Pretraga

Borasov kandidat za čelnika Filozofskog to je već bio: Revizija tada našla brojne nepravilnosti

A- A+

Senat zagrebačkog sveučilišta mailom, bez rasprave, danas glasa o novom privremenom dekanu Filozofskog fakulteta. Borasov i, zapravo, jedini kandidat koji se našao na dnevnom redu je Miljenko Jurković koji se već u dva mandata i našao na čelu Filozofskog. Za zadnju godinu njegova mandata država je napravila reviziju i utvrdila brojne nepravilnosti.

Miljenko Jurković
Foto: Screenshot HRT

Upravo je u tijeku sjednica Senata zagrebačkog sveučilišta na kojoj se, među ostalim, mailom, bez rasprave bira i novi privremeni čelnik Filozofskog. Borasov kandidat njegov je nekadašnji suradnik i bivši dekan tog faksa Miljenko Jurković, dok prijedlog vijećnika s Filozofskog da se za privremenu dekanicu postavi profesorica Željka Kamenov, doznajemo, nije ni uvršten u dnevni red.

Izdvojeni članak

Boras opet ne dopušta raspravu na sjednici Senata, o važnim temama odlučivat će se – mailom

Revizija utvrdila brojne nepravilnosti

Profesor Jurković na čelu je Filozofskog fakulteta bio u dva mandata, od akademske godine 2004./2005. pa do 2008./2009. Zagrebački rektor Damir Boras bio je njegov prodekan za znanost i međunarodnu suradnju kroz sve te godine, a onda ga je u listopadu prije dvanaest godina naslijedio na mjestu dekana.

Upravo je za tu 2009., prelaznu godinu država odradila reviziju na Filozofskom fakultetu. Njihov je zadatak, redom, bio utvrditi jesu li financijski izvještaji točni i vjerodostojni; napraviti analizu prihoda i primitaka, odnosno rashoda i izdataka; provjeriti je li faks posluje prema zakonima i propisima; te ocijeniti koliko se učinkovito troše sredstva.

Detaljno smo pročitali izvješće revizora. Ono sadrži niz apostrofiranih nepravilnosti, od nenamjenskog trošenja sredstava i dubiozne isplate plaća pa do neuredne javne nabave i nesustavne evidencije. U nastavku izdvajamo najzanimljivije dijelove.

Plaćali kockanje službenom karticom

Vjerojatno najupadljivije nepravilnosti koje pronalazimo u izvješću revizije se odnose na plaćanje službenom karticom Filozofskog fakulteta. Ta se kartica, kako stoji u izvješću, koristila za kupovinu stranih knjiga i časopisa. Za to, uistinu, velikim dijelom i je služila, no revizori su pronašli i neke dosta interesantne troškove.

Tako 664 eura ne idu ni na knjige, zbornike ili znanstvene časopise, već za – kockanje. Iznos u protuvrijednosti od oko pet tisuća kuna potrošen je za plaćanje igara na sreću putem interneta. Da stvar bude gora, taj je trošak netko pokušao zamračiti pa je za navedeni iznos fiktivno uvećan trošak na knjige, međutim, revizori su sve razotkrili.

Osim navedenih troškova na kockanje, kreditna se kartica Filozofskog i u onom, naizgled, službenom aspektu koristila na sumnjiv način. Revizori, naime, u svojem izvješću navode da su se njome uz sitne materijalne, podmirivali i troškovi koji nisu hitni, i to značajnijeg iznosa. Naposljetku, ističu da su knjige i časopisi nabavljani na način da nije jasno za čije točno potrebe.

Kupovali stolice od više tisuća kuna

Zanimljive su svakako bilješke revizora i o javnoj nabavi. Neki su natječaji nepotrebno prekidani, nabava se nije uvijek vodila uredno, a za neke se radnje iznad vrijednosti tri milijuna kuna trebala, a nije tražila suglasnost Senata zagrebačkog sveučilišta. O tome dosta u prilog govori činjenica da za nabavu robe i usluga u vrijednosti od 1.912.520 kuna Filozofski nije provodio zakonom propisane postupke javne nabave.

No, to ni približno nisu najintrigantniji detalji u ovoj priči. Prema ugovoru koji je zaključen 2008. godine, pišu revizori, Filozofski je nabavljao stolice po cijenama većim od nabave nastale temeljem ugovora zaključenog godinu kasnije. Prvo su te ponude ocijenili kao neprihvatljive, a onda nabavljali stolice od kojih su neke cjenovno veće za gotovo sto posto u odnosu na nabavnu cijenu. Stolica za učionice tako je koštala 1.542 kune, ona za posjetitelje 2.716 kuna, dok su radnu stolicu nabavili po vrtoglavoj cifri od 3.953 kune.

