Ćaća se vraća: Pavo Barišić postaje profesor na Hrvatskim studijima otkud je otjeran u 90-ima

Pavo Barišić, bivši ministar znanosti i obrazovanja, upravo se smjestio na Hrvatske studije. Na posljednjoj sjednici Znanstveno-nastavnog vijeća jednoglasno je prihvaćeno izvješće o njegovu izboru u zvanje i zaposlenju na radno mjesto redovnog profesora u trajnom zvanju. Njegov punokrvni povratak na instituciju, s koje je neslavno otjeran još u devedesetima, nije uopće neočekivan, pogotovo nakon što je početkom akademske godine počeo predavati jedan kolegij na studiju filozofije. Zanimljivo, Barišić će od sada raditi upravo na onom Odsjeku za filozofiju s kojeg su dolazili profesori koji su ga prijavili za plagiranje.

Bivši ministar Pavo Barišić (lijevo)
Foto: Youtube screenshot
[INTERVJU] Bivši rektor Šunjić: Smijenio sam Čovića i Barišića jer su pokušali privatizirati Hrvatske studije

Nakon što je početkom ove akademske godine bivši ministar Pavo Barišić postao nositeljem kolegija Pravna i politička filozofija na Hrvatskim studijima, naslovom smo teksta tada već najavili – ćaća se vraća. Sad kada je dočekao svoj punokrvni povratak na tu instituciju, putem zaposlenja i redovne profesure, možemo bez trunke sumnje reći – ćaća se uistinu vraća.

Kako doznajemo, na posljednjoj sjednici privremenog Znanstveno-nastavnog vijeća HS-a jednoglasno je prihvaćeno Izvješće po kojem je Barišić izabran u zvanje i na radno mjesto redovnog profesora u trajnom zvanju, i to na Odsjeku za filozofiju. Odgovarajući natječaj, na koji se Barišić prijavio kao jedini kandidat, raspisan je još 29. travnja ove godine. Oba dokumenta možete pročitati na dnu teksta.

Pavo Barišić je do sada bio zaposlen na Institutu za filozofiju u Zagrebu. Prema našim izvorima, upravo je danas predao zahtjev za prekid ugovora o radu s Institutom, a uskoro bi trebao potpisati ugovor s Hrvatskim studijima. Kontaktirali smo ravnatelja Instituta Filipa Grgića koji nam je potvrdio tu informaciju.

Barišić i Čović još devedesetih smijenjeni iz vodstva Hrvatskih studija jer su ‘pokušali privatizirati’ instituciju

U Povjerenstvu za davanje mišljenja o ispunjenju uvjeta natječaja, koje je izradilo Izvješće, sjedili su, ni više ni manje nego aktualni predstojnik Odsjeka za filozofiju Mislav Kukoč te prorektor Sveučilišta u Zagrebu Ante Čović, koji od ove akademske godine također predaje na Hrvatskim studijima.

Prorektor Čović i bivši ministar Barišić ključne su osobe u povijesti nastanka HS-a. Osim što su bili incijatori ideje osnivanja, tijekom devedesetih godina činili su vodstvo te institucije – Čović kao voditelj, a Barišić kao zamjenik voditelja. No, sa svojih su pozicija neslavno otišli. Tadašnji rektor zagrebačkog sveučilišta Marijan Šunjić smijenio je Čovića i Barišića zbog, kako nam je rekao u intervjuu 2017. godine, pokušaja privatizacije Hrvatskih studija.

– Financiranje je uvijek bilo kamen spoticanja jer ministar Jeren i njegovo ministarstvo nisu poštivali zakon i proračunski financirali Sveučilište u Zagrebu, nego su proizvoljno slali sredstva pojedinim sastavnicama. Konkretno, novci za rad Hrvatskih studija slani su na račun Instituta za filozofiju gdje su spomenuta dvojica [op. a. Čović i Barišić] imali kontrolu nad njihovim trošenjem, umjesto na račun Centra koji je bio podračun žiro računa Sveučilišta. Tu je doista postojala mogućnost financijskih malverzacija, ali o njima uprava Sveučilišta nije mogla imati uvid, no već i takav zatvoreni put novca bio je protuzakonit. Osnovni problem koji je doveo do smjene Čovića i Barišića bio je njihovo nastojanje da privatiziraju Hrvatske studije, da ih ‘zatvore’ u fakultet i potpuno kontroliraju, uključujući i spomenute financijske transakcije, što je bilo u suprotnosti s temeljnim načelom s kojim su i osnivani i počeli uspješno djelovati, ispričao nam je tada Šunjić.

Da Uprava HS-a već neko vrijeme prepoznaje važnost Čovića i Barišića govore i priznanja za osnivanje Hrvatskih studija koja su im svečano dodijeljena na obilježavanju 25. obljetnice postojanja institucije. Zanimljivo, bivši rektor Šunjić, na čiji je prijedlog Sveučilište i osnovalo Studije, nije dobio slično priznanje.

Zaposlen na Odsjeku gdje su radili njegovi prijavitelji za plagijat

Barišićev kratki mandat u Ministarstvu znanosti i obrazovanja posebno je obilježila jedna afera – ona vezana uz navodni plagijat za koji je prijavljen saborskom Odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovanju (OEZVO) još 2011. godine. Odbor je donio mišljenje da je prijava protiv Barišića bila ‘djelomično opravdana’ jer je prekršio odredbu Etičkog kodeksa Odbora o plagiranju, odnosno ‘prepisivanju ili preuzimanju ideja, misli i riječi drugih autora bez navođenja izvora’.

Hrvatski studiji meka za (auto)plagijatore: Filozof s mišljenjem o plagijatu došao na mjesto svog prijavitelja

– Uvažavajući pravila, tj. posebnosti predmetne akademske discipline vezano uz konvenciju, stil i očekivanja načina citiranja objavljenih djela (čl. 8. st. 3 Etičkog kodeksa OEZVO), OEZVO smatra prijavu opravdanom u dijelu koji se odnosi na preuzimanje dijelova komentara Stephena Schlesingera objavljenog u elektronskom mediju, bez citiranja tog izvora u predmetnom članku prof. dr. sc. Pave Barišića, stoji u odluci.

Profesori koji su ga prijavili za plagijat, njih četvoro – dr. sc. Tomislav Bracanović, dr.sc. Pavel Gregorić, dr. sc. Tomislav Janović i dr. sc. Davor Pećnjak – predavali su upravo na Odsjeku za filozofiju na kojem se Barišić sada zaposlio. Zanimljivo, od četvoro spomenutih profesora na Hrvatskim studijima ostao je samo jedan.

Ispod možete pročitati tekst Natječaja, kao i Izvješća o ispunjenju uvjeta natječaja vezanih za zaposlenje Pave Barišića na Hrvatske studije.

Odgovori