Liste upisa na fakultete nisu igra: Ovo su pravila koja mnogi shvate prekasno

Državna matura je pred vratima, a paralelni i jednako važan proces za tisuće maturanata upisi su na fakultete. Prijave u sustavu Postani student traju od početka veljače. Orijentacijske ljestvice već su poznate, privremene izlaze 8. srpnja, a konačne će biti objavljene 15. srpnja. Sve do tog dana u 13:59 sati kandidati mogu prijavljivati studije, s iznimkom manjeg broja fakulteta koji su odredili raniji rok prijave.

Zato je naša online konferencija Brucoš 101: Uvodni kolegij o studiranju bila idealna prilika da ugostimo Igora Drvodelića, pomoćnika ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO). Središnji prijavni ured bavi se procesom upisa na studije.

'Kandidati obično kažu da im je sustav sam prijavio studij, što nije moguće'

Među ostalim, razgovarali smo i o najčešćim pogreškama koje su maturanti činili ranijih godina kod prijava studija.

- Greške su najčešće vezane uz prijave studija koje kandidat možda ne želi upisati. Primjerice, možda je prijavio neki izvanredni studij koji nije znao da se plaća, ali ga je reda radi stavio na svoju listu prioriteta. Na kraju dobije pravo upisa na taj studij, ne želi ga upisati, visoko učilište ima puno pravo naplatiti oportunitetne troškove za nepopunjeno mjesto. I tu dolazi do problema, kandidati obično kažu da im je sustav sam prijavio studij, što nije moguće i nikada se nije dogodilo da sustav sam prijavi studij koji kandidat nije htio prijaviti, navodi Drvodelić.

Inače, u sustavu Postani student jasno je navedeno koji je studij izvanredni, a koji redoviti, a u popisu studijskih programa vidljiva je i cijena školarine. Jedna od najbitnijih stavki prilikom prijave studija je i redoslijed kojim su kandidati prijavili studije.

- Napravili smo sustav koji zapravo upisuje kandidate prema listi prioriteta. Dakle, ako si ti upao na svoj prvi izbor, ti upisuješ taj prvi izbor i ne možeš upisati niti jedan drugi studij. Ili ako si pravo upisa ostvario na svom osmom prioritetu, onda se moraš upisati na njega, ne možeš se upisati na deveti, objasnio je Drvodelić.

Lani uvedena nova sankcija za one koji se ne dođu upisati, a dobiju upisni broj

Kandidatima koji se ne dođu upisati na studij na kojem su ostvarili pravo upisa naplatit će se trošak nepopunjenog upisnog mjesta u iznosu od jedne do dvije trećine godišnje školarine. Dodatna sankcija uvedena je prošle godine.

- Najčešći problem koji su visoka učilišta imala sa središnjim prijavama bio je taj da im kandidati ne dođu na upis. Koliko god mi na to upozoravali, opet nam se ponavlja isti problem – studenti ne dođu na upise. Pokazalo se da sama naplata troška i nije najbolje rješenje i razmišljali smo što još napraviti pa su visoka učilišta donijela odluku da se kandidatima zabrani prijava studija sve dok ne uplate troškove koje su dužni uplatiti, kazao je Drvodelić.

Među najčešćim pitanjima koja i u naše online 'sandučiće' pristižu pred sam kraj prijava studija ono je koliko se na kraju prijavnog procesa mijenjaju liste. Odnosno kolike su šanse da će kandidati koji su blizu crte pasti ispod nje.

- Što se više približava trenutak objave konačnih rang-lista, to se više i mijenjaju sami prioriteti. U zadnjih sat vremena imamo najveći broj promjena prioriteta studija, što se zapravo ne bi trebalo događati. Ona lista prioriteta koja se sastavi u veljači takva bi i trebala ostati jer je to najvjerojatnije ona prava lista studija koje kandidat želi upisati, rekao je Drvodelić dodavši da se najviše promjena dogodi nakon objave rezultata mature, ali da bi na listi trebalo ostaviti sve studije za koje kandidati imaju i minimalne šanse za upis.

Zašto ne vidite svoj plasman na nekim studijima?

U svakome trenutku tijekom upisnog procesa maturanti i drugi kandidati za nedoumice se mogu obratiti Središnjem prijavnom uredu ili pozivom ili slanjem upita. Zanimalo nas je i zašto su maturanti proteklih godina najčešće pozivali korisničku podršku.

- Pitanja su bila ovog tipa: zašto ne vide svoj plasman, odnosno šifru, na svim studijima. Dakle, ono što mi pokažemo samim kandidatima je, primjerice ako su ostvarili pravo upisa na prvi prioritet, onda vide i šifru na rang-listi. Na drugom prioritetu ne vide, ali vide svoj mogući plasman. I sada kada uđu u rang-listu, ne vide svoju šifru pa se bune da je sustav 'nešto zeznuo i nema me tamo, a ja sam na desetom mjestu od sto'. Ali ne, tebe nema na toj listi, mi smo ti prikazali mogući plasman kada bi ti taj studij bio prvi na listi prioriteta, onda bi ti zapravo bio na desetom mjestu. S obzirom da nije, nego neki drugi studij gdje ostvaruješ pravo upisa, nema te na listama nižih prioriteta. S druge strane, ako si ostvario pravo upisa na svoj treći prioritet, nema te na četvrtom, petom i tako dalje, ali te ima na prvom i drugom, no ispod crte si, objasnio je Drvodelić.

Uz to pitanje vezana su i iduća dva najčešća. Prvo, zašto se na listi pojavljuju novi kandidati, što je pogotovo vezano uz studije s ranijim rokom prijave i dodatnom provjerom. Drugo, kako je netko kome je to studij nižeg prioriteta na rang-listi više pozicioniran od njih. Koji su odgovori na ta pitanja, kao i pitanje trebaju li kandidati brisati neke studije s liste i kako u Agenciji gledaju na veliki jaz između broja upisnih mjesta i broja maturanata, možete doznati u prvom dijelu online konferencije Brucoš 101 u videu:

Projekt Brucoš 101: Uvodni kolegij o studiranju provodi portal srednja.hr. Srebrni partneri projekta su RIT Croatia, Span, Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta (ZŠEM) i PBZ, a partner projekta je dm.