastavnica objasnila na vlastitom primjeru. Prisjetila se kako je gotovo godinu dana intenzivno radila na doktorskoj temi, a na kraju nije bila zadovoljna njom. Odlučila je promijeniti temu i pod mentorstvom svoje profesorice na kraju napisala doktorat kojim se ponosi.

– Mogao je biti zaključak da sam jednu godinu potrošila, bacila uzaludno. Međutim, puno sam naučila o tom području kojim se moja prva tema bavila, pa sam neočekivano dobila upit za jedan konzultantski posao. Nekoliko sam godina radila na konzalting poslu, dakle to vrijeme sasvim sigurno nije bilo bačeno, prisjetila se Antičić, dodajući kako sve što naučimo uvijek ostaje zabilježeno i utječe na nas.

Savjeti za sve brucoše

I Lina, koja je i sama imala iskustvo studiranja na fakultetu koji nije bio za nju, složila se kako pogriješiti nije strašno. Najteži dio, smatra, jest priznati pogrešku, ali nakon toga bude lakše. Uputila je i nekoliko korisnih savjeta svima koji će ove godine postati brucoši.

– Nemojte se stresirati. To je jednostanvo za reći, ali studiranje nije toliko komplicirano, ni teško, ni stresno koliko se čini na prvu. Naravno, u početku je sve novo, ali ako se samo malo smiriš i kreneš u to polako, stvarno se da naći balans u svemu. Mnogi se pitaju hoće li naći prijatelje, ali naučila sam da uvijek postoji barem jedna osoba za tebe u svakoj grupi. Stvarno se mogu pronaći i prijatelji i podrška, poručila je studentica.

Ako ste zbog te promjene i dalje pod stresom, ne brinite, to je ljudski, nadovezala se nastavnica Antičić. No, trebate znati da je stres najveći u situacijama kad razmišljamo o nečemu što nas čeka, a ništa ne poduzimamo.

– Moja preporuka brucošima je zato: pristupite nam i dajte nam svoje povjerenje. Naša je uloga da vas vodimo kroz obrazovni proces. Imamo institucije unutar koledža i mrežu studentske potpore. Zamolila bih studente da nam daju svoje povjerenje, poručila je nastavnica.

Cijeli razgovor s Linom i nastavnica Antičić u kojem smo razgovarali o prvim ispitima, ocjenama, sklapanju prijateljstava i svemu što profesori mogu činiti da nam pomognu u prilagodbi, pogledajte u videu ispod.

Projekt Brucoš 101: Uvodni kolegij o studiranju provodi portal srednja.hr. Srebrni partneri projekta su RIT Croatia, Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta (ZŠEM) i PBZ, a partneri projekta su Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD) i dm.