Boras potpuno ignorirao Odbor koji nadzire proračun Sveučilišta: ‘Nismo imali uvid u prihode ni rashode rektorata’

Odbor za proračun zagrebačkog sveučilišta, kojemu je zadaća nadzirati financije, poslao je dosta zabrinjavajuće pismo upravi i Senatu. U njemu ističu da ih je uprava Sveučilišta uglavnom ignorirala, a da nisu imali uvid u neke temeljne stvari poput prihoda i rashoda rektorata.

Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu
Foto: Screenshot HRT Pozitivno

Na sjednici održanoj 11. veljače Odbor za proračun zagrebačkog sveučilišta jednoglasnom je odlukom donio zaključke o ulozi tog tijela i nastavku njegova rada. O tome su odlučivali predsjednik Odbora Zoran Nakić, s Rudarsko-geotehnološkog fakulteta, Boris Cota s Ekonomskog, Marijan Klarica s Medicine, Zoran Grgić s Agronomskog, Mirko Planinić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta te Dragan Sremec s Muzičke akademije. Svoje zaključke saželi su u pismo koje je potom upućeno senatorima i Rektorskom kolegiju, a u čijem smo posjedu. U nastavku ga prenosimo u cijelosti.

Programski ugovori

Ovdje je, prije svega, potrebno jasno istaknuti da je Odbor za proračun aktivno tijelo Sveučilišta u Zagrebu, koje kontinuirano razmatra goruća pitanja iz područja financijskoga poslovanja Sveučilišta i njegovih sastavnica. Odbor za proračun je, uz pomoć stručnih službi Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, izradio brojne financijske analize i prijedloge poboljšanja u financijskom poslovanju za potrebe Sveučilišta u Zagrebu i njegovih sastavnica. Članovi Odbora su predstavnici svojih Vijeća područja, a važno je naglasiti da Odbor djeluje u interesu Sveučilišta u Zagrebu i njegovih sastavnica, s ciljem što pravednije raspodjele financijskih sredstava između svih sastavnica, naročito onih koji su u financijskim poteškoćama. Članovi Odbora su uglavnom dekani ili bivši dekani te sadašnji ili bivši prodekani za financije i poslovanje sastavnica.

Na više sjednica Odbora razmatrano je pitanje programskoga financiranja i posljedica koje postojeći model financiranja ima za proračun Sveučilišta i njegovih sastavnica. Financijske analize, kao i analize postojećih modela financiranja u nama susjednim državama, primjerice u Austriji, jasno su ukazale na nedostatke postojećega modela, o čemu je Odbor u više navrata izvijestio rektora, Rektorski kolegij i članove Senata. Odbor je napravio i korak više, na način da je, u suradnji sa stručnim službama Sveučilišta u Zagrebu, pripremio vrlo konkretne prijedloge izmjena Odluka o programskom financiranju, koje su temeljene na realnim financijskim pokazateljima. Navedene prijedloge Odbor je uputio rektoru i članovima Rektorskoga kolegija, a njih je predstavio i članovima Senata, na jednoj od sjednica, s namjerom da potakne aktivno rješavanje ovoga pitanja pred svim mjerodavnim institucijama, prije svega nadležnom ministarstvu, ali i Vladi Republike Hrvatske.

O navedenom je upoznat i Rektorski zbor, što je trebao biti dodatan poticaj Upravi Sveučilišta da započne proces pregovaranja s nadležnim institucijama. Niti Odbor niti Senat nemaju informaciju što je Uprava Sveučilišta poduzela po tom pitanju. Ovdje je potrebno spomenuti da je Odbor već dulje vrijeme upozoravao na svojim sjednicama da je potrebno ozbiljno raditi i pripremati financijske i pravne analize vezane uz pripremu novoga ciklusa programskih ugovora. Za navedenu inicijativu, Odbor nije dobio nikakav odgovor od nadležnih tijela Sveučilišta u Zagrebu.

