Pretraga

Boras je prije 6 godina postao rektor: Pratili smo sve njegove afere, evo ih na jednom mjestu

A- A+

Na Sveučilište u Zagrebu će vratiti ‘biblijske vrijednosti’, rekao je Damir Boras u svom inauguracijskom govoru kada je 2014. postao rektor. ‘Sveučilište planiram učiniti medijski vidljivijim, a svim studentima moja su vrata uvijek otvorena’. To je, pak, obećao u intervjuu za srednja.hr nedugo nakon što je stupio na dužnost. Prije nekoliko dana te su vrijednosti postale ‘europske’, nakon što je rektor priznvaši da je pogriješio s ‘biblijskim’, tu izjavu povukao. Šest godina je prošlo, Boras je na rektorat donio neke vrijednosti, a Sveučilište je postalo medijski vidljivim. Koliko su te vrijednosti biblijske ili europske i je li rektor baš ovako zamišljao medijsku vidljivost – ostaje diskutabilno. No, to na koncu, nije ni bitno. Bitno je sve dokumentirati pa smo mi sve njegove, medijski vidljive, pažnje vrijedne afere koje smo pratili sve ove godine saželi u jednom tekstu.

Damir Boras, rektor zagrebačkog sveučilišta
foto: srednja.hr

Boras će u javnosti ostati zapamćen kao kontroverzan rektor. To može zahvaliti spornim potezima i aferama. U svom šestogodišnjem mandatu, koliko je već rektor, izbrojali smo njih 15. Poredali smo ih, onako jednostavno, po bizarnosti.

Tužba protiv studenta

U jesen prije dvije godine, student Hrvatskih studija Luka Kovač za HINU je, nakon provale u prostorije studentskih udruga, rekao kako “ne može sa sigurnošću reći, ali da je moguće da iza toga stoji pritisak uprave”. Rektor ga za tu izjavio nije prijavio etičkom povjerenstvu ili odveo pred stegovni sud. Ne, ispred zagrebačkog sveučilišta podnio je tužbu pred građanskim sudom zbog povrede ugleda i časti Sveučilišta. Nakon medijskog pritiska svega par dana nakon odustao je od tužbe, no ostat će zapamćen kao jedini hrvatski rektor koji je tužio vlastitog studenta.

Afera ljetovališta

Zgrada poslijediplomskog središta u Dubrovniku, osim registriranog dormitorija sa sobama i apartmanima, sadrži tri apartmana skrivena od oka javnosti. Jedan od njih luskuzno je sređen za rektora. U njemu je, kako su otkrili novinari, oko petnaestak dana prošle sezone ljetovao sa suprugom. U istom su ‘ljetovalištu’ pokrenuti radovi, mimo dozvole Ministarstva kulture, pa su u atriju zgrade zaštićene pod UNESCO-vom kulturnom baštinom počupana četiri stabla, a šljunčani pod je popločan. Na čelo dubrovačkih operacija, pak, postavio je gotovo pa rođaka – muža nećakinje gospođe Boras, izvjesnog diplomiranog nautičara i vozača brodova Franu Hartmana.

Barem dvojica njegovih prorektora, Ante Čović i Miljenko Šimpraga, ljetovali su nekih 500 kilometara dalje, u Crikvenici. Cijelu kuću prvi red uz more, na prekrasnom Gajevom šetalištu, dobili su za okvirno 300 kuna dnevno, gotovo pet puta manje od tržišne cijene apartmančića u blizini.

Kriza na Filozofskom

Kriza upravljanja na Filozofskom fakultetu započela je, baš ozbiljno, nametanjem privremene uprave na čelu s dekanom Željkom Holjevcem prije četiri godine. Gotovo godinu dana Filozofski je imao problema s protokolarnim stvarima i održavanjem sjednica, a studenti su. uz organizirane prosvjede, bili na korak blizu blokade nastave. Izabrali su dekanicu Vesnu Vlahović-Štetić i činilo se da je sve riješeno. No, priča se polako, kroz prvi i jedini mandat dekanice, nastavlja i idućih godina, a sve prilično eskalira u travnju kada Senat na prijedlog rektora odbio program predloženika za dekana Filozofskog Nevena Jovanovića zbog, među ostalim, činjenice da je obećao u središte svog rada staviti studente.

Svoj vrhunac doživljava početkom srpnja ove godine kada rektor donosi odluku o suspenziji dekanice Vlahović-Štetić i njenih prodekana, u prvom redu zbog pravomoćne presude o mobgingu Filozofskog nad moćnim zagrebačkim prorektorom Antom Čovićem. Na čelo tog fakulteta stavlja svog prodekana s Veterine i znanstvenika koji je pisao radove o kvaliteti janjećih pašteta Miljenka Šimpragu. Smijenjenu dekanicu provlače i kroz sveučilišni bilten Universitas u kojem izlazi tekst nepoznatog autora o tome kako je mobingirala zaposlenika knjižnice. Nakon svega, Borasova uprava na Filozofskom pokreće i 237.500 kuna tešku reviziju poslovanja i financijskih izvještaja u mandatu smijenjene dekanice.

