'Pravo proljeće i jesen više nemamo': Grad u Hrvatskoj promijenio je klimu, više se nema kako ohladiti

Klimatske promjene učestalije su nego ikad prije, a posljedice možemo primijetiti svuda oko nas. Možda i najočitija posljedica su vremenski ekstremi čiji smo svjedoci i na ovim prostorima, pa je tako Zagreb nedavno promijenio svoj službeni klimatski razred. O uzrocima i posljedicama toga razgovarali smo s Miljenkom Sedlarom, voditeljem odjela Klime u REGEA-i, na online konferenciji ekoLucija 101.

Kako se zapravo klima mijenja i koliko se često to događa? Koji su konkretni uzroci, a koje posljedice tih promjena? Gdje ih sve možemo uočiti? Ove, ali i brojne druge odgovore o klimatskim promjena potražili smo u razgovoru s Miljenkom Sedlarom, voditeljem Odjela klime u Regionalnoj energetsko-klimatskoj agenciji Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), na online konferenciji ekoLucija 101: Uvod u ekološku revoluciju.

‘Pravo proljeće i pravu jesen više nemamo’

Kako nam je rekao Sedlar, postoje scenariji po kojoj se naša klima mijenja. Oni su definirani nacionalnom Strategijom prilagodbe klimatskim promjenama, a u isto vrijeme funkcioniraju i na razini Europske unije.

– Ako mene pitate, mislim da koristimo scenarije koji su vrlo pesimistični, pogotovo u smislu onog što nas čeka. Tu mislim na temperaturne i oborinske režime, odnosno nejednakosti koje se pojavljuju u nekim dijelovima godine. I sami možete primijetiti da pravo proljeće i pravu jesen više nemamo, već su to ili vrlo topla ljeta ili blage zime, rekao je Sedlar.

Rekao je i da su se nekad prije klimatske promjene promatrale u razdobljima od 30 godina, a danas se to radi na desetljetnoj bazi, baš zbog sve bržih promjena u klimi. Oprimjerio je to i na Zagrebu.

– Činjenica je da je Grad Zagreb promijenio svoj službeni klimatski razred. Sada je njegova klima bliža onoj mediteranskoj, dok je Sljeme, primjerice, zadržalo klimu kakvu je nekada imao Zagreb. Rezultat je to toplinskog pritiska na taj grad u periodu od 1991. do 2020., koji je bio 88% veći nego u prethodnom razdoblju od 30 godina, pojasnio je Sedlar.

Posljedice su kombinacija čovjekovih djela i prirodnih promjena

Sedlar nije izostavio ni čovjekovu ulogu u ubrzavanju klimatskih promjena. Kako kaže, osim prirodnih čimbenika, uzrok vremenskih promjena je i u prekomjernoj urbanizaciji i betonizaciji.

– Zagreb je lani imao 40 tropskih noći. Grad se preko noći jednostavno ne stigne ohladiti jer smo većinu toga stavili pod asfalt. Prekinuti su koridori kojima su puhali vjetrovi s Medvednice, a sami centar ima i jako mali udio zelene infrastrukture, zaključio je Sedlar.

Što nam je Sedlar još ispričao o direktnim posljedicama klimatskih promjena u Hrvatskoj, pogledajte niže.

Cijeli razgovor s Miljenkom Sedlarom, voditeljem Odjela klime u REGEA-i, pogledajte u videu ispod.

Projekt ekoLucija 101 provodi portal srednja.hr. Zlatni partner projekta je Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu (FER). Srebrni partner je Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA). Partneri projekta su Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Stemi. U sklopu projekta smo otvorili natječaj kojim nagrađujemo najbolje eko-projekte škola u Hrvatskoj. Odgovore na često postavljana pitanja o natječaju pročitajte ovdje, a prijavite se ispunjavanjem ovog obrasca. Pravilnik natječaja ‘ekoLucija 101’ pročitajte ovdje.