Dan je planeta Zemlje: ekoLucija 101 je okupila stručnjake, poslušajte što su imali za reći
Ne trebaju nam super-heroji koji će spasiti naš planet. Dovoljno je svatko od nas učini barem jednu dobru stvar za okoliš. Ipak, heroina ekoLucija se i ove godine pojavila, a sa sobom je dovela goste istoimene online konferencije koju već četvrtu godinu zaredom emitiramo povodom Dana planeta Zemlje. Oni su Iva Čupić, na društvenim mrežama poznatija kao Samsa Critters, Miljenko Sedlar iz REGEA-e te Mirna Gržanić Antić i Igor Kvasić s FER-a. O tome kako zaštititi okoliš i što svatko od nas može učiniti, čuli smo iz perspektive biologinje, klimatologa, stručnjakinje za zelenu energiju i istraživača robotike.
Održali smo četvrtu online konferenciju ekoLucija 101 | Foto: srednja.hr
Čime se u životu možemo baviti ako volimo pauke, zmije i slična stvorenja? Zašto Zagreb danas ima klimu sličnu mediteranskoj i što to znači za cijelu Hrvatsku? Kako je najsloženiji sustav kojeg su ljudi ikad napravili – onaj elektroenergetski, povezan s podvodnim robotima, i zašto su oni važni za rješavanje klimatskih promjena? Odgovore na sva ova pitanja dali su sugovornici online konferencije ekoLucija 101.
Riječ je o događaju kojeg portal srednja.hr održava četvrtu godinu zaredom na Dan planeta Zemlje. Ove godine je ekoLucija, heroina konferencije, ugostila zanimljive stručnjake i poslušala kul predavanje na studiju koji obrazuje buduće stručnjake koji će raditi za dobro planeta na kojem živimo. Konferenciju ste mogli pratiti uživo na YouTube kanalu srednja.hr, a tamo je još uvijek možete pogledati.
Osim što smo održali konferenciju, otvorili smo i natječaj za škole kojim nagrađujemo najbolje eko-projekte učenika i nastavnika diljem Hrvatske. Na natječaj se mogu prijaviti svi projekti provedeni u 2024. godini. Pobjednici osvajaju Hexapod edukativne robota i putovanje za učenike u Strasbourg, a više o pravilima natječaja i kako se prijaviti pročitajte ovdje.
Projekt ekoLucija podržali su partneri bez kojih o važnoj temi održivosti ne bismo mogli govoriti onoliko iscrpno koliko je potrebno da se dogode stvarne promjene. To su Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) iz Zagreba, Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj i tvrtka Stemi.
Od malih nogu je obožavala ‘beštijice’
Iva Čupić, biologinja koja je od onih životinjica koje se mnogi boje – paukova, stiga, zmija i drugih kukaca i gmazova, napravila karijeru, bila je naša prva gošća. Osim što ih profesionalno proučava, radi još jednu važnu stvar. Na svojim profilima na Instagramu i TikToku, gdje je poznatija kao Samsa Critters, obrazuje o tome zašto su čak i stvorenja kojih se bojimo vrijedna naše pažnje i zaštite.
Kad bi na jednostavan način morala objasniti drugima čime se bavi, uvijek krene od toga da je biologinja, rekla nam je.
– U jednom trenu bude puno pitanja, a obično završim objašnjenje sa: ‘Zavlačim se u blatne rupe, u podzemlje’, objasnila je Iva kroz smijeh.
Od malih nogu je bila fiksirana na ‘beštijice‘, životinje koje se drugim ljudima baš ne sviđaju, ispričala nam je. Svi su očekivali da će ju taj interes napustiti s vremenom, to se, logično, nije dogodilo. Iako je nakon srednje škole dvije godine provela na Likovnoj akademiji, priznala si je da ipak želi slijediti svoju prvu i pravu strast – biologiju.
– Sjećam se situacije u nižim razredima osnovne škole. Neka curica me pitala koja mi je najdraža životinja, a ja sam rekla reptili, na što me ona pogledala i rekla: misliš leptiri? Ja sam na to bila uvrijeđena, objasnila je kroz smijeh Iva.
