Pretraga

[Neobični kolegij] Svi ga mogu upisati, a naučit ćete važnost izmeta kitova za okoliš

A- A+

Do sada smo u rubrici ‘Neobični kolegiji’ pisali o kolegijima ‘Uvod u bridž’, ‘Metode rješavanja sudokua’, ‘Kineski jezik za početnike’ i ‘Poslovno komuniciranje na kineskom za početnike’.  Ovu rubriku nadopunjujemo kolegijem ‘Tehnologije i održivi  razvoj’, koji se izvodi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a nosi 3 ECTS-a.  Za upis kolegija nema uvjeta, radi čega je dostupan svim studentima Sveučilišta u Zagrebu.

Photo by Ilse Orsel on Unsplash

U moru kolegija iz raznih društvenih i humanističkih znanosti, pronašli smo jedan koji odstupa. Izvodi ga Robert Faber, stručni suradnik Filozofskog fakulteta, koji je svoje obrazovanje stekao na FER-u. Kolegij je jednosemestralan, a može ga se upisati u ljetnom i u zimskom semestru.

Teme se obrađuju na zanimljiv način

Cilj kolegija je obraditi teme koje se na prvu mogu činiti prilično teškima. No, predavač se trudi humorom i raznim medijima privući interes studenata.

– Ideja kolegija je ukazivanje na uzroke kojim naša civilizacija sama potkopava uvjete svoga opstanka i popularizacija tematike održivog razvoja. S obzirom da su teme ustvari teške, dobro je u njih ugraditi i malo humora, tako da budu lakše probavljive. Mislim da je uz dozu humora, kratke video priloge, te uz primjere aktivizma u kojima se ljudi organiziraju kako bi spriječili ili riješili neki od problema u svojoj lokalnoj zajednici ili utjecali na rješenje nekog globalnog problema, to studentima puno zanimljivije i prihvatljivije, odnosno, lakše ih je zainteresirati za takve teme, rekao nam je Robert Faber.

Izdvojeni članak

Na hrvatskom faksu postoje neobični kineski kolegiji za 5 ECTS-a

Osim toga, smatra da održivi razvoj nije dovoljno zastupljen u hrvatskim medijima, što mu je dodatna motivacija za približavanje takvih tema studentima.  Razni mediji, poput videa koje predavač pokazuje, ovakve teme itekako populariziraju.

Studente se ne opterećuje detaljima, nego ih se uči o procesima

Štrebanje podataka na pamet smatra nepotrebnim, s obzirom da se ti podaci prečesto mijenjaju. Konstruktivnije je studente naučiti o tome kako određeni procesi funkcioniraju, da bi sami mogli razaznati kada i gdje može doći do promjena nepoželjnih za okoliš.

– Pokušavam studentima približiti teme na način da se opisuju samo procesi , a ne da ih se opterećuje sa prevelikim brojem podataka koji se velikim dijelom iz godine u godinu mijenjaju, pa je nebitno da ih pamte, već je bitno da zapamte osnovna načela funkcioniranja prirodnih procesa i načine na koji sadašnji ekonomski model i općenito čovjekov odnos prema okolišu, ide protivno osnovnim načelima funkcioniranja ekosustava. Uglavnom, ne ide se u prevelike detalje, nego pokušavam to napraviti na način da se prikažu osnove funkcioniranja ekosustava i kako na toj osnovnoj razini ljudskim djelovanjem u njima dolazi do ubrzanih promjena nepovoljnih za opstanak naše vrste te nastojim ukazati na smjer promjena u našem odnosu prema okolišu ukoliko želimo kreirati dugoročno održivi sustav, dodao je Faber.

Među sadržajima se našao i izmet kitova

Među videima koje pokazuje studentima, našli su se i oni koji prikazuju važnost određenih vrsta životinja. Među njima su, primjerice, vukovi i kitovi. Ono što je izrazito zanimljivo vidjeti na jednom sveučilišnom kolegiju je video o načinu na koji izmet kitova utječe na okoliš, te na koji način taj izmet zapravo doprinosi boljitku svih ljudi.

Izdvojeni članak

[Neobični kolegiji] Znanstvena fantastika na FPZG-u

U odabranom videu objašnjava se kako miješanje vode, koje stvaraju kitovi svojim kretanjem, i njihov izmet bogat hranjivim tvarima pogoduju planktonima. Čim više izmeta nastane, više će biti i planktona, što pozitivno utječe na klimu. Naime, planktoni upijaju ugljikov dioksid, time smanjujući njegovu količinu u zraku.

Studenti su zadovoljni kolegijem

Svi navedeni sadržaji prikladni su studentima bez obzira na njihovo prijašnje obrazovanje, te se predavač trudi objasniti pojedine procese onoliko puta koliko je to potrebno. O kolegiju je nešto više prokomentirao i jedan student.

– Robert Faber je izvrstan predavač jer na vrlo zanimljiv način približava egzaktne podatke o ekološkom uništenju. Jasno dijeli ekološke probleme kao što su eutrifikacija vode, gubitak pokrova i degradacija zemlje, gospodarenje otpadom i klimatske promjene, te ih dovodi u kontekst s onime što znamo iz opće kulture, usput nabrajajući i ostale načine dolaženja do navedenih problema. Njegov kolegij pruža kvalitetan uvod u ekološku problematiku i nudi studentima jasnu sliku kako moderni ekonomski sustav mijenja zrak, zemlju i vodu te zagrijava atmosferu, uništavajući uvjete za opstanak čovječanstva, rekao je Fran, student filozofije i komparativne književnosti.