Blizu Zagreba izvode se jedinstveni studiji: Razgovarali smo s njihovim studentima, evo što kažu o svom iskustvu

Nadomak Zagreba smjestilo se veleučilište čiji studenti uče kako postati odgovorne osobe u krizama, kako osigurati da zrakoplovi sigurno voze ili kako, recimo, rješavati sve probleme s ljudskim vidom. Riječ je o Veleučilištu Velika Gorica. Kako je studirati tamo čuli smo iz prve ruke od studenata Luke Špehara, Luke Rozića i Ante Vulića.

Luka Rozić, Ante Vulić, i Luka Špehar, studenti Veleučilišta Velika Gorica | Foto: srednja.hr

Ante Vulić rodom je iz Dalmacije, a put Zagreba, kao i mnoge druge, ga je odveo studij. U Zagrebu stanuje, no na faks svakog dana putuje do obližnje Velike Gorice. Na Veleučilištu Velika Gorica (VVG) upisao je studij Održavanje zrakoplova, jedini takav u Hrvatskoj, a trenutno je na drugoj godini studija.

– Oduvijek me zanimala avijacija. Za faks sam saznao preko lista o najtraženijim studijima koji izlaze. Iščitavao sam ih da vidim što sve uopće postoji. Nisam baš imao ideju o tome što bih studirao, ali Održavanje zrakoplova sam zabilježio. Studij mi se činio kao odlična polazna točka za posao budućnosti, i onda sam rekao: zašto ne, prisjetio se Ante svojih maturantskih razmišljanja o upisu studija.

Na studiju Održavanje zrakoplova studenti uče organizirati i provoditi cijeli proces održavanja svih vrsta zrakoplova, kao i njihove opreme. Budući da su zrakoplovi složeni, a njihova sigurnost jako bitna, zrakoplovni inženjeri su itekako potrebni. Ante nakon studija planira potražiti posao u struci, a smatra da mu neće biti teško pronaći ga, rekao nam je.

– Koliko znam, zrakoplovni inženjeri su traženi svugdje, mislim da oko traženja posla nema problema. Zrakoplovni inženjeri nakon studija polažu ispite u Hrvatskoj agenciji za zrakoplovstvo, oni su polazna točka za napredovanje u karijeri. Tu su i licence za različite tipove aviona i slično. Moj je plan krenuti raditi iza studija, a hoće li to biti u Hrvatskoj ili Europi, to ćemo još vidjeti, objasnio nam je student.

Ante je, prije nego što je došao na VVG, završio gimnaziju. Pitali smo ga je li mu se zbog toga bilo teže snaći na studiju od kolega koji su došli iz tehničkih škola, a rekao nam je da svoje gimnazijsko obrazovanje donekle vidi i kao prednost.

– Gimnazija mi je dala odlično znanje za početak ovdje, možda mi je bilo lakše nego nekim studentima koji su tehničke struke. Međutim, njima će kasnije možda biti bolje što su došli iz strukovne škole, jer će morati odrađivati nešto manje prakse. Ali što se tiče znanja, dobro sam se snašao, ispričao je Ante.

Ante Vulić, student Veleučilišta Velika Gorica | Foto: srednja.hr

Kako je studirati na kratkom studiju?

Antin kolega Luka Špehar na studij je došao iz obližnjeg Šćitarjeva, a i njega je akademski put odveo u jedinstvenom smjeru. Upisao je kratki studij Digitalne tehnologije. Riječ je o novom studiju koji se izvodi na VVG-u, traje samo dvije godine i mogu ga upisati čak i učenici koji nisu polagali maturu.

Luka se na upis studija odlučio nakon što je neko vrijeme nakon završetka  škole proveo na tržištu rada, kao monter i serviser dizala. No, razočarale su ga prilike za napredovanje koje su mu se nudile, pa je odlučio uzeti stvari u svoje ruke.

– Studij mi se činio primamljiv, nov je. Pročitao sam o njemu i ima dosta zanimljivosti. Bavimo se svime po malo. Digitalne tehnologije obuhvaćaju širok spektar poslova. Učimo o računalnoj opremi, Internet of Things uređajima, slušamo uvod u programiranje, imali smo kolegij o Pythonu, web tehnologiji. Imamo i 3D modeliranje i printanje, radimo na tehničkim crtežima, čak ćemo imati i kolegij o autonomnim sustavima i umjetnoj inteligenciji. Iako je ovo kratki studij, pokrijemo dosta široko područje u struci, objasnio nam je Luka.

Paralelno uz studij je završio i certifikaciju za front-end developera na drugom visokom učilištu. Nakon završetka studija, planira upisati prijediplomski studij Održavanje računalnih sustava na VVG-u, a nakon toga i diplomski studij Informacijski sustavi. Krajnji cilj mu je postati full-stack developer, otkrio nam je.

Luka Špehar, student Veleučilišta Velika Gorica | Foto: srednja.hr

Održavanje računala u praksi

Naš treći sugovornik, Luka Rozić, trenutno je druga godina studija Održavanje računalnih sustava. Uz to što studira, već i radi u struci kao tester pametnih televizora. Njegov studij zapravo ga uči obavljanju svih poslova koji se tiču računala, bili oni u stolnom računalu, mobitelu ili, primjerice, televizoru, objasnio nam je.

– Na prvoj godini učimo kako ti sustavi rade, kako računalo samo po sebi radi. Upoznajemo se sa osnovama programiranja u Pythonu i onda sada nastavljamo sa osnovama elektrotehnike, pa prelazimo na malo kompleksnije stvari koje se više tiču naše struke, održavanje računala softverski ili hardverski, pojasnio je Luka.