Izdvojeni članak

Doznajemo: Boras spiskao 150.000 kn na ruševnu zgradu koja ne služi ničemu

Kako faks nije imao dovoljno novca za nabavu namještaja, dalje navode, nabava je najvećim dijelom financirana iz prihoda namijenjenih za znanstveno-istraživačke projekte te iz namjenskih prihoda od školarina.

Nenamjenski utrošili preko 16 milijuna kuna

Nenamjensko trošenje nije se zaustavilo samo na namještaju. Bilo ga je u izobilju, a to najbolje ilustrira podatak da je, prema nalazima revizije, s krajem 2009. godine Filozofski ukupno nenamjenski utrošio sredstva u iznosu od – pazite sad – 16.852.458 kuna.

Filozofski je u tom periodu nenamjenski, ističu revizori, trošio i sredstva doznačena iz državnog proračuna. Umjesto cjelokupnog iznosa koje im je država dala za mentore ukupno namjenski utrošili čak 848.462 kune manje. U cijeloj je situaciji važno naglasiti i 12.000.000 kuna koje je faks odlukom dekanskog kolegija nepropisno deponirao, bez suglasnosti Senata koja je potrebna za sve radnje na razini fakulteta u vrijednosti iznad tri milijuna kuna.

Dodatno, neuredno financijsko poslovanje Filozofskom u tom razdoblju ogleda se i u neusklađenosti analitičke evidencije prihoda s glavnom knjigom, gdje je često slučaj da u potonjoj evidenciji iznos dobrano veći; osim toga, valja istaknuti i nepravilno evidentiranje novca koji su uprihodili na tržištu, poput 2.349.331 kune zaraženih putem arheoloških istraživanja.

Studentima isplaćivali manje

Posebno se valja osvrnuti i na ugovorene poslove za arheološka istraživanja između Filozofskog fakulteta i Ministarstva kulture. Iz dokumentacije o ugovorima je, ističu revizori, vidljivo da se obračuni dostavljeni Ministarstvu “znatno razlikuju” od troškovnika temeljem kojih su zaključivani ugovori. Kako dalje navode revizori, obračunske situacije dostavljene su Ministarstvu za ukupno ugovorene radove, dok su radovi obavljeni djelomično.

Ni to ne bi bilo toliko sporno da revizori nisu pronašli brojne nepravilnosti u isplaćivanju dnevnica. Studentima i radnicima su isplaćivane dnevnice, nekima i u duplo manjem iznosu od onog koje su obračunali Ministarstvu. Nisu svi doduše izvukli deblji kraj jer, kako stoji u izvješću revizije, jednom voditelju na petnaest arheoloških trasa isplaćeno je 124.259 kuna neto za taj posao i dodatnih 5.100 kuna u dnevnicama.

Izdvojeni članak

Borasova uprava na Filozofskom daje 237.500 kn na reviziju poslovanja bivše dekanice

Kada su zbrojili sve prihode spomenutog voditelja, revizori su došli do podatka da je u 2009. godini primao prosječnu mjesečnu primanja temeljem ugovora o radu, djelu i autorskih ugovora od ukupno 23.242 kune neto. Uz to, njegovo je nastavno opterećenje za trećinu prelazilo normu. Neki drugi nastavnici nisu ispunili ni minimalno nastavno opterećenje, no unatoč tome primili su puni iznos plaće. Takvih je tijekom te godine bilo čak 45.

Školarine u rasulu

Ni po pitanju školarina Filozofski se tada nije proslavio kod revizora. U svojem izvješću tako ističu da faks nije razvio sustav praćenja školarina po studentima i akademskim godinama, već se ukupni iznosi priznaju u kalendarskoj godini u kojoj je uplata izvršena uopće ne vodeći računa o tome da se ti prihodi ne odnose na kalendarsku, već na akademsku godinu.

Revizori ističu i kako Filozofski fakultet nema jasne kriterije prema kojima se izračunava cijena školarina za pojedine studije i programe, a ni iz navedene cifre nije jasno koji se točno troškovi pokrivaju uplatama studenata koji plaćaju studij. Osim toga, ne postoje kriteriji za raspored prihoda od školarina kao što nije ni jasno jesu li prihodi od školarina dostati za pokriće određenih troškova, koje bi trebali pokriti.

Cijeli dokument izvješća državne revizije na Filozofskom fakultetu za 2009. godinu možete pregledati ovdje.

Borasov kandidat za čelnika Filozofskog to je već bio: Revizija tada našla brojne nepravilnosti
Share via
Copy link
Powered by Social Snap