Transformacija Hrvatskih studija

Situacija s Hrvatskim studijima započinje u rano proljeće 2016. godine. Rektor tada formira odbor, na čelu s prorektorom Antom Čovićem, koji će se baviti transformacijom faksa. Time de facto blokira sve osim primarne djelatnosti HS-a, odnosno nastave. Iste godine, suprotno mišljenju Vijeća HS-a rektor imenuje Marija Grčevića za voditelja. Početkom 2017. problemi se gomilaju, Senat donosi spornu odluku o promjeni statusa Hrvatskih studija, studenti prosvjeduju. U proljeće se smanjenjem upisne kvote za filozofiju na nula de facto privremeno ukida taj studij, zbog čega studenti organiziraju dvotjednu blokadu nastave. Nastavnici kreću u štrajk. Studij filozofije u nekom trenutku se vraća, no počekom nove akademske godine, većina postojećih nastavnika tog studija odlazi ili im nije produljena suradnja. U tom se razdoblju raspisuje i deseci natječaja za zapošljavanje.

Pritisak na nezadovoljne studente nastavlja se i godinu kasnije kada rektor tuži studenta HS-a Luku Kovača. Danas su Hrvatski studiji fakultet, uveli su studij demografije i hrvatskog iseljeništva, a dekan je Pavo Barišić, kontroverzni bivši ministar znanosti i obrazovanja. Podsjetimo, prvi rektor otkad je Republike Hrvatske, Marijan Šunjić, u intervjuu nam je rekao da je Čovića, čiji je odbor krojio transformaciju Hrvatskih studija, a gdje on sad radi kao redovni profesor, i Pavu Barišića, koji je dekan fakulteta – tijekom devedesetih doslovno istjerao s te institucije jer su je “pokušali privatizirati”.

Pet puta sam sebi dodijelio novac

Sveučilište u Zagrebu od 2014. do 2018. vlastitom je rektoru dodijeljivalo novac za financiranje znanstvenog rada. Prvi mu je puta dodijelilo 60.000 kuna, drugi put 58.460, treći 68.500, četvrti 51.500, a posljednji, peti put Sveučilište je svom rektoru prije dvije godine dodijelilo 66 tisuća kuna, što je u toj kategoriji bio najviši dodijeljeni iznos. Jednu od odluka kojom se Borasu dodjeljuje novac, onu iz 2016., potpisao je on sam pa ga zbog toga prozvali za sukob interesa. No, tada je rekao kako je ponosan što još i dalje dobiva sredstva i kako se ne radi o sukobu interesa jer je to odluka Senata

Afera koeficijenti

Jedan od prvih poteza bivše resorne ministrice Blaženke Divjak bio je blokada zapošljavanja na javnim sveučilištima zbog prekoračenja obračunskih koeficijenata u iznosu od 30 milijuna kuna, od čega se 10 milijuna odnosilo samo na Sveučilište u Zagrebu. Koeficijenti se odnose na zapošljavanja kojih je, prema tadašnjim navodima Ministarstva, na sveučilištima bilo previše zbog čega je i došlo do prekoračenja limita.

OBRAČUNSKI KOEFICIJENTI

Obračunski koeficijent jest godišnji bruto proračun koji se iz Centralnog obračuna plaća iz državne riznice (COP) planira isplatiti djelatnicima na pojedinom sveučilištu (uključujući sve sastavnice). Obračunski koeficijent planira se temeljem zaposlenih djelatnika koji trenutačno rade (nisu na porodiljnom dopustu, neplaćenom godišnjem, itd.) i primaju plaću.

Iako je do probijanja koeficijenata moglo doći zbog toga što se oni ‘oslobađaju’ te se putem njih zapošljavaju novi ljudi i prije nego što profesor ode u mirovinu – dakle, dok još uvijek prima plaću – probijanje obračunskih koeficijenata u protuvrijednosti od 10 milijuna kuna na Sveučilištu u Zagrebu u javnosti je odjeknulo kao nešto što se ne može tako lako pripisati tek proceduralnim osobnostima zapošljavanja i napredovanja, već kao svojevrsna afera uprave Sveučilišta. O koeficijentima se tada na sjednici Senata raspravljalo tek pod točkom ‘razno’.