Da biste upisali ovaj studij, nije nužno da dolazite s predznanjem iz neke tehničke škole, no to je vrlo poželjno, smatra naš sugovornik. Luka je u školi završio smjer Tehničar za telekomunikacije i to mu je dosta pomoglo da brzo pohvata sve o čemu na studiju uči.

– Naravno, način rada nije isti kao u srednjoj školi. Profesori vas ipak uhodaju, pomažu, ako nešto ne shvaćaš, potiču da pitaš. Na kraju krajeva, tu si da naučiš. Moj smjer u školi nije bio toliko fokusiran na računala, već na hardverski dio, bilo mi je nešto teže prilagoditi se, no brzo sam uspio, rekao nam je Luka.

Kao i svaki brucoš, u početku je imao puno pitanja. Kakvi su profesori? Kakvi su kolege? Koliko će morati učiti? Koje kolegije će morati baš ‘zapeti’? No, straha se vrlo brzo riješio.

– Za jedno mjesec dana sam se uhodao i shvatio da, ako se čovjek barem malo posveti kolegiju, ako pokaže trud, većina profesora će shvatiti da ste zainteresirani, da se niste došli zezati, nego ste došli po diplomu i pomoći će vam doći do nje, istaknuo je Luka.

Luka Rozić, student Veleučilišta Velika Gorica | Foto: srednja.hr

Studiji koji ne postoje drugdje

Na VVG-u, osim studija na kojima studiraju naši sugovornici, izvode se i drugi. Specifični su po tome što su jedinstveni, odnosno takve studije nećete pronaći na drugim visokim učilištima u Hrvatskoj. Jedan od njih je i prijediplomski studij Upravljanje u kriznim uvjetima.

Na tom studiju se uči kako upravljati svim oblicima kriza, bilo one prirodne ili uzrokovane ljudskom aktivnošću. Studiranje se može nastaviti na diplomskom studiju Krizni menadžment, a diplomanti se mogu zaposliti u javnim tijelima koje brinu o sigurnosti, rade na humanitarnim ili sigurnosnim operacijama, kao i u velikim korporacijama koje trebaju stručnjake za sigurnosti.

Na prijediplomskom studiju Očna optika studenti postaju stručnjaci za vid koji su zbog modernog načina života sve potrebniji. Za razliku od oftalmologa koji se bave liječenjem bolesti, optometristi se bave problemima vida. Uče precizno određivati dioptriju, refrakcijskim pogreškama oka, astigmatizmu i drugim problemima koji su poprilično složeni, jer je oko složen organ.

Uz to, VVG nudi i prijediplomski studij Motorna vozila. On se bavi konstrukcijom, održavanjem i ispitivanjem automobila i drugih motornih vozila. Uči se raditi s modernom tehnologijom, poput softvera za crtanje vozila. Budući da danas gotovo svi voze automobile, motore i druga motorna vozila, takvi su stručnjaci sve potrebniji.

Veleučilište Velika Gorica | Foto: srednja.hr

Na VVG-u je opuštena atmosfera

Neovisno o tome koji studij odaberu, studenti na VVG-u mogu očekivati opuštenu atmosferu, otkrili su nam naši sugovornici. Puno je obveza, no sve se stigne obaviti na vrijeme, jer profesori imaju razumijevanja za studente, otkrio nam je Luka Rozić, tako da uz studij definitivno imate vremena i za privatni život.

– Fora je što ima i starijih i mlađih generacija, iskusnijih ljudi koji su došli po diplomu kako bi napredovali u poslu. Dosta je tu miješanih mišljenja pa se lakše dođe do rezultata. Ima baš zainteresiranih studenata, koji se nisu tu došli zezati, nego nešto naučiti. To te dosta motivira. Ima i zezanja, naravno, dodao je uz smijeh Luka Špehar.

Zanimalo nas i kakav je omjer teorije i prakse na njihovim studijima. VVG izvodi stručne studije. To znači, najjednostavnije rečeno, da za razliku od sveučilišnih studija puno veći naglasak stavljaju na praktično znanje i pripremanje za tržište rada.

Da bi to mogli činiti, njihovi programi moraju biti poprilično suvremeni kako bi pratili tržište koje se uvijek mijenja. Kako nam je rekao Luka Rozić, već na drugoj godini su se maknuli od teorijskog učenja i puno više uče kroz iskustvo.

– Jako je praktično. Hands-on experience, rekao bih. Imamo puno laboratorijskih vježbi iz kolegija na kojima nam profesori samo daju zadatak i onda ga ti moraš riješiti. Praksu kod poslodavaca ćemo imati na trećoj godini. Studenti mogu sami naći poslodavca kod kojeg žele raditi ili im veleučilište pomogne u tome. Ta praksa traje tri mjeseca, doznali smo od Luke.

Luka Rozić, Luka Špehar i Ante Vulić | Foto: srednja.hr

S tim se složio i Ante, koji će također na trećoj godini imati praksu cijeli semestar. Uz to, neki profesori organiziraju posjete poslodavcima. Tako baš idući tjedan Ante i njegovi kolege na godini idu u posjet hangarima Croatia Airlinesa, rekao nam je.

Studenti su nam rekli ponešto i o studentskom životu u Velikoj Gorici. Osim što se druže na Veleučilištu, studenti znaju i izlaziti, najčešće u klub Stotka, rekao nam je Luka Špehar. Ante, s druge strane, izlazi u Zagrebu gdje ima više izbora za studente. Blizina metropole znači da studenti Veleučilišta mogu iskusiti čar života u manjem gradu, s jedne strane, ali i mogućnosti većeg grada.

Zanima li i vas studiranje na Veleučilištu Velika Gorica, više informacija potražite na njihovoj web stranici.

Tekst je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i Veleučilišta Velika Gorica