Pretraga

Imate problema s težinom? Jednostavnom formulom izračunajte koliko biste svakodnevno trebali jesti

A- A+

Iako se u školama uči o zdravoj prehrani i dnevnim energetskim potrebama, tablice energetske vrijednosti koje se nalaze na poleđini prehrambenih proizvoda za mnoge su enigma, iako su zapravo vrlo korisne. Kako one nastaju i kako se računa energija u primjerice, komadu torte bit će teme besplatnog predavanja u Mensi. Uoči predavanja kontaktirali smo Jasenku Gajdoš Kljusurić, profesoricu na zagrebačkom Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu koja nam je otkrila formulu prema kojoj sami možemo izračunati svoj dnevni energetski unos i još štošta zanimljivoga.

foto: pixabay

Tablicu s brojkama koje se nalaze na deklaraciji prehrambenih proizvoda nerijetko zanemarujemo, iako ona sadržava važne podatke o energetskoj vrijednosti proizvoda. Znanje mnogih o ovoj važnoj zdravstvenoj temi ograničeno je samo na informaciju kako je prosječna preporučena energetska vrijednost koju bismo u danu trebali unijeti 2.000 kalorija.

Formula za svakoga

Profesorica zagrebačkog Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, Jasenka Gajdoš Kljusurić, pojašnjava kako zapravo nije za očekivati da će osoba svakodnevno unositi baš taj iznos energije, no kako bi prosječan unos za sedam ili deset dana morao biti oko navedene vrijednosti.

Izdvojeni članak

Koji se to učenik kvalitetno najede od jedne žemlje?

– Redoviti prekomjerni unos, veći od preporučene dnevne energetske vrijednosti, rezultirat će povećanjem tjelesne mase, a čest unos energije manje od dnevne potrebe (Ed) dovodi do gubitka tjelesne mase. Međutim energija u brojevima nije jedini ključ koji će utjecati na povećanje ili smanjenje TM – važna je raznolikost (povrće, voće, hrana bogata vlaknima, riba), umjerenost u konzumiranju sve hrane s posebnim naglaskom na što manji unos masne i slatke hrane (slatkiši, grickalice…) te redovita tjelesna aktivnost. Hrana koja je bogata mastima i jednostavnim ugljikohidratima je nutritivno siromašna, značajan je izvor energije, ali nije značajan izvor vitamina i minerala. Takvu hranu nazivamo namirnicama niske nutritivne gustoće. Zato je važno procijeniti ne samo koliko se jede, već i što se jede i koliko smo aktivni, pojašnjava profesorica.

Brojke nisu ključ, ali nisu ni nevažne, a svakako valja naglasiti kako je često spominjanih 2.000 kalorija samo prosječna preporučena energetska vrijednost.

– Navedena energija predstavlja prosječnu vrijednost, a kako je već navedeno-dnevna energetska potreba pojedinca ovisi o spolu, dobi, tjelesnom masi, tjelesnoj visini i dnevnoj tjelesnoj aktivnosti, pojašnjava profesorica PBF-a, Jasenka Gajdoš Kljusurić.

Osobe koje žele pratiti dnevni unos kalorija zapravo same mogu izračunati svoj preporučeni dnevni energetski unos. U tome pomaže formula američkog Instituta za medicinu, koja je namijenjena osobama starijima od 19 godina, a glasi ovako:

‘Informacijama na deklaraciji u RH možemo vjerovati’

Oni koji paze na unos kalorija, nerijetko su skeptični oko točnosti brojki na prehrambenim proizvodima koje kupujemo. No, kako pojašnjava naša stručnjakinja, razloga za brigu nema.

Izdvojeni članak

Vrijeme je za čišćenje organizma: Doznajte koje namirnice imaju najmanje kalorija i kako ih pretvoriti u ukusan obrok

– Informacijama navedenima na deklaraciji u RH možemo vjerovati jer su hrvatski proizvođači hrane i pića izrazito odgovorni subjekti koji imaju niz certifikata, akreditacija koje su potvrda kvalitete proizvodnje te im je povjerenja potrošača vrlo važno. Također se Ministarstva, posebno Ministarstva zdravlja i poljoprivrede te Zavodi i Centri za kontrole prehrambenih proizvoda, brinu za krajnjeg potrošača redovitim kontrolama domaćih i stranih proizvoda. Ukoliko i dođe do neke neispravnosti, takvi proizvodi niti ne stižu do krajnjeg potrošača, kaže Gajdoš Kljusurić.

Dodaje, vrijednost hrane proizvođači računaju prema Vodiču za prehrambeni sektor, koji je Europska mreža za izvore informacija o hrani. Na hrvatskom jeziku dostupan je na stranicama Hrvatske agencije za hranu, koja ujedno informira potrošače i proizvođače kako izračunati energetsku vrijednost proizvoda.

No, nisu samo kupljeni proizvodi ti čiju energetsku vrijednost možemo doznati. Baš kao i energetsku vrijednost koju nam je preporučeno unositi, sami možemo izračunati i energetsku vrijednost hrane koju konzumiramo. Kako, doznat će oni koji se ovoga petka, 14. rujna, nađu na adresi Ulica grada Vukovara 58. U prostorijama Mense upravo će profesorica Gajdoš Kljusurić održati zanimljivo predavanje pod nazivom ‘Hrana i piće u brojevima’. Predavanje kreće u 18 sati, besplatno je, a dateljnije o tome koje vas još teme na ovom predavanju očekuju, možete doznati na ovoj poveznici.