Brucoš 101 Brucoš 101: Ako ove godine upisujete faks, na jednom mjestu smo saželi sve o upisima i studiranju

Brucoš 101: Ako ove godine upisujete faks, na jednom mjestu smo saželi sve o upisima i studiranju

Stella Mijatović
Stella Mijatović

27. svibanj 2026.

Google Dodajte Srednja.hr kao željeni izvor na Googleu
Brucoš 101: Ako ove godine upisujete faks, na jednom mjestu smo saželi sve o upisima i studiranju

Foto: srednja.hr

Brucoš 101, uvodni kolegij kojeg upisuju svi maturanti u zemlji, peti put se vraća kako bi odgovorio na najvažnija pitanja o maturi i upisima na faks.

Norijada je iza nas, matura je pred vratima, a upisi na studije su im za petama. Maturanti su ušli u turbulentno razdoblje koje sa sobom povlači hrpu pitanja, a odgovore još jednom mogu pronaći na online konferenciji Brucoš 101

Ove se godine održava peti put, a emitira se na YouTube kanalu portala srednja.hr. Kao i dosad, ne bi bila moguća bez partnera koji su ju podržali: RIT Croatia, Zagrebačka škola ekonomije i managementa (ZŠEM), Span, Privredna banka Zagreb i dm

Budući brucoši slušat će puno uvodnih kolegija na fakultetu kojeg upišu, ali Brucoš 101 je jedinstven. Osmišljen je kao uvodni tečaj u sve ono što ih čeka - maturu, upise na faks, studentski život. O svim tim temama na online konferenciji govorili su stručnjaci za maturu, nastavnici na visokim učilištima, ali i sami studenti.

Kako koristiti sustav Postani student?

Prvi 'predavač' na uvodnom kolegiju o studiranju bio je Igor Drvodelić, pomoćnika ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje koji je zadužen za prijave na studije putem sustava Postani student. Njegov posao uključuje ono što će svi maturanti koji žele upisati faks proći - prijavu studijskih programa. To znači sve od objava uvjeta upisa studija pa do same prijave studija.

Osim što je objasnio ključne rokove kojih moraju biti svjesni svi maturanti koji upisuju faks, što uključuje i one koji nisu redovni učenici te sve čiji fakulteti imaju dodatne provjere znanja, upozorio je i na najčešće greške koje učenici čine prilikom prijave studija.

- Greške su uglavnom vezane uz prijave studija koje kandidat zapravo ne želi upisati. Primjerice, prijavio je izvanredni studij i nije znao da se on plaća, ali ga je stavio reda-radi. Na kraju je dobio pravo upisa iako ga ne želi ga upisati. Visoko učilište mu ima puno pravo naplatiti oportunitetne troškove i tu dolazi do problema. Učenici tad kažu da im je sustav sam prijavio studij što nije moguće, pojasnio je Drvodelić.

Igor Drvodelić | Foto: srednja.hr

Ipak, mjesta za popravak greški ima, ali samo do trenutka objave konačnih rang-listi. Upravo zato najviše pažnje morate posvetiti listi prioriteta studija koje ste prijavili.

- Puno ljudi ne zna da smo prve godine omogućili da kandidat može birati studij koji će upisati, bez obzira na poredak. Mogao je izabrati i upisati svoj peti studij.Tu je došlo do kaosa, jer kandidati nisu na vrijeme izabrali. Zato smo morali napraviti sustav kojeg imamo danas. Ako si upao na svoj prvi izbor, upisuješ svoj prvi izbor. Ako si ostvario pravo upisa na osmi prioritet, njega moraš upisati, ne možeš izabrati deveti, objasnio je stručnjak.

Sve o greškama prilikom prijave studija, kao i savjete stručnjaka kojih se dobro držati u tom procesu, pogledajte u online konferenciji Brucoš 101.

Kad vas studij odvede do New Yorka

U nastavku Brucoša 101 posjetili smo kampus američkog koledža RIT Croatia. Sa Isabell Repalust, Laurom KenteraMijom Katarinom Borjanović McGuire razgovarali smo o svim prilikama koje im je studiranje otvorilo, a jedna od njih uključuje i zajednički projekt koji ih je odveo na festival u New York.

RIT Croatia je, inače, američki je koledž s kampusima u Zagrebu i Dubrovniku, ali i Dubaiju te Kosovu, a dio je sveučilišta Rochester Institute of Technology iz New Yorka. Nastava se odvija na engleskom, a studenti po završetku dobivaju dvije diplome: hrvatsku i američku.