Iva Čupić, poznatija kao Samsa Critters na društvenim mrežama | Foto: srednja.hr
Obrazuje o kukcima i gmazovima, ali i autizmu
Ivin interes prema kukcima i gmazovima vezan je za još jednu temu o kojoj obrazuje svoju publiku na društvenim mrežama. Prošle joj je godine dijagnosticiran autizam, što joj je objasnilo njezine fiksacije, posebno interes za pauke i gmazove vodozemce, ali i teškoće u povezivanju s vršnjacima.
Kao odrasloj joj je bilo teško doći do stručnjaka koji će postaviti pravu dijagnozu. Na Internetu nije bilo toliko informacija o autizmu koliko je danas dostupno, što je jedan od razloga zašto i ona progovara o svom iskustvu. No, njen primarni cilj je podići svijest o tome koliko je važno od klimatskih promjena zaštiti baš sve životinjice, čak i one koje inače ne primjećujemo.
– Dosta se često priča o tome, ali možda ljudi nisu posve svjesni što sve bioraznolikost podrazumijeva. Najčešće se misli kako bi bilo lijepo da nam ostanu sve vrste koje su divne i krasne: tigrovi, nosorozi, pande, pčele i slično. Zaštita tih životinja se komunicira jer njih ljudi vole, a zaštitom njih se štiti ogromno stanište gdje dolazi sve ostalo. Ipak, bilo bi dobro razjasniti da bioraznolikost podrazumijeva cijele ekološke mreže, pa i ono što ljudi mrze. Recimo, komarci, lisne uši. Davno smo životinje podijelili na štetnike i one koji koriste, što u prirodi apsolutno nema smisla, objasnila je Iva.
Iva Čupić, poznatija kao Samsa Critters na društvenim mrežama, bila je gošća naše ekoLucije 101 | Foto: srednja.hr
Bez bioraznolikosti, svi patimo
Dijeliti životinje na one štetne i korisne ima smisla samo u odnosu na čovjeka, dodala je. Primjerice, štetne su vrste koje nam uništavaju usjeve. Da ih istrijebimo, posežemo za prekomjernom upotrebom pesticida, ne razmišljajući kakvog će to imati utjecaja na ostatak biosfere.
– Pretjerana upotreba pesticida je na kraju otrovala cijele hranidbene lance. Ubijanjem životinja koje nam smetaju, ubili bismo i one koji se njima hrane. Umjesto njih bi došla nova, invazivna vrsta otporna na ono što smo prethodno koristili. Tako se vrtimo u krug, istaknula je naša gošća.
Objasnila je i da je hranidbeni lanac u stvarnosti više složena mreža koju u ravnoteži drže beskralješnjaci o kojima niti ne razmišljamo.
– Vidimo sisavca, vidimo pticu. To je odlično, ali to tu negdje staje, to je nama bioraznolikost. Sve što je maleno, što je skriveno, obično doživljavamo kao neku smetnju, poručila je.
Znanstvenici, istraživači i ljudi koji se bave životinjama zadnjih nekoliko godina upozoravali su na takozvanu ‘apokalipsu insekata‘, objasnila je Iva, no zbog raznih drugih društvenih i političkih događaja, klimatske promjene naprosto su pale u drugi plan.
– Kakve klimatske promjene? To je palo u zaborav, zajedno s ovim što je izrazito bitno i problematično za naš opstanak. To nije pitanje hoćemo li imati bioraznolikost. Ne. To je pitanje: hoće li bioraznolikost uzdržavati tebe? Ako je nema, mi patimo. To nije apokalipsa koja će se dogoditi preko noći, ona će trajati godinama, upozorila je mlada stručnjakinja.
Cijeli razgovor s Ivom u kojem smo čuli više o njenom obrazovanju, dijagnozi autizma, važnosti bioraznolikosti, mitovima o kukcima, kao i tome jesu li ugroženi i kako ih možemo zaštititi, ali i zašto ih se bojimo, pogledajte u videu ispod.
