Školstvo mora napraviti zaokret u podučavanju o ekologiji: 'Jedini način da izađemo iz labirinta ovog društva'

Školstvo igra značajnu ulogu u obrazovanju o klimatskim promjenama i ekologiji općenito. Međutim, školski sustav bi trebao više pažnje pridati zašto se nešto događa, umjesto memoriranja podataka o tome da se nešto događa. To bi bilo rješenje trenutnog problema gdje, čini se, ljudi sve manje razmišljaju o uzrocima i posljedicama, smatra stručnjak Julije Domac.

Teme ekologije i energetske održivosti su nesumnjivo važne i o tome se djecu i mlade uči i u školama. Većina će se vjerojatno zapitati koliko ih učimo, je li to dovoljno. Na to se osvrnuo i ravnatelj Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) Julije Domac, jedan od gostiju naše online konferencije u sklopu projekta EkoLucija povodom Dana planeta Zemlje. Iako je naveo da baš ne prati nastavu i kurikulum osnovnih škola, naveo je da je potrebno objasniti zašto se nešto događa, a ne samo memorirat informacije.

Nije pitanje koliko je porasla temperatura, nego zašto

– To je možda, eto, jedini način da izađemo iz nekakvog labirinta ovog društva, rekao bih, jeftine zabave koje nas okružuje. Čini da mi sve manje razmišljamo o uzrocima i posljedicama, a sve više prihvaćamo stvari zdravo za gotovo, naveo je Domac.

Na tom tragu, složio se na primjer koji je dao glavni urednik portala srednja.hr, Marko Matijević. Dakle, umjesto pitanja ‘koliko je porasla temperatura u mediteranskom bazenu od predindustrijskog doba’, radije bi pitanje trebalo biti zašto je temperatura porasla i koje su posljedice tog porasta od 2,2 stupnja.

Školske prakse: Lijepi primjer ekološke odgovornosti

Slična stvar, istaknuto je tijekom razgovora vrijedi i za satove povijesti. Iako je bitno znati koje godine se neki događaj dogodio radi stavljanja stvari u kontekst, važno je razumjeti i zašto se nešto dogodilo. Naš glavni urednik naveo je kako se kroz projekt EkoLucija vidi i da samo školstvo, kada je riječ o ekologiji, sve više stavlja fokus na razgovoru o posljedicama i uzrocima ekoloških problema. Tako se u školstvu rade zanimljive u kojima sudjeluju i učenici i profesori.

– Mi smo vidjeli neke škole koje su se energetski obnovile i onda imaju u školi senzore, možda sam krivu riječ rekao, displayeve. Pokazuju koliko su energije uštedjeli to je meni super primjer. Dođeš u školu i vidiš, kolika je bila potrošnja energije prije i koliko je sada. To je jedan primjer, dokaz toj zajednici da je škola kao jedna odgovorna institucija unutar te zajednice napravila neku promjenu. I to je lijepa stvar u ovom projektu. Što stvarno iskaču takvi primjeri diljem zemlje, ustvrdio je naš urednik s čime se složio i Domac.

Cijelu konferenciju EkoLucija možete pogledati u videu ispod ili na našem YouTube kanalu.

Projekt ekoLucija 101 provodi portal srednja.hr. Partneri projekta su Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA),  Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) iz Zagreba i Stemi. Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti. 

U sklopu projekta smo otvorili natječaj kojim nagrađujemo najbolje eko-projekte škola u Hrvatskoj. Odgovore na često postavljana pitanja o natječaju pročitajte ovdje, a prijavite se ispunjavanjem ovog obrasca. 

Pravilnik natječaja ‘ekoLucija 101’ pročitajte ispod.