Upozoravali rektorat da je u prekršaju

Odbor za proračun je imao ključnu ulogu u razmatranju svih dubioza vezano uz rješavanje pitanja Fonda za razvoj Sveučilišta u Zagrebu, što Odbor smatra jednim od ključnih pitanja, naročito jer je svoje primjedbe na funkcioniranje ovoga Fonda dala i državna revizija. Odbor je, uz pomoć stručnih službi Sveučilišta, izradio cjelovit prijedlog rješenja ovoga problema, koji uključuje i izmjenu internih propisa Sveučilišta, primjerice Pravilnika o osnovama financiranja Sveučilišta u Zagrebu i Pravilnika Fonda za razvoj, kao i Statuta Sveučilišta u Zagrebu, te je isti dao na postupanje prema Rektorskom kolegiju u užem i širem sastavu. O istome su upoznati članovi Senata na jednoj od sjednica. lako je o navedenome prijedlogu, koji je pregledala i pravna služba Sveučilišta, bio upoznat rektor i resorni prorektor, ovaj prijedlog nikada nije stavljen na sjednicu Senata. Važno je naglasiti da je Odbor u više navrata upozoravao na ozbiljnost ovoga problema, kao i na činjenicu da su, s obzirom na trenutno stanje i nalaz revizije, u prekršaju, kako Sveučilište u Zagrebu, tako i sve sastavnice Sveučilišta.

Temeljem Odluke o programskom financiranju Vlade Republike Hrvatske, Odbor za proračun je od Uprave Sveučilišta dobio na razmatranje prijedlog Odluke vezanu uz doznačavanje i trošenje sredstava subvencija participacija školarina i sufinanciranja materijalnih troškova u ak. god. 2018./2019. O navedenom prijedlogu, koji je uključivao značajno povećanje izdvajanja sredstava subvencija participacija za potrebe Sveučilišta, na Odboru se razvila široka rasprava. Nakon dostavljenih grupiranih financijskih podataka (po kontima), iz kojih je bilo razvidno da je Sveučilište u Zagrebu u debelom minusu, ali i nakon uvjeravanja rektora i resornog prorektora da se radi o privremenoj odluci koju će detaljno razmotriti Uprava Sveučilišta u suradnji s Odborom tijekom naredne akademske godine, s konkretnim financijskim pokazateljima prihoda i rashoda Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, Odbor je podržao ovaj prijedlog raspodjele. Nakon prihvaćene odluke na Senatu, Odbor je očekivao inicijativu Uprave Sveučilišta vezano uz razrješenje ovoga problema, međutim nikakav prijedlog od Uprave nije stigao prema Odboru, usprkos opetovanim pozivima članova Odbora, na sjednicama na kojima je prisustvovao i rektor, da se započne rješavanje ovoga pitanja.

Odbor je, u cilju rješavanja ovoga problema, napravio dodatne analize pokrića materijalnih troškova sastavnica i Sveučilišta, iz kojih se jasno vidjela velika razlika između pojedinih sastavnica, uključujući i Sveučilište. Iz analize je bilo vidljivo da neki manji fakulteti, primjerice Metalurški fakultet, Veterinarski fakultet i sve akademije, dobivaju značajno manje sredstava za pokriće materijalnih troškova (u relativnim odnosima), od primjerice Sveučilišta. O svemu tome trebalo se raspraviti u dijalogu između Uprave Sveučilišta i Odbora, međutim, to se nije ostvarilo. Umjesto toga, Senat je sada već treću godinu zaredom prihvatio identičnu raspodjelu sredstava od subvencija participacija, a ove zadnje godine bez rasprave na Senatu i bez prethodnoga mišljenja Odbora za proračun.

Sveučilištu nedostaje godišnje čak do 284 milijuna

Na inicijativu Odbora za proračun, što je Rektor i prihvatio, 2020. godine napravljene su dodatne financijske analize financiranja prema kriterijima postojećega Pravilnika o osnovama financiranja Sveučilišta u Zagrebu. Odbor je izradio više različitih financijskih analiza, u okviru kojih su posebno uzeti u obzir kriteriji iz spomenutoga Pravilnika koji se odnose na vlastite i namjenske prihode sastavnica. Ove analize su pokazale da Sveučilištu u Zagrebu i svim njegovim sastavnicama, na godišnjoj razini, nedostaje između 178 i čak 284 milijuna kuna za podmirenje materijalnih troškova, uključivo i troškove za završetak kapitalnih projekata Sveučilišta i njegovih sastavnica te infrastrukturnoga održavanja objekata u vlasništvu Sveučilišta i njegovih sastavnica. Odbor je dodatno razradio kriterije za procjenu troškova studiranja na fakultetima, ovisno o studijskim programima. Temeljem navedenih kriterija Odbor je izradio više različitih analiza prosječnoga troška po studentu, po sastavnicama i po studijskim programima. Sve ove analize Odbor je prezentirao rektoru, s traženjem da se o istima upoznaju prvo dekani, a nakon toga i članovi Senata. lako je od tada prošlo više od šest mjeseci, Odbor nije dobio priliku upoznati dekane i članove Senata s ovim analizama.

