Upoznale su se na faksu, a završile u New Yorku: Kažu da je izbor studija ključan, a imaju i savjete oko toga

Kroz čitavu srednju školu slušamo kako su kolege iz razreda prijatelji za život, ali premalo pažnje se daje kolegama koje upoznamo u fakultetskim danima jer osim super prijateljstava, možda vas čeka i odlična poslovna suradnja koja vam otvara nove životne prilike. Upravo se to dogodilo između tri studentice na RIT Croatia, dio američkog sveučilišta RIT, s kampusima u Zagrebu i Dubrovniku. Kada se spoje studentice međunarodnog poslovanja, IT-ja i dizajna novih medija, nastane projekt koji je završio na festivalu RIT-ja u Rochesteru u New Yorku i osvojio pažnju publike cijelog sveučilišta.

Zato smo na novom izdanju online konferencije Brucoš 101, ugostili Isabell Repalust, Miu Katarinu Borjanović McGuire i Lauru Kenteru. Inače Brucoš 101, u organizaciji portala srednja.hr, konferencija je koja svake godine okuplja studente i nastavnike kako bi maturantima približili što ih zapravo čeka na faksu. Razgovarali smo o tom zajedničkom projektu, razmjenama u Americi i Parizu, prvim praksama i pitanju koje muči gotovo svakog maturanta: kako znati da ste izabrali dobar faks?

Kad tehnologija čuva tradiciju

Sve je počelo s idejom koju je Isabell ponijela iz Međimurja. Studirala je godinu dana na glavnom kampusu RIT-a u Rochesteru, a kad se vraćala, htjela je pronaći razlog da se vrati. Nakon volontiranja na festivalu inovacija i kreativnosti, Imagine RIT, shvatila je da je to ta prilika.

Njihov projekt 'The Last Weavers' spaja tradiciju međimurskog pletarstva s virtualnom stvarnošću (VR). Kroz čitavo iskustvo, igrači su korak po korak vođeni procesom pletenja košare uz virtualnu majstoricu po imenu Kata.

– Htjela sam naći neku ideju koja spaja hrvatsku kulturu. Pogotovo jer sam ja iz Međimurja, pa sam htjela da ideja predstavlja mene. I naravno da je vezana s tehnologijom, da je nešto opipljivo, da mogu sudionici iskusiti taj cijeli proces. I tu je nekako nastala ta ideja iz mjesta iz kojeg sam ja, malog Draškovca. Blizu je tih par malih sela gdje se i dan danas još pletu korpe, ispričala je Isabell.

Nakon što je osmislila ideju, odlučila je kontaktirati Miu i Lauru, da ideju na papiru pretvore u stvarnost. Laura je preuzela game development i back-end logiku, a Mia je osmislila izgled cijelog virtualnog svijeta.

– Ja sam bila tu za dizajn svijeta, istraživala sam kako da prikažem Međimurje na vrlo lijep i efikasan način, da ukomponiram neke dijelove njihove kulture s nekim detaljima koje možete primijetiti. Ubacila sam Svetomirsku čipku koja je poznata za njih i takve neke detalje, govori Mia.

Isabell je vodila projekt, koordinirala komunikaciju s Amerikom i brinula da sve bude na vrijeme. A za dizajn lika, Mia se inspirirala upravo svojom kolegicom Isabell, koja je čak donijela Miji slike iz djetinjstva kako može dobiti što bolju sliku.

Isabell Repalust | Foto: srednja.hr

Zašto im je ovaj projekt bio važan?

Nakon što su odlučile surađivati, Laura je istaknula jasnu motivaciju iza ovog projekta. Ističe kako je za svoj završni rad željela napraviti nešto značajno i kada je Isabell došla sa svojom idejom, bilo joj je drago biti dio te priče.

– Smatram da je to jedna jako dobra, zanimljiva i kreativna ideja gdje se spaja tehnologija i kultura. Htjela sam biti dio jednog projekta gdje mogu pokazati da tehnologija ne mora biti loša, može donijeti dobrog, ističe Laura.

Tri različita smjera, jedan zajednički projekt upravo je to ono što projektna nastava na RIT Croatia i jest. Inače, RIT Croatia je veleučilište s kampusima u Zagrebu i Dubrovniku i međunarodni kampus američkog sveučilišta Rochester Institute of Technology iz New Yorka.

Nastava se odvija na engleskom, a studenti po završetku dobivaju dvije diplome: hrvatsku i američku. Upravo ta kombinacija međunarodnog okruženja, jako puno prakse i osobnijeg pristupa studentima čini ga drugačijim od većine visokih učilišta u Hrvatskoj.

Na RIT Croatia trenutno se izvode četiri prijediplomska studija: Dizajn novih medija, Informacijske tehnologije, Međunarodno poslovanje i Service Management. Nedavno je uveden i novi studij Cybersecurity, a prva generacija studenata s nastavom će započeti najesen.

