Dekan Prometnog fakulteta najavio što će biti s prometom dok će rušiti Vjesnik: FPZ ima par savjeta za Zagrepčane
I tri tjedna nakon požara u Vjesnikovom neboderu ne zna se službeno kako i kada će se zgrada rušiti. Zbog opasnosti od pada građevnog materijala, ali i mogućnosti kolapsa konstrukcije, cesta uz neboder je zatvorena, a do otvaranja premosnice u Slavonskoj, dio gradskog prometa bio je paraliziran. O tome kako će rušenje nebodera utjecati na promet u Zagrebu i javnom prijevozu razgovarali smo s dekanom FPZ-a Markom Šoštarićem.
Marko Šoštarić dekan FPZ-a | Foto: FPZ, Srednja.hr
Od požara u Vjesnikovom neboderu prošla su točno tri tjedna. Iako je otvaranjem premosnice u Slavonskoj aveniji ponovno upostavljen dvosmjeran promet u dvije trake, podvožnjak Slavonska-Savska i dalje je zatvoren. Rizik od pada građevnog materijala te čak rušenja je jednostavno prevelik da bi dio ceste neposredno uz zgradu Vjesnika bio otvoren za promet. O rušenju nebodera još nema službenih podataka, no trebali bi se provesti brzo i efikasno.
Razmatraju se metode strojnog uklanjanja ili miniranja, a o izvođaču će odlučiti Ministarstvo graditeljstva, koje je zaprimilo 18 ponuda rušenja. Konačnog odgovora struke još nema, pa se ne zna hoće li rušenje trajati svega nekoliko minuta ili će se rastegnuti na dane. O tome što ova kriza znači za promet u Zagrebu, ali i koja rješenja nudi struka, razgovarali smo s dekanom Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu, Markom Šoštarićem.
‘Rušenje bi trebalo provesti tijekom vikenda’
Za sad se čini da je miniranje najizglednija metoda rušenja, kojom bi se zgrada sravnila sa zemljom za svega nekoliko sekundi, detoniranjem eksploziva na nekoliko ključnih mjesta, što bi urušilo konstrukciju. Alternativa tomu su različite metode strojnog uklanjanja materijala, u kojima bi se neboder rušio kat po kat, što bi trajalo znatno dulje.
– Ako se rušenje provodi miniranjem, stručnjaci iz tog područja predviđaju da bi se sve trebalo dogoditi unutar parcele Vjesnika, odnosno ništa od materijala nakon rušenja ne bi trebalo završiti na prometnicama. Stoga bi se prometnice oko Vjesnika trebale zatvoriti samo kao mjera opreza ako bi nešto krenulo krivo i dio materijala ipak završio na prometnicama. Tako da bi prometnice bile zatvorene na dan rušenja ili eventualno dan prije. Ako bude moguće, rušenje bi trebalo provesti tijekom vikenda kada je promet najslabiji i onda sve to ne bi imalo negativniji utjecaj na promet nego što je trenutno. Ako se bude rušilo kat po kat strojevima, onda je opasnost za okolno područje još manja pa vjerojatno neće biti potrebna neka dodatna zatvaranja prometnica osim ovih koje su trenutno zatvorene, komentira Šoštarić.
Više građana bi trebalo koristiti javni prijevoz
Objašnjava da je premosnica jedino za sad moguće rješenje i da se njome uspjelo zaustaviti paralizu prometa u gradu. Stanje nije kao da se ništa nije dogodilo, ali promet barem funkcionira, zaključio je Šoštarić.
– U Zagrebu i inače, kad nemamo izvanrednih okolnosti u prometu, imamo puno previše automobila u odnosu na kapacitet prometnica. I to je ispravnije rješavati smanjenjem broja vozila na cestama nego povećanjem kapaciteta. Zato treba unaprjeđivati javni prijevoz i napraviti ga dobrom alternativom osobnim automobilima. Kad se gradom bude lakše, brže i jeftinije kretati javnim prijevozom nego osobnim automobilom, ljudi će više koristiti javni prijevoz, a manje automobile i tada bi se stanje u prometu trebalo pokrenuti na bolje.
Šoštarić naglašava važnost javnog prijevoza, koji bi građani trebali koristiti kad god su u prilici. Kad bi više građana koristilo javni prijevoz, na cestama bi bilo manje automobila, pa bi i takozvane žute trake profunkcionirale, a mogle bi se uvesti i nove, pa bi javni prijevoz postao još brži i efikasniji. Uvjet za to da građani u toj mjeri koriste javni prijevoz je da on bude pouzdan, odnosno da ne kasni više od nekoliko minuta.
‘Stvari se u Zagrebu ipak polako mijenjaju na bolje’
Naravno, javni prijevoz, da bi ga ljudi koristili, mora biti pouzdan odnosno ne smije kasniti, odnosno ne smije kasniti više od nekoliko minuta. O tome trebaju brinuti Hrvatske željeznice i ZET i glavni prioritet bi im trebao biti da učine sve da vlakovi, tramvaji i autobusi ne kasne, smatra dekan FPZ-a.
– Nažalost promet u Zagrebu nam je još uvijek primarno baziran na osobnim automobilima i to je u odnosu na razvijene europske i svjetske zemlje zastarjelo. U tim razvijenim zemljama okosnica prometnog sustava svakog srednje velikog ili velikog grada je javni prijevoz. Ali stvari se u Zagrebu ipak polako mijenjaju na bolje. Nabavljaju se novi tramvaji i autobusi, gradi se nova željeznička pruga u Novom Zagrebu, nabavljaju se novi vlakovi, nedavno se značajno proširio sustav javnih bicikala i to je dobro, ocjenjuje Šoštarić.
Potrebno je usklađivanje autobusa, tramvaja i vlakova
Studenti na FPZ-u uče o konceptima održive, multimodalne i pametne urbane mobilnosti, koji bi se u Zagrebu mogli primijeniti integracijom svih oblika prijevoza uz pomoć najnovijih tehnologija. Konkretno, to bi značilo sustavno povezivanje autobusnih linija i željeznice, gdje bi autobusi opskrbljivali tramvaje i vlakove putnicima.
– Naravno, to podrazumijeva usklađenost voznih redova odnosno da u nekoliko minuta presjednete iz autobusa u vlak i obrnuto te nastavljate putovanje dalje. I svakako s jednom digitalnom prijevoznom kartom koju koristite i za vlak, i za autobus bilo kojeg prijevoznika i za tramvaj i za javni bicikl.
Još jedno od rješenja o kojem studenti uče na FPZ-u i koje nam je spomenuo Šoštarić, je kažnjavanje nedozvoljenog korištenja žutih traka pametnim kamerama koje se nalaze na tramvaju ili autobusu. Ako bi netko automobilom ušao u žutu traku ispred autobusa ili tramvaja, uskoro bi mu na adresu stigla novčana kazna. Kako za sad stvari stoje, Vjesnikov neboder neće se rušiti još ove godine, a kako će prometna regulacija prilikom njegovog rušenja izgledati, bit će poznato tek kad i detalji njegovog rušenja.
Pridružite se našem Instagram kanalu.