FIlmići, vino, odvjetnici

Kada sve zbrojimo, Sveučilište u Zagrebu prošle i pretprošle godine za usluge snimanja i filmova potrošilo je ukupno 807.437,50 kuna javnog novca. Ukupno su surađivali s trima tvrtkama. Jedna tvrtka u vlasništvu je rektorova savjetnika Jakova Sedlara, s drugom je Sedlar surađivao, a treća je angažirana da snima određene događaje. Među filmovima za koje su izdvojeni ti novci našao se i onaj s amaterskim greškama te tipfelerom ‘Sveučilište u Zagebu’ odmah u naslovu.

Sveučilište je za potrebe rektorata u posljednje dvije godine potrošilo 116.639 kuna na vino, od čega je 115.800 kuna išlo Agronomskom fakultetu. Od njih su u manje od dvije godine – preciznije 614 dana – naručili 2.325 butelja chardonnaya, traminca, cuveea i šampanjca. Naručivali su i 140 litara raznog vina u rinfuzi. Na naš upit tko je pio to vino i na što se, uopće, odnosi izraz “vino za potrebe rektorata” – nikad nismo dobili odgovor.

Na odvjetničke usluge raznih društava i individualnih pravnika prošle je godine potrošeno 834.851,47 kuna. Najviši iznos, više od pola milijuna kuna, dobilo je odvjetničko društvo Mihočević&Bajs. Od svih procesa u kojima Mihočević & Bajs zastupaju Sveučilište, a takvih je protiv medija podosta, posebno valja izdvojiti jedan. Naime, upravo je to odvjetničko društvo zastupalo Sveučilište u tužbi protiv vlastitog studenta Luke Kovača zbog izjave koju je dao medijima.

Tužbe protiv medija

Sveučilište u Zagrebu i članovi uprave nisu neskloni o tužbama protiv medija. Kako smo pisali prošle godine u veljači, tada je aktivno bilo deset procesa, s ukupnim iznosom vrijednosti predmeta spora od oko 100.000 kuna. Radi se o procesima protiv HINE, Telegrama, ali i portala srednja.hr. Protiv nas konkretno u dva je slučaja tužbu podigao moćni zagrebački prorektor Ante Čović. Prošle je godine u srpnju Boras izjavio kako jedan dio medija “preostao iz prošlog sustava ili imaju neke druge političke interese, napada s ‘fake news’”.

– Većinom ne reagiram na medijske napise. Ali su poluistine vrlo nezgodne i onda , morate reagirati. Šaljem upozorenja, tu i tamo dignem koju tužbu pa se onda nagodimo. Evo upravo sada imam jednu u kojoj će se čovjek fino ispričati i to će se objaviti u novinama i gotovo. Nije mi stalo da on plati kaznu nego da se dozna istina, objasnio je tada rektor.

Počasni doktorat Draganu Čoviću

Prije dvije godine na Borasov je prijedlog Sveučilište dodijelilo počasni doktorat Draganu Čoviću, hrvatskom članu predsjedništva BiH. Radi se o dosta kontroverznom potezu koji čak sedamnaest članova Senata nije podržalo. Profesorica Đurđica Čilić tada se javno usprotivila dodjeli počasne titule Čoviću jer se radi o, kako je rekla, “aktivnom političaru iz susjedne države, nositelju velike političke i ekonomske moći stečene dubioznim načinima, za čije se ime vežu i nečasne radnje poput političkog kadroviranja na mostarskom Sveučilištu, kaznene prijave, prisilni rad ratnih zarobljenika u logorima, nerazjašnjene okolnosti naglog bogaćenja”.

Na odluku o počasnom doktoratu osudom je reagirala i Incijativa mladih za ljudska prava, gdje su citirali dopis iz 1993. u kojem traži da se zarobljenici logora Heliodrom ustupe njemu, direktoru tvrtke Soko, u svrhu iskorištavanja radne snage u toj tvrtki.

Počasni doktorat Milanu Bandiću

Prije više od godinu dana, na prijedlog bivšeg dekana Muzičke akademije, Sveučilište je pokrenulo postupak dodjele počasnog doktorata kontroverznom zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću. Više tisuća alumnija, profesora i studenata Sveučilišta potpisalo je pismo protiv dodjele te počasne titule, a protiv je i devet sastavnica Sveučilišta, pa i sama Muzička akademija čiji je bivši dekan dodjelu i predložio. Bandić tu titulu još nije dobio, no Boras je u veljači potvrdio da je postupak i dalje u tijeku te smatra da bi Sveučilište Bandićevim doktoratom pokazalo da voli sebe i druge. Borasu očito uopće ne smeta činjenica da je Bandić USKOK-ov optuženik, ali ni što je gradonačelnik najmanje dvaput sastavnicu Sveučilišta nazvao ‘jebivjetarskim fakultetom’.