U nastavku se navodi još nekoliko najvažnijih inicijativa i traženja Odbora prema Upravi Sveučilišta.

Sukladno članku 35. Statuta Sveučilišta, Odbor obavlja sljedeće poslove: priprema prijedlog proračuna Sveučilišta; provodi nadzor nad korištenjem proračuna; razmatra završne račune sastavnica i druga financijska izvješća, predlaže mjere racionalizacije u financijskom poslovanju Sveučilišta i njegovih sastavnica te predlaže mjere Sveučilišnom savjetu u slučajevima nepoštivanja proračuna i utvrđene financijske politike na Sveučilištu. lako je Odbor već u više navrata upozoravao Upravu Sveučilišta s navedenim statutarnim odredbama, koje su vrlo jasne u pogledu nadležnosti Odbora, činjenica jest da se Odbor, naročito u zadnjih godinu dana, sveo na administrativno tijelo, koje nema utjecaja na korištenje proračuna Sveučilišta i njegovih sastavnica. To se naročito odnosi na neprihvaćanje Uprave Sveučilišta da Odbor sudjeluje u prijedlogu raspodjele sredstava iz Fonda koji sadrži 5% (od ukupno svih sredstava subvencija participacija koje dobiva Sveučilište i njegove sastavnice) za rezervna interventna sredstva i rezerve tekućeg i investicijskog održavanja. O navedenom problemu je Odbor u više navrata upozoravao kako rektora i resornog prorektora, tako i članove Senata (na sjednicama koje su se održavale uživo), ali nije dobio podršku Uprave Sveučilišta.

Unatoč upitima, nisu dobili uvid u prihode i rashode rektorata

Ovdje treba spomenuti i to da je Odbor u više navrata tražio detaljni uvid u prihode i rashode Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, što uključuje ne samo sredstva od subvencija participacija, već i vlastita sredstva s kojima raspolaže Sveučilište. Do danas Odbor za proračun nije dobio uvid u tražene podatke. S obzirom na značaj vlastitih prihoda, naročito u pokrivanju materijalnih troškova Sveučilišta i njegovih sastavnica, Odbor je od Uprave Sveučilišta tražio da se nastavi rad na Pravilniku o vlastitim i drugim izvanproračunskim prihodima, koji je zaustavljen još u mandatu bivšega rektora, tadašnjom odlukom Odbora za statutarna pitanja.

Odbor smatra da je ovo pitanje jedno od ključnih financijskih pitanja Sveučilišta u Zagrebu i radi toga je potaknuo inicijativu da se na razini Sveučilišta osnuje nova radna skupina, u kojoj bi sudjelovali i neki članovi Odbora, ali i drugi kompetentni stručnjaci, kako bi se u svijetlu novih zakonskih i podzakonskih rješenja te novoga modela programskoga financiranja još jednom razmotrili svi relevantni aspekti mogućega unificiranoga rješenja o raspodjeli vlastitih prihoda Sveučilišta i njegovih sastavnica. lako je rektor ispočetka prihvatio ovu inicijativu, ona na kraju ipak nije realizirana. Odbor za proračun, koji je i potaknuo ovu inicijativu, nikada nije dobio nikakvo obrazloženje za odbijanje ove inicijative.

Ovdje je potrebno spomenuti još jednu činjenicu koja se odnosi na ulogu Odbora kao savjetodavnog tijela Senata i Rektorskog kolegija, a to je da resorni prorektor za poslovanje nije nazočio sjednicama Odbora, niti sudjelovao u njegovu radu. Postavlja se pitanje zašto prorektor za financije ne prisustvuje
sjednicama Odbora. Potaknuti svim navedenim problemima u radu Odbora, a uzimajući u obzir činjenicu da je Odbor pripremio brojne financijske analize koje nije mogao prezentirati članovima Senata, svi članovi Odbora za proračun jednoglasno zaključuju da se rad Odbora u ovakvim uvjetima ne može nastaviti. Zbog svega navedenoga, Odbor traži Upravu Sveučilišta da se jasno odredi prema navedenim problemima, kao i prema daljnjoj ulozi i radu Odbora za proračun. Odbor naročito inzistira na tome da se poštuje njegova statutarna uloga te da Uprava Sveučilišta odredi prorektora koji će aktivno sudjelovati u radu Odbora i koji će predstavljati izravnu poveznicu Odbora s Rektorskim kolegijem i Senatom Sveučilišta u Zagrebu.