Obnovljiva energija zvuči idealno, ali ima velik problem: U Hrvatskoj imamo studij koji se njime bavi

Proizvodnja električne energije, bez koje ne bismo mogli zamisliti svijet, poprilično zagađuje okoliš i doprinosi klimatskim promjenama. Zato se sve više prelazi na obnovljive izvore energije, no i oni dolaze s velikim problemom. Docentica Mirna Gržanić Antić, predavačica na FER-u, rekla nam je više o izazovima s kojima se suočavaju stručnjaci za energetiku, a predstavila je i studij koji ih obrazuje.

Sustav koji proizvodi i šalje električnu energiju najsloženiji je kojeg su ljudi ikad napravili, a bez njega ne možemo zamisliti život u suvremenom svijetu. Nekoć smo struju proizvodili u elektranama na ugljen ili plin, no one ispuštaju puno štetnih plinova koji uzrokuju klimatske promjene. Zbog toga danas prelazimo na obnovljive izvore energije, objasnila je u svom predavanju docentica Mirna Gržanić Antić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) iz Zagreba.

Predavanje docentice smo gledali u sklopu online konferencije ekoLucija 101. Ove smo se godine zaputili do Šibenika gdje smo posjetili Studij energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora kojeg zajedno izvode dva najveća tehnička fakulteta u zemlji, FER i FSB iz Zagreba.

U kratkom, dvadesetominutnom predavanju docentice čuli smo o tome zašto je ‘zelena’ energija ključna želimo li zaustaviti klimatske promjene, ali i koji izazov moramo riješiti kako bismo je mogli proizvoditi.

– Solarne i vjetroelektrane, hidroelektrane, geotermalne elektrane, to su sve obnovljivi izvori energije koji imaju malu, odnosno gotovo nikakvu emisiju stakleničkih plinova. Oni su odličan temelj za rješavanje klimatskih promjena, barem što se tiče proizvodnje električne energije, no postoji problem s njima – oni su nepredvidljivi, rekla je docentica Gržanić Antić.

Trebaju nam stručnjaci koji će riješiti te izazove

Solarne elektrane, primjerice, energiju mogu proizvoditi samo kad je dovoljno sunčano. Zato operatori sustava moraju u svakom trenutku imati točne vremenske prognoze kako bi planirali proizvodnju. U slučaju da padne neočekivano puno kiše, proizvodnja koju smo predvidjeli neće biti ostvarena. Budući da klimatske promjene dovode i do sve nestabilnijeg vremena, taj problem nije zanemariv.

– Operatoru sustava koji u svakom trenu mora imat jednakost proizvodnje i potrošnje to predstavlja velik problem, objasnila je docentica.

Inženjeri, dakle, moraju pronaći način da u svakom trenutku postoji ravnoteža potrošnje i proizvodnje električne energije. Drugim riječima, nije opcija da ostanemo bez struje onda kad je nema dovoljno. Na Studiju energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora bave se upravo takvim izazovima.

Sve o izazovima obnovljivih izvora energije što nam je ispričala docentica Gržanić Antić pogledajte u videu ispod.

Cijelo predavanje docentice, kao i njenog kolege, istraživača Igora Kvasića u kojem je pokazao podvodne robote koje rade na FER-u, pogledajte ispod.

Projekt ekoLucija 101 provodi portal srednja.hr. Zlatni partner projekta je Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu (FER). Srebrni partner je Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA). Partneri projekta su Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Stemi. U sklopu projekta smo otvorili natječaj kojim nagrađujemo najbolje eko-projekte škola u Hrvatskoj. Odgovore na često postavljana pitanja o natječaju pročitajte ovdje, a prijavite se ispunjavanjem ovog obrasca. Pravilnik natječaja ‘ekoLucija 101’ pročitajte ovdje.