Diplome stručnih studenata

Ustavni sud početkom ožujka donio je odluku o ukidanju dijela odredbi Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Precizno, smatraju da zakonodovac treba promijeniti dio u kojem se kvalifikacije stečene nakon preddiplomskih i diplomskih stručnih i sveučilišnih studija stavljaju na istu razinu. Sud je donio tu odluku nakon što su, već po drugi put, rektor Boras i dekani četiri pravna fakulteta, podnijeli ustavnu tužbu. Ako Sabor ne donese izmjene Zakona do kraja godine, kvalifikacije stečene završetkom stručnih studija od nove će godine biti dovedene u pitanje. Tiče se to oko 50.000 već diplomiranih, ali i 55.000 studenata stručnih studija, a koji zahvaćaju razne vrste djelatnosti – laboranti, medicinski tehničari i policajci. Kako smo već objasnili, to je problematično na više razina.

Slučaj Učiteljski

Prije gotovo četiri godine rektor Boras, inače redoviti profesor na Filozofskom fakultetu, prešao je raditi na Učiteljski. Filozofski je tada bio u krizi upravljanja s privremenom upravom koju je na rektorov prijedlog imenovao Senat Sveučilišta. Zanimljivo, Fakultetsko vijeće Filozofskog Borasu zbog toga nije bilo sklono, a na Učiteljskom je nedugo nakon dobio produljenje ugovora o radu nakon navršenih 65 godina života. To mu je, među ostalim, omogućilo i da se ponovno kandidira za rektora Sveučilišta, poziciju na kojoj bi se trebao zadržati do kraja rujna 2022. godine.

Neprimjerene izjave o studenticama

U proljeće pretprošle godine, na manifestaciji dodjele sveučilišnih stipendija, rektor Boras osvrnuo se na mlade koji sele iz Hrvatske. Posebno se osvrnuo na djevojke koje se, kako je rekao, vrate u domovinu s 35-40 godina, neudane i bez djece.

– Ako pogledamo tko radi primjerice na engleskim sveučilištima, 80% na projektima rade mladi ljude iz istočne i jugoistočne Europe. To smo mi. Dobiju se nešto veće plaće, a poslije se možda i vrate doma. Muški se vrate, a cure, evo, ima ih jako puno, nemojte mi zamjeriti, vrate se s 35-40 godina, neudane i bez djece. To su stvari na koje treba misliti u životu, istaknuo je Boras nakon čega je nastao žamor među prisutnima u dvorani.

Prije nešto više od tri godine, tada našu istraživačku novinarku Doru Kršul, rektor Boras na sjednici je Senata nazvao “nezavršenom studenticom, u dobi od 27 godina, kao osobu koja svojim tobožnjim otkrivanjem afera, Sveučilištu nanosi zlo”.

Neovisnost tijela na Sveučilištu

U opsežnom intervjuu za srednja.hr Vesnica Garašić, sindikalistica i nekadašnja predsjednica Etičkog savjeta Sveučilišta u Zagrebu, pričala je o navodnom odlučivanju sveučilišnih tijela o plagijatu bivšeg ministra znanosti i obrazovanja Pavi Barišiću. Rekla nam je da etička tijela Sveučilišta nikada nisu odlučivala o slučaju ministra Barišića te nam otkrila da je nakon sedam i pol godina rada u Etičkom savjetu, u lipnju 2015. tijekom prve godine mandata rektora Borasa, dala ostavku na mjesto predsjednice zbog, kako je rekla, “narušene neovisnosti rada”. Na naše pitanje da nam opiše kako su izgledali ti pritisci, ponudila je, kako je istaknula, indirektan odgovor.

– Svako etičko tijelo u svom radu mora imati potpunu slobodu djelovanja, i to od zaprimanja predmeta, njegovog procesuiranja do donošenja mišljenja. Etičko tijelo treba u tišini i maksimalnoj diskreciji, daleko od očiju javnosti, neometano od bilo kojeg pripadnika sveučilišne zajednice, a osobito neometano od osoba koje su hijerarhijski po drugim osnovama nadređene članovima etičkog tijela, obaviti svoj posao, istaknula je Garašić.

Ukinuo novac za Rektorovu nagradu

Dobitnici Rektorove nagrade su do 2016. dobivali naknadu od 1500 kuna, no Sveučilište je to ukinulo upravo u drugoj godini mandata rektora Borasa. Ukidanje naknade najavljeno je dvadesetak dana nakon što je u sklopu Jutarnjeg lista počeo izlaziti podlistak Universitas, sveučilišne novine nastale kao projekt Sveučilišta u Splitu, u koji se uključilo Sveučilište u Zagrebu. Zagrebačko sveučilište je u razdoblju od posljednje četiri godine, otkako financiraju izlaženje lista Universitas, na to potrošilo ukupno 3.122.250 kuna.

Boras je prije 6 godina postao rektor: Pratili smo sve njegove afere, evo ih na jednom mjestu
Share via
Copy link
Powered by Social Snap