Bez ovog sustava nema modernog svijeta
Nakon razgovora s Ivom, otputovali smo iz Zagreba sve do Šibenika. Mnogi ne znaju, to Šibenik je pravi predvodnik ekološke revolucije. Riječ je o gradu koji ima najveći potencijal za niskougljičnu tranziciju u Hrvatskoj. Tamo dva najveća tehnička fakulteta u zemlji, Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) i Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB) iz Zagreba, izvode zajednički studij.
Riječ je o Studiju energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora koji će biti zanimljiv svima koje zanima tehnologija, a svoj interes žele iskoristiti u karijeri koja će pomoći oblikovati bolju budućnost. O kakvom je studiju uopće riječ, možete pogledati iz prve ruke u dva zanimljiva predavanja održana u sklopu ekoLucije 101.
– Prijediplomski studij traje 3 godine, a nakon njega možete bez problema pronaći posao u struci ili nastaviti diplomski studij na FER-u ili FSB-u u Zagrebu. Prednost tog studija je što je ostvarena suradnja s lokalnom idnustrijom, a mi kao profesori vas odmah gradimo kao inženjere koji su potrebni u industriji, istaknula je docentica Mirna Gržanić Antić u uvodu svog kratkog predavanja.
Električna energija danas je postala jedna od prvih asocijacija koje imamo kad netko spomene klimatske promjene. Činjenica da je proizvodnja električne energije jedan od najvećih uzročnika klimatskih promjena možda zvuči paradoksalno, ali baš zato se toliko ulaže u ‘zelenu’ električnu energiju.
– Elektroenergetski sustavi je najsloženiji sustav kojeg čovjek poznaje. Bez električne energije ne bismo mogli zamisliti život kakav danas poznajemo. Prije je ona dolazila iz konvencionalnih elektrana kao što su elektrane na ugljen ili plin, ali zbog klimatskih promjena direktive Europske unije, kao i one na svjetskoj razini, nalažu da se proizvodnja iz takvih elektrana smanji kako bi se smanjile štetne emisije stakleničkih plinova, rekla je Gržanić Antić.
Docentica Mirna Gržanić Antić | Foto: srednja.hr
Studenti uče rješavati izazove
Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora je dobra za okoliš, no dolazi s određenim izazovima. Inženjeri kakve obrazuje Studij energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora uče kako rješavati te izazove.
– Solarne i vjetro elektrane, hidro elektrane, geotermalne elektrane, to su sve obnovljivi izvori energije koji imaju malu, odnosno gotovo nikakvu emisiju stakleničkih plinova. Oni su odličan temelj za rješavanje klimatskih promjena, barem što se tiče proizvodnje električne energije, no postoji problem s njima – oni su nepredvidljivi. Nekad njihova proizvodnja koju smo predvidjeli za dan unaprijed nije ostvarena, jer je, primjerice, padala kiša. Operatoru sustava koji u svakom trenu mora imat jednakost proizvodnje i potrošnje to predstavlja velik problem, objasnila je docentica.
Inženjeri, dakle, moraju pronaći način da u svakom trenutku postoji ravnoteža potrošnje i proizvodnje električne energije, kako bismo održali stabilnost sustava. To je ono što uče studenti na Studiju energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora. Upravo tamo ovo ljeto FER i REGEA u sklopu EIT Urban Mobility programa organiziraju međunarodnu ljetnu školu ChargeUp za studente na temu emobilnosti.
Cijelo predavanje koje je održala docentica Gržanić Antić u sklopu konferencije ekoLucija 101, u kojem ćete saznati kako zelena električna energija može promijeniti svijet, a pritom osjetiti i dašak atmosfere studiranja u Šibeniku, pogledajte ispod.
Kako se grade podvodni roboti?
Tehnologije koje nam mogu pomoći u stvaranju bolje budućnosti ne odnose se samo na one koje proizvode električnu energiju. U tu priču ulaze i roboti, posebno oni koji mogu plivati i roniti. Na ekoLuciji 101 o njima je govorio Igor Kvasić iz Laboratorija za podvodne sustave i tehnologije, LABUST.
