Ugostili smo stručnjaka za klimatske promjene: Evo što nam se sve događa i zašto trebamo reagirati

Klimatske promjene su stvarne i njihove posljedice osjećamo već danas. To je nepobitna činjenica koju nam je u sklopu konferencije ekoLucija 101 potvrdio i Miljenko Sedlar, voditelj Odjela klime u Regionalnoj energetsko-klimatskoj agenciji Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA). Razgovarali smo o svemu što možemo učiniti kada je u pitanju prilagodba na klimatske promjename, ali i o svim aktivnostima koje u REGEA-i provode kako bi to omogućili.

Što su to zapravo klimatske promjene? Kakve posljedice donose za okoliš, planetu i čovječanstvo? Jesu li one naša sadašnjost i(li) budućnost? Sve su ovo teme koje već četvrtu godinu zaredom problematiziramo na našoj online konferenciji ekoLucija 101, koju organiziramo povodom Dana planeta Zemlje, 22. travnja.

Ovog puta naš sugovornik bio je Miljenko Sedlar, voditelj Odjela klime u Regionalnoj energetsko-klimatskoj agenciji Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA). Iako naziv ove institucije na prvu može djelovati apstraktno, Sedlar nam je za početak ukratko objasnio čime se bave.

– Mi smo ustanova koja pokušava učiniti sve da zaustavi emisije stakleničkih plinova i da se prilagodi klimatskim promjenama. To radimo na brojnim razinama, od strateškog do prostornog planiranja, a potom uključujemo i niže razine poput zgrada i prometa, rekao je Sedlar.

Njihovo djelovanje, kako kaže Sedlar, u praksi izgleda tako da gradovima i županijama pomažu u izradi strategija kada je riječ o pitanjima energetske tranzicije i prilagodbe na klimatske promjene, a onda to spuštaju na niže razine djelovanja, odnosno industriju i promet. Iako nominalno djeluju u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske i na području Zagreba, objasnio nam je kako su aktivni po cijeloj Hrvatskoj. Više o njihovom djelovanju možete pročitati na službenoj web stranici.

Već osjećamo posljedice klimatskih promjena

Klimatske promjene su stvarne i njihove posljedice već osjećamo. Kako nam je ispričao Sedlar, one se najviše daju primijetiti u gradovima, u kojima živi više od 3/4 stanovništva svijeta.

– Ljeta su sve toplija, a neka noćna zahlađenja koja su u gradovima nekad prije bila prisutna trenutno izostaju. Postoji podatak da je prošle godine u Zagrebu bilo 40 ‘tropskih noći‘, što znači da se grad nije ni mogao ohladiti. S druge strane, sjetite se nevremena usred ljeta prije dvije godine. To su direktne posljedice klimatskih promjena, rekao je.

Dodao je kako u ekstremnim vremenskim uvjetima već danas živimo, a morat ćemo s tim naučiti živjeti i dalje.

– Moramo se prilagoditi. Ako to ne napravimo, naš će život kasnije biti vrlo težak, pogotovo u razdobljima kad su ti vremenski ekstremi izraženiji. Oni negativno utječu na ukupni ekosustav i bioraznolikost, a posljedica toga je i činjenica da se pojavljuje sve veći broj vrsta koji se uspijeva prilagoditi tim uvjetima i nadvladati autohtone vrste, rekao je Sedlar.

‘Da sada prestanemo emitirati štetne plinove, ništa ne bi promijenili’

Kako nam je rekao Sedlar, povijest planete Zemlje prožeta je klimatskim promjenama. Ono što razlikuje današnje promjene od prijašnjih je činjenica da imaju puno jače posljedice.

– Mi kao ljudi svojim gospodarskim djelovanjem zapravo potičemo sve veće ekstreme. Mi smo taj faktor koji emitiranjem stakleničkih plinova pomiče granice posljedica današnjih promjena u odnosu na neka prošla vremena, kada su ih više poticale neke druge prirodne aktivnosti, poput vulkana i ledenjaka, pojasnio je Sedlar.

Klimatski sustavi su jako tromi i intertni, nastavio je Sedlar te dodao kako malo što možemo učiniti da zaustavimo klimatske promjene koje se događaju u ovom trenutku.

– Da sada u potpunosti prestanemo emitirati stakleničke plinove, ništa se po pitanju klimatskih ekstrema ne bi promijenilo u idućih 50 godina. Stvar je takva da smo svojim djelovanjem pohranili jako puno ugljika u oceanima i drugim dijelovima planete, a potrebno je puno desetljeća da to vratimo u normalu, rekao je.

Kako borba protiv klimatskih promjena izgleda u praksi?

Sedlar nam je pojasnio i što u REGEA-i rade u svrhu borbe protiv klimatskih promjena.

– Imamo jako puno zapravo infrastrukture koja je iz nekog drugog doba, koja je projektirana u nekim drugim vremenima kada su vrijedile neke potpuno druge premise. Mi radimo nešto što se zove klimatsko potvrđivanje. To je proces koji omogućuje da se infrastruktura u budućnosti prilagodi učincima klimatskih promjena, odnosno da ona bude otporna na sve te utjecaje koji mi očekujemo i sada, započeo je.

Objasnio je i kako to izgleda u praksi na primjeru zgradarstva.

– Zamislite neku staru zgradu koja je projektirana po normama iz primjerice 1962. godine, kada su postojali drugačiji oborinski i temperaturni režimi. Jednom kad krenete s njenom rekonstrukcijom, to ne znači samo staviti stiropor na fasadu i nove sustave grijanja ili hlađenja, već morate paziti na prirodu materijala koje ugrađujete. To znači da proučite hoće li oni biti otporni na oluje i hoće li se ti materijali održati u nekom vremenskom roku, s obzirom na projekcije klimatskih promjena, pojasnio je Sedlar.