Više o svim mogućnostima studiranja pročitajte na njihovoj web stranici.  A da nije sve to samo na papiru potvrđuju upravo Isabell, Mia i Laura sa svojim smjerovima koje su uspjele spojiti u jedan projekt.

Iz Međimurja u Rochester, pa u Pariz

Isabell je jedna od rijetkih studentica koja je imala prilike studirati i u Americi i u Francuskoj u sklopu razmjena. Svako od tih iskustava bilo je, kako kaže, kao iz drugog filma.

– Svaka razmjena bila je posebna na svoj način. Tipa u Americi mi je više bio taj studentski život koji je iz filma. Na kampusu si, kroz dan su predavanja, neki eventi na fakultetu, a navečer druženja. A opet u Parizu je život bio kao iz Netflixa. Tako da su oba iskustva jako različita, ali oba su mi jako draga i da mogu opet, iste sekunde bih se vratila, govori Isabell.

No osim filmskog ugođaja u gradovima, te dvije razmjene su Isabell stvarno promijenile. Navodi kako dolaskom u državu gdje nikoga ne poznajete, jednostavno se morate snaći. Najveći problem joj je bio pronalazak smještaja, ali i problemi s karticom, novim brojem i internetom. 

U Rochesteru je Isabell i nagrađena s Prism Awardom za PR projekte i evente. U sklopu kolegija Communication, uočili su da 90% fakulteta studentima ne daje nikakvu edukaciju o tome kako se pripremiti za intervju i za posao.

– Mi smo napravili event gdje su došli konzultanti i krojači iz okolice Rochestera i New Yorka. Davali su savjete studentima kako se obući, što nositi, na što obratiti pažnju. Ja sam bila menadžer tog projekta, znači vodila sam projekt, tvrdi Isabell.

Za ulogu voditelja projekta, prijavilo se njih petero u grupi. Isabell je bila jedina djevojka i jedina ne-Amerikanka koja se prijavila za tu ulogu. Profesor ju je odabrao.

– To mi je bilo jako drago. Hrvatska je mala i možda Amerikanci ne znaju toliko o njoj, ali svejedno sam ja na fakultetu već toliko napravila da sam znala da svejedno mogu voditi te projekte, rekla je Isabell.

Laura Kentera i Mia Katarina Borjanović McGuire | Foto: srednja.hr

Biti prva generacija nije nimalo lako

Dolazak u novu sredinu je često izazovan, ali starije generacije nekad olakšaju brucošima prilagodbu sa svojim savjetima i iskustvom. Mia studira dizajn novih medija i bila je dio prve generacije tog studija na RIT Croatia. Zvuči uzbudljivo, ali iznutra je to, kako kaže, bila sasvim druga priča.

– Biti prva generacija je nešto što nisam očekivala da će biti baš tako teško, ali ja sam se jako trudila i mislim da je to ispalo poprilično dobro. Bilo je iskustva gdje naravno nismo imali starije studente koji bi nam mogli možda pomoći ili objasniti kako stvari funkcioniraju. Morali smo profesore pitati da saznamo kako zapravo RIT funkcionira, što je bilo neugodno kad imaš 18 godina, govori Mia.

Ipak, ono što pamti jest otvorenost nastavnika i predavača koji su uvijek bili spremni pomoći. Naravno imala je i puno samostalog rada jer se sustav paralelno gradio za vrijeme njenog studiranja. Nastava se bazirala na projektom principu rada, učila je koristiti alate poput Aftera, Photoshopa, Ilustratora i Blendera. Skripti, kako kaže, nije bilo – Mia je to preuzela u svoje ruke. Za vrijeme studiranja prepoznat ćete taj tip studenta. Na svakom faksu postoji i svi mu idu po skripte prije ispita.

– Ja sam bila ta koja je pisala originalne skripte i svi su dolazili meni. Ali svidjelo mi se to zato što sam na kraju naučila više. Tako da nije bilo tako loše, tvrdi Mia.

IT plus management: kad programiranje nije dovoljno

Laura studira IT s naglaskom na web and mobile computing i ima jasnu filozofiju zašto je uz tehnologiju odabrala i management te studij doživljava kao kreativnu i primjenjenu znanost. Ističe kako kao programer možete napraviti super aplikaciju, ali možda ne znate kako tu aplikaciju i ideju prenijeti široj masi. Upravo iz tog razloga smatra da management ima jako bitnu ulogu, jer je kombinacija tehnologije i tehničke strane s razumijevanjem znanja iz poslovanja. Smatra da je to ono što će joj nakon studiranja značajno pomoći u daljnjoj karijeri.

Laura je inače iz Crne Gore, gdje je završila obje prakse u Podgorici. Već na prvoj odrađenoj praksi vidjela je koliko joj znači ovaj fakultet. Ističe kako su na nastavi bazirani na projektima i praktičnom radu, da se već nakon prve godine studija mogla prilagoditi cijeloj praksi i shvatiti kako timovi rade.