Isabell je tako iskoristila priliku koju RIT nudi svojim studentima i provela semestar na matičnom kampusu u New Yorku. Uz to, otišla je i na studentsku razmjenu u Francusku. 

– Svaka razmjena bila je posebna na svoj način. U Americi sam doživjela taj studentski život koji je kao iz filma. Na kampusu si, kroz dan su predavanja, odlaziš na evente na fakultetu, a navečer partijanja. U Parizu je život bio kao iz Netflixa. Tako da su oba iskustva jako različita, ali oba su mi jako draga i da mogu opet, iste sekunde bih se vratila, rekla je Isabell.

Foto: srednja.hr

Naše tri sugovornice studiraju na različitim studijima koje izvodi RIT Croatia. Isabell je na studiju Međunarodnog poslovanja, Laura na studiju Informacijskih tehnologija, a Mia Katarina na studiju Dizajna novih medija. Uz njih, moguće je upisati i studij Service Management, a nedavno je pokrenut i novi studij Cybersecurity koji s nastavom započinje najesen.

Upravo je kombinacija znanja i vještina našim sugovornicama omogućila da zajedno razviju genijalan projekt. Izradile su VR igricu u kojoj igrači izrađuju tradicionalne pletene košare iz Međimurja. Laura je preuzela game development i back-end logiku, Mia je osmislila izgled cijelog virtualnog svijeta, a Isabell je vodila projekt. On im je na kraju postao ulaznica na Imagine RIT festival u New Yorku.

– Smatram da je to jedna jako dobra, zanimljiva i kreativna ideja gdje se spaja tehnologija i kultura. Htjela sam biti dio jednog projekta gdje mogu pokazati da tehnologija ne mora biti loša, može donijeti dobrog, istaknula je Laura.

Sa studenticama smo, osim o njihovom projektu koji vas može inspirirati za vaše studiranje, razgovarali i o studentskim razmjenama, novim počecima u novoj sredini, kao i njihovim studijima. Cijeli razgovor pogledajte ispod.

Izbor studija obilježava vas za život?

Jedna od prilika koju svakako treba iskoristiti tijekom studiranja jest ona za zapošljavanjem. Nudit će vam se puno studentskih poslova, ali najbolje su one prilike u struci koje će vam otvoriti vrata karijeri, kako nakon diplome ne biste morali brinuti o zapošljavanju. Jedna od tvrtki koja takve prilike pruža studentima u IT području, ali ne samo njima, je i Span.

Božo Crnković je danas Service Desk Team Lead u Spanu, ali kao maturantu mu je trenutak izbora buduće karijere bio jako stresan, prisjetio se. Objasnio je kako većina maturanata u toj situaciji pokušava odgovoriti na više ključnih pitanja: želim li to raditi, zanima li me to, vidim li se u tome cijeli život, hoću li moći od toga živjeti? Najveći stres proizlazi iz ideje da donosimo odluku koja će nam definirati ostatak života.

- Sva ta pitanja ljudima prolaze kroz glavu. I meni su, a možda sam zbog svega toga na prvu izbarao krivi faks. Otišao sam na pravo, što nije nikako blio za mene. Već na toj prvoj godini sam shvatio da ljudi zapravo uče cijeli život, a posebno na poslu. Da, bilo je stresno birati faks, ali definitivno me nije obilježio za cijeli život, naveo je Božo.

Božo Crnković | Foto: srednja.hr

Važno je dobro promisliti o izboru studija, ali maturanti trebaju biti svjesni još jedne činjenice: učenje nikad ne prestaje. Iako je Božo kao brucoš mislio da će na faksu naučiti sve što mu treba za posao, prvo radno iskustvo brzo ga je od toga razuvjerilo.

- Kad sam kreuo raditi shvatio sam da to nije realnost. Tehnologija napraduje, nove stvari dolaze. Na tržištu moramo biti ukorak sa svim novostima. Okružen si ljudima koji žude za znanjem, vole istraživati nove stvari, a kad si okružen takvim ljudima, poprimiš taj način razmišljanja, rekao je Božo.