Zagreb danas ima mediteransku klimu

Kako nam je pojasnio Sedlar, u idućih nekoliko desetaka godina ne možemo izbjeći posljedice klimatskih promjena.

– Više nemamo pravo proljeće ni pravu jesen nego imamo ili vrlo dugo ljeto ili vrlo blagu zimu. Nekada su se klimatska razdoblja promatrala u tridesetogodišnjim vremenskim razmacima, a sada se gledaju u desetogodišnjim zato što su promjene toliko brze, rekao je.

Takva situacija dovela je i do toga da je Grad Zagreb službeno promijenio svoj klimatski razred.

– Grad Zagreb sada ima klimu koja je sličnija mediteranskoj klimi, a Puntijarka, odnosno Sljeme, ima klimu kakvu je nekada imao Zagreb. To je posljedica klimatskih promjena, ali i urbanizacije i betonizacije, otkrio nam je Sedlar.

Što možete napraviti po pitanju klimatskih promjena?

Mnogi mladi se žele aktivno uključiti u borbu protiv klimatskih promjena, a ne znaju točno što napraviti. Neki, pak, tome ne pridaju preveliku pozornost jer misle da njihovo djelovanje neće ništa promijeniti. Naš sugovornik dao je jednostavan, ali efikasan savjet na tu temu.

– Uvijek govorim da treba krenuti od sebe. Na primjer, kad mi moja djeca u veljači kažu da žele kupiti jagode, ja ih istjeram van iz dućana, našalio se Sedlar i objasnio kako je za te jagode potrošeno jako puno energije samo da se one uvezu i transportiraju iz neke druge države.

Rekao je i kako možemo aktivno doprinijeti u sektoru prometa i transporta, a posebice je naglasio javni prijevoz.

– Svi volimo negdje doći i parkirati se s vlastitim autom, a zašto ne koristiti bicikl, tramvaj ili autobus? To se sve čine kao relativno male stvari, ali jako su bitne za razvoj osobnosti po tom pitanju. Ako dovoljno rano krenemo raditi na tome, onda cijeli razvoj dugoročno ide u drugom smjeru, pojasnio je.

Dodao je da je sve ono što kao pojedinci možemo napraviti u tom području jako bitno, a osvrnuo se i na stav o tome da velike korporacije puno više zagađuju.

– One su imale svoj krimen u prošlosti, no danas nije to baš više tako. Regulirane su striktnim zakonima i emitiranje štetnih plinova s njihove strane je puno manje. Jako puno ulažu i u smanjenje utjecaja na okoliš, rekao nam je Sedlar.

Klimatska anksioznost kod mladih

Klimatske promjene su prepoznate kao svjetski problem, a u razvijenijim državama, poput skandinavskih zemalja, posebnu brigu vode o klimatskoj anksioznosti.

– To je tamo prepoznato kao činjenica, ne toliko zbog posljedica klimatskih promjena, već zbog stupnja osviještenosti kad je u pitanju ta tema. S druge strane, imate države poput Španjolske, Portugala i Grčke, kod kojih su posljedice promjena najvidljivije. To su dva polariteta u Europi, kod prvih je izražena anksioznost zbog edukacije o tome, a kod drugih zbog toga što osjećaju direktne posljedice, pojasnio je.

Neke ljude ove teme uopće ne zanimaju, a na pitanje kako ih o tome zainteresirati, naš sugovornik podijelio je anegdotu i ukazao na to da se možda pristup mora promijeniti.

– Bio sam na jednom događaju u Francuskoj, gdje su organizatori prezentirali jednu inovativnu metodu skladištenja CO2. Ljudi su bili jako zabrinuti oko toga pa su počeli organizatori provodili razne tribine, dolazili su brojni znanstvenici. Zbog toga su se ljudi, kako se kaže, još više digli ‘na zadnje noge’. Onda su organizatori promijenili pristup, počeli su razgovarati s ljudima po kafićima, neformalnim mjestima, na jeziku koji je njima bliži. Nakon toga se sve jako brzo promijenilo i ljudi su shvatili, ispričao nam je Sedlar.

Je li prekasno spriječiti klimatske promjene?

Našeg gosta upitali smo i je li prekasno spriječiti klimatske promjene.

– Nije prekasno. Za nas je možda kasno jer ćemo ih osjećati do kraja života, ali stvar je u tome da moramo djelovati kako bi nešto ostavili generacijama koje dolaze iza nas u nasljeđe. Ono što mi danas planiramo, što radimo i na osobnoj razini i na razini nekih država, treba omogućiti da se stvari počnu mijenjati, rekao je Sedlar.

Ponovio je i da je najbitnije da se prilagođavamo u ritmu s klimatskim promjenama.

– Infrastruktura koju danas gradimo bitno je drugačija nego što je bila prije 50 godina, a mijenjati će se još više u godinama koje dolaze. Čini mi se da ćemo zbog toga svega naučiti cijeniti i ne uzimati zdravo za gotovo ono što imamo, zaključio je.

Cijeli razgovor s Miljenkom Sedlarom, voditeljem Odjela klime u REGEA-i, pogledajte u videu ispod.

Projekt ekoLucija 101 provodi portal srednja.hr. Zlatni partner projekta je Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu (FER). Srebrni partner je Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA). Partneri projekta su Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Stemi. U sklopu projekta smo otvorili natječaj kojim nagrađujemo najbolje eko-projekte škola u Hrvatskoj. Odgovore na često postavljana pitanja o natječaju pročitajte ovdje, a prijavite se ispunjavanjem ovog obrasca. Pravilnik natječaja ‘ekoLucija 101’ pročitajte ovdje.