Podvodni roboti su važni jer mogu ići tamo gdje ljudi ne mogu. Ne trebaju kisik pa mogu roniti duboko, u dijelove mora i oceana koji su za ljude prehladni, pretamni ili preopasni. Ipak, more nije nimalo lako okruženje za robote. Moraju podnositi jak pritisak, slanu vodu i snažne struje. Uz to, teško ih je upravljati jer se signali u vodi slabo prenose. Sve to čini podvodnu robotiku izazovnom, ali i jako zanimljivom znanošću.
– Zašto podvodne tehnologije? Kada pogledate Zemlju iz svemira, često se raspravlja koji je najveći kontinent i koji teritorij je najbitniji. Naša mora i oceani čine 71 % planeta. To možete lijepo vidjeti i očito je da naš planet ima potpuno krivo ime. Zove se Zemlja, a zapravo je velikom većinom ocean, objasnio je Kvasić važnost razvijanja podvodne robotike koja će nam pomoći istražiti i zaštititi svo to podvodno područje.
Asistent Igor Kvasić | Foto: srednja.hr
Kakve robote rade na FER-u?
U laboratoriju se bave navigacijom i upravljanjem robotima, s naglaskom na suradnju robota pod vodom i na morskoj površini. Istražuju kako ljudi i roboti mogu zajedno raditi pod vodom, što je relativno novo istraživačko područje. Dva glavna izazova s kojima se susreću su nedostatak lokalizacije i komunikacije pod vodom, na kojima se stvaraju razna inovativna rješenja. Također nastoje primijeniti nove tehnologije poput podvodnog IoT-a, umjetne inteligencije i digitalnih blizanaca u svom radu.
– U laboratoriju radimo s različitim vrstama robota. Neke radimo sami, a neke kupujemo pa razvijamo softver i algoritme te nalazimo primjene za njih. Držimo nastavu vezanu uz teme robotike, organiziramo razne skupove i konferencije za popularizaciju znanosti, a imamo i aplikativne projekte gdje se sustavi koje razvijamo primjenjuju u arheologiji, ekologiji, autonomnoj vožnji i slično. U robotici nije sve u hodu i programiranju. Tu su i hardver, mehanika, strojarstvo i slična područja, objasnio je asistent Kvasić.
Kroz primjere konkretnih projekata, Kvasić je predstavio čime se bave i što sve njihovi studenti mogu raditi. Primjerice, kroz projekt Hektor su u suradnji s poznatim hrvatskim ribogojilištem najprije identificirali probleme poput obraštaja na mrežama koji smanjuje protok mora, oštećenih mreža zbog udaraca riba i udaljenih lokacija koje otežavaju ronjenje. Potom su osmislili rješenje: razvili su autonomno plovilo s dronom za nadzor iz zraka i procjenu biomase te podvodnog robota koji može snimiti i otkriti oštećenja i naslage na mrežama.
U cijelom predavanju Igora Kvasića poslušajte više primjera zanimljivih robota koje su razvili u LABUST-u. Čut ćete i kako izgleda njihov labos te gdje testiraju svoje podvodne robote, ali i zašto je to područje jako uzbudljivo. Pogledajte ga ispod.
Zagreb imao 40 tropskih noći
Klimatske promjene već mijenjaju svijet u kojem živimo. Možemo to vidjeti i sami. Primijetili ste, možda, kako su zime postale blaže, kako proljeće i jesen traju kratko, a ljeta su vrlo vruća.
O svim tim promjenama koje gledamo, kao i onima koje ćemo vidjeti u budućnosti, ali i kako se protiv njih možemo boriti, govorio je Miljenko Sedlar, voditelj Odjela klime u Regionalnoj energetsko-klimatskoj agenciji Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA). Živite li u nekom većem gradu, vjerojatno ste i sami iskusili posljedice klimatskih promjena.
– Ljeta su sve toplija, a neka noćna zahlađenja koja su u gradovima nekad prije bila prisutna trenutno izostaju. Postoji podatak da je prošle godine u Zagrebu bilo 40 ‘tropskih noći’, što znači da se grad nije ni mogao ohladiti. S druge strane, sjetite se nevremena usred ljeta prije dvije godine. To su direktne posljedice klimatskih promjena, rekao nam je Sedlar.
