Dalmatinci u metropoli: Animozitet je jako izražen zbog centralizacije i sportskog rivalstva, ali u Zagrebu smo sigurni

Zagreb se, u šali, već dugo naziva najvećim dalmatinskim gradom, no studenti s juga u prošlosti su često bili meta napada zbog regionalne pripadnosti. Pred dva zagrebačka ogleda Dinama i Hajduka odlučili smo provjeriti kako je danas biti dalmatinski student u Zagrebu te osjećaju li se južnjaci sigurno u metropoli.

Bardu dalmatinskog novinarstva i književnosti Miljenku Smoji osobito su stresni i traumatični bili odlasci u Zagreb pa se ovaj britki umjetnik teško odlučivao na put u metropolu, a i kad bi otišao gledao bi da se što prije vrati na jug. Smetalo ga je ‘grubo vrime’, zagađen zrak i naravno činjenica da je daleko od mora.

Iste stvari, ako im je vjerovati, muče i dalmatinske studente u Zagrebu i danas no to ih ne sprečava da studiraju u glavnom gradu.
Šale o Zagrebu kao o najvećem dalmatinskom gradu već se dugo prepričavaju tako da nikoga nije iznenadila informacija da ove godine od 50-ak tisuća studenata na zagrebačnom sveučilištu gotovo 7 500 dolazi iz četiri južne županije.

Rušenje predrasuda: Dalmatinci rade više od Zagrepčana, ali su slabije plaćeni

Neupućeni stranac bi na osnovu čiste statistike mogao pogrešno zaključiti da je Hrvatska jedna od rijetkih država u kojima centar živi u ljubavi s periferijom. No zapravo je istina da animozitet između Zagreba i, u prvom redu Splita, postoji i da je osjetan.

Jug hoće jednakost cijele godine, a ne samo ljeti

Situacija nije alarmantna kao u Španjolskoj gdje Katalonci sve teže podnose madridsku upravu no sukob postoji. Sudeći po forumima Dalmatinci Zagrebu zamjeraju centralizaciju, gomilanje državnog novca te zanemarivanje ostalih regija. S druge strane Zagrepčani tvrde kako je nezahvalno od dalmatinskih studenata da dolaze u metropolu i onda ‘pljuju’ po njoj, a smatraju ih i neprilagodljivima te ih često vide kao prijetnju za vlastita radna mjesta.

– Animozitet između Dalmacije i Zagreba je definitivno prisutan, ali ne mislim da je pretjeran i prije svega proizlazi iz želje južnijih županija da imaju jednakost u političkim i ekonomskim pitanjima na nacionalnoj razini. Dojma sam kako se cijela Dalmacija teško miri s činjenicom da za vrijeme sezone može predstavljati ‘pluća’ Hrvatske u svim segmentima, a potom pada u drugi plan bez obzira na potvrđene kapacitete, ustvrdio je mladi Zadranin i diplomirani politolog Lovre koji svoj kruh zarađuje u glavnom gradu.

Dodao je još da smatra da je varljivo to što animozitet između Dalmacije i Zagreba mjeri kroz sportska rivalstva i prepucavanja navijačkih skupina. – Načelno sam stava kako se sukob Sjevera i Juga nepotrebno potencira pa je stoga percepcija u javnosti da je on izraženiji nego što uistinu jeste, zaključio je Lovre.

Mladi Dalmatinci o svojoj 'novini' za 70. godišnjicu Slobodne

Sličnog mišljenja su i ostali sugovornici s juga Hrvatske koji svoje studentske dane provode u metropoli. Šibenčanin Andrej tvrdi kako se to najjasnije vidi pred oglede Hajduka i Dinama no slažu se kako sport definitivno nije uzrok već samo ispušni ventil.

Osjećaju se sigurno, ali incidenti ih nisu zaobišli

Netrpeljivost je proteklih godina najčešće eskalirala pred oglede naših najvećih nogometnih klubova čija se dva susreta u Zagrebu očekuju i ovog prosinca.

– Smatram da sam u Zagrebu nisam ugrožen, ali to ne znači da nisam imao neugodnosti do sada. Znalo se dogoditi da imam manjih problema zbog naglaska ili zbog proslave pogodaka gostujuće momčadi na nekom od sportskih događaja, otkriva nam Lovre dometnuvši kako su spomenuti razlozi najčešći uzroci nesigurnosti mladih s juga te da su ih isti uglavnom svjesni.

Mala dalmatinska škola dobila potpuno informatiziranu učionicu iz budućnosti

Sigurnom se u osjeća i Splićanka Kate koja kaže kako je glavni grad već dugo mjesto u kojem se ne reagira na strane naglaske. Ipak, tvrdi ona, ne forsira dalmatinski vokabular i ne ističe svoj naglaslak kako ne bi nekoga provocirala. Usprkos svojoj obazrivosti Kate je ipak imala jednu neugodnu situaciju u kojoj je jednom starijem gospodinu zasmetao način na koji govori, no ona to ne smatra nečim senzacionalnim.

Animoziteta ima, Dalmatinci će i dalje dolaziti, a Hajduk i Dinamo igrati

Usprkos nesigurnosti i rivalstvu činjenica je da naši sugovornici ovaj problem ne smatraju baukom kao što to javnost ponekad percipira. Činjenica je da mediji nekad pred velike derbije ‘nabrijavaju’ atmosferu, a krv uzavre pa iskre frcaju tjednima pred utakmicu no zapravo tijekom godine studentima s juga ne visi mač nad glavom.

– Nekad je bilo puno teže biti Dalmatinac u Zagrebu. Upravo zbog naglaska znalo je biti ozbiljnih problema, no danas je situacija dosta bolja, zaključio je Andrej iz Šibenika.

Animoziteta u svakom slučaju ima, Dalmatinci će i dalje dolaziti u Zagreb studirati, a neće ni Hajduk i Dinamo prestati igrati no ono bitno je da ovaj problem po svemu sudeći postaje sve manji.

Odgovori