Span je upravo takvo okruženje, a Service Desk na kojem radi i Božo odlična je odskočna daska za karijeru u IT-ju. Service Desk možete zamisliti kao prvu liniju obrane kojoj se korisnici javljaju kad imaju problem ili pitanje. Svaki upit korisnika se bilježi kao zahtjev. Polovica zahtjeva riješi se već na razini Service Deska i zato je Service Desk najbolje mjesto za 'naučiti zanat'.

S Božom smo razgovarali o tome točno izgleda posao u Spanu, prilikama za studente i njegovim savjetima svima maturantima. Dotaknuli smo se i Spanovo Ljetnog kampa za malde talente, srednjoškolce iznad 16 godina i studente, u području kibernetičke sigurnosti koji se ove godine održava u dva termina: od 29. lipnja pa do 3. srpnja te od 24. do 28. kolovoza. Cijelo gostovanje pogledajte ispod.

Kako biti izvrstan na faksu?

Ante Tolj i Lovro Lesić sa Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta (ZŠEM) dobitnici su nagrada, pišu znanstvene radove, osnivaju studentske udruge i klubove, idu na razmjene i prakse. Iako su ocjene tek jedan dio onoga što studente čine izvrsnim, uz sva postignuća uspijevaju zadržati i visok prosjek. 

- Ocjene su temelj. One su preduvjet za sve. Ako nemaš dobre ocjene, nema smisla ganjati puno vannastavnih aktivnosti. Po meni, prvo postaviš temelje, a onda dolazi sve drugo. Ako vidiš da uz učenje stigneš nešto više, to je onda odlično, rekao je Ante koji danas uz studij vodi i studentsku udrugu Next Junior Enterprise.

S druge strane, Lovro je, zajedno s bratom blizancem Marinom s kojim studira, još na prvoj godini faksa znao da se želi uključiti u dodatne aktivnosti van studija. Prijavili se u Zagrebački financijski klub, ali njihova prijava je odbijena jer su - premladi. Lovro i Marin nisu se zadovoljili odbijenicom, pa su se ponovo okrenuli svom studiju i pokrenuli Studentski financijski i investicijski klub.

- Odaziv je bio jako dobar. Dovodili smo različite govornike, bili smo u posjetama tvrtkama, imali smo natjecanje u investiranju. Kroz klub pokušavamo gurati stvari koje nas zanimaju i za koje mislimo da bi mogle zanimati druge studente, objasnio je Lovro.

Ante Tolj i Lovro Lesić | Foto: srednja.hr

U aktivnosti za koje su Lovro i Marin pronašli vremena ove godine ubraja se i nagrada HANFA-e za najbolji studentski rad u području ekonomije. Osim akademskih postignuća, bitna su im i međunarodna iskustva, pa je Lovro tako proveo dio studija u Madridu, a nedavno i u Švicarskoj.

Ante je također studirao u Madridu te u Turskoj, a najesen ga čeka i put u daleku Kinu. Upravo je ta mogućnost studiranja vani bila ključna prilikom donošenja odluke o upisu studija, rekli su nam studenti.

- Ja sam oduvijek znao da ću studirati ekonomiju, po uzoru na ostatak obitelji, ali nisam znao gdje. Gledajući neke rankinge Hrvatska se nije baš nametala. Po tim ljestvicama su fakulteti van Hrvatske bili bolji. No, onda sa čuo da postoji ZŠEM. Privukla me ideja da studiraš u Hrvatskoj, a svake godine dobiješ priliku studirati negdje vani. Svidjelo mi se da možeš biti tu i graditi karijeru, a istovremeno i provesti vrijeme na najboljim fakultetima svijeta, ispričao je Ante.

Sličnu priču nam je ispričao i Lovro, koji smatra da je ZŠEM najbolji fakultet u području ekonomije u Hrvatskoj, rekao nam je. Ako i vas zanimaju slične prilike, na ZŠEM-u možete birati između dva prijediplomska studija: Ekonomija i management te Poslovna matematika i ekonomija. Nakon četverogodišnjeg preddiplomskog studija, studenti imaju priliku završiti i MBA program u jednoj od devet koncentracija.

Cijeli razgovor s Lovrom i Antom u kojem smo čuli više o njihovom iskustvu s razmjenama, aktivnostima u koje su uključeni, ali i važnosti prakse za sve studente, pogledajte ispod.

Projekt Brucoš 101: Uvodni kolegij o studiranju provodi portal srednja.hr. Srebrni partneri projekta su RIT Croatia, Span,  Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta (ZŠEM) i PBZ, a partner projekta je dm.