Klimatske promjene utjecale su na naš doživljaj godišnjih doba. Više nemamo pravo proljeće niti pravu jesen, objasnio je naš gost. Umjesto toga, imamo ili vrlo dugo ljeto ili vrlo blagu zimu. Uz to, promjene koje uzrokuju klimatske promjene toliko su se ubrzale da klimatska razdoblja se sad gledaju u desetogodišnjim vremenskim razmacima, umjesto tridesetogodišnjim kako je to dosad bilo uobičajeno. Takva situacija dovela je i do toga da je Grad Zagreb službeno promijenio svoj klimatski razred.
– Grad Zagreb sada ima klimu koja je sličnija mediteranskoj klimi, a Puntijarka, odnosno Sljeme, ima klimu kakvu je nekada imao Zagreb. To je posljedica klimatskih promjena, ali i urbanizacije i betonizacije, otkrio nam je Sedlar.
Miljenko Sedlar (REGEA) | Foto: srednja.hr
Ljudi ubrzali klimatske promjene
Kako nam je rekao Sedlar, povijest planete Zemlje prožeta je klimatskim promjenama. Ono što razlikuje današnje promjene od prijašnjih je činjenica da imaju puno jače posljedice.
– Mi kao ljudi svojim gospodarskim djelovanjem zapravo potičemo sve veće ekstreme. Mi smo taj faktor koji emitiranjem stakleničkih plinova pomiče granice posljedica današnjih promjena u odnosu na neka prošla vremena, kada su ih više poticale neke druge prirodne aktivnosti, poput vulkana i ledenjaka, pojasnio je Sedlar.
Mnogi mladi se žele aktivno uključiti u borbu protiv klimatskih promjena, a ne znaju točno što napraviti. Neki, pak, tome ne pridaju preveliku pozornost jer misle da njihovo djelovanje neće ništa promijeniti. Naš sugovornik dao je jednostavan, ali efikasan savjet na tu temu.
– Uvijek govorim da treba krenuti od sebe. Na primjer, kad mi moja djeca u veljači kažu da žele kupiti jagode, ja ih istjeram van iz dućana, našalio se Sedlar i objasnio kako je za te jagode potrošeno jako puno energije samo da se one uvezu i transportiraju iz neke druge države.
Miljenko Sedlar (REGEA) | Foto: srednja.hr
Sedlar nam je pojasnio i što u REGEA-i rade u svrhu borbe protiv klimatskih promjena. Riječ je o takozvanom klimatskom potvrđivanju, procesu koji omogućuje da se infrastruktura u budućnosti prilagodi učincima klimatskih promjena. Objasnio je i kako to izgleda u praksi na primjeru zgradarstva.
– Zamislite neku staru zgradu koja je projektirana po normama iz primjerice 1962. godine, kada su postojali drugačiji oborinski i temperaturni režimi. Jednom kad krenete s njenom rekonstrukcijom, to ne znači samo staviti stiropor na fasadu i nove sustave grijanja ili hlađenja, već morate paziti na prirodu materijala koje ugrađujete. To znači da proučite hoće li oni biti otporni na oluje i hoće li se ti materijali održati u nekom vremenskom roku, s obzirom na projekcije klimatskih promjena, pojasnio je Sedlar.
Cijeli razgovor sa Sedlarom u kojem smo se dotaknuli posljedica klimatskih promjena, klimatske anksioznosti kod mladih, svega što kao pojedinci možemo činiti da se stvari poboljšaju, ali i odgovorili na važno pitanje – je li prekasno za promjene, pogledajte ispod.
Projekt ekoLucija 101 provodi portal srednja.hr. Zlatni partner projekta je Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu (FER). Srebrni partner je Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA). Partneri projekta su Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Stemi. U sklopu projekta smo otvorili natječaj kojim nagrađujemo najbolje eko-projekte škola u Hrvatskoj. Odgovore na često postavljana pitanja o natječaju pročitajte ovdje, a prijavite se ispunjavanjem ovog obrasca. Pravilnik natječaja ‘ekoLucija 101’ pročitajte ovdje.