– Prošle godine sam počela na ljetu da radim u Coinisu i sad sam ostala kod njih. Tu sam više kao back-end developer radila i smatram da su mi te prakse jako pomogle i na studiju, jer to što naučite kroz posao drugačije je od toga što ćete naučiti na fakultetu, objašnjava Laura.

Foto: srednja.hr

Trenutak kada se izbor fakulteta pozitivno potvrđuje

Pitali smo sve tri studentice kad su shvatile da su dobro izabrale faks. Odgovori su različiti, ali imaju istu nit. Isabell se sjetila Career Education Daya na prvoj godini, kada su na faks dolazili ljudi iz industrije i razne firme.

– Mi smo mogli pričati s njima. Netko je možda dobio praksu odmah tamo. Tad sam sam shvatila da je ovo faks kojemu je stalo do studenta i koji želi da studenti uspiju, navodi Isabell.

Mia je u međuvremenu dobila posao grafičkog dizajnera u Školskoj knjizi, a potom i u jednoj firmi za dizajn interijera u Americi. Uz to je 2022. proglašena studenticom godine na RIT-u i poslali su je na Brick City event u Rochester. Mia je Imala puno projekata i s time je sagradila dobar portfolio koji je mogla pokazati dobrim firmama.

Laura je odgovor pronašla nakon prve godine fakulteta kada je bila na praksi i dio tima. Sve tri imaju isto zaključiti: praktično iskustvo je ono što razdvaja teoriju od stvarnog rada.

Kraj studija nije kraj svega

Isabel i Mia su ove godine na zadnjoj godini. Isabell planira master u Nizozemskoj, ali kaže da se definitivno vraća. Mia se želi prijaviti na master i jednog dana postati umjetnički direktor. Laura je tek treća godina i kaže da ju sve više zanima arhitektura sustava.

– Mislim da dok si toliko sretan sa svojim odabirom fakulteta i studija, uvijek je teško reći da je kraj i sad moram ići dalje, pogotovo ako ti faks puno da. Ako student želi, može svašta napraviti, a samo je do tebe koliko ćeš toga iskoristiti, kaže Isabell.

RIT Croatia | Foto: srednja.hr

Savjeti za maturante koji ne znaju što upisati

Na kraju smo ih pitali ono što muči gotovo svakog maturanta: kako znati da je izbor dobar? Isabell ističe kako je na početku malo teže jer je sve novo, ali i sama tvrdi kako na prvoj godini nije bila toliko otvorena i uključena u sve, ali se s vremenom opustila, počela upoznavati ljude, nastavnike i sve sjedne na svoje mjesto.

– Ja bih rekla: vidjeti hoćeš li na faksu biti samo broj ili ćeš zapravo biti osoba s imenom i prezimenom za nekoga tko će znati odakle si ti i što voliš. Važno je isto vidjeti koliko faks daje studentima kroz neke projekte, natječaje, klubove, evente. Najvažnije je istražiti hoćeš li ti samo tamo doći, slušati predavanje i otići doma ili će biti nešto više od toga, savjetuje Isabell.

Laura savjetuje da krenete od sebe. I ona sama je prvotno gledala što nju ispunjava i čime bi se voljela baviti.

– Mene je ispunjavala jako kreativnost, ali opet mi treba taj praktični dio. I onda sam nekako došla na IT. Mislim da na kraju, koji god faks da osoba odabere, ako je to ono što njih ispunjava, to je najbolja odluka koju će donijeti, kaže Laura.

Mia se također nadovezala kako je važno pronaći nešto što vas zanima. Također smiruje i one koji se boje pogrešnog izbora. Objašnjava kako je najbolje ispuniti život s nečim što volite i što vam ide, nego nešto što će vas činiti mizernim.

Laura dodaje da i ako završite faks za nešto, to ne mora biti struka u kojoj ćete ostati do kraja života. Kaže da možda završite pravo i na kraju završite u financijama. Često je maturante strah da ako izaberu krivi studij, da su zapečatili struku do kraja života, a to nije tako.

Ako ste maturant koji još traži odgovore, projekt Brucoš 101 tu je upravo za vas. Online konferencija portala srednja.hr donosi iskustva studenata, savjete nastavnika i sve što trebate znati prije nego što upišete željeni faks.

Cijeli razgovor s Isabell, Miom i Laurom u kojem smo razgovarali o projektima, razmjenama i svim prilikama na fakultetu, pogledajte u videu ispod.

Projekt Brucoš 101: Uvodni kolegij o studiranju provodi portal srednja.hr. Srebrni partneri projekta su RIT Croatia, Span,  Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta (ZŠEM) i PBZ, a partneri projekta je dm.