Drama na velikom faksu se nastavlja: Traži se poništenje odluke koja studentima ograničava studiranje
Nastavlja se pravna borba Sveučilišta u Zagrebu i Pravnog fakulteta u Zagrebu zbog izvanrednih studenata koji su u rujnu izgubili pravo završetka studija. Sveučilište je objavilo očitovanje od 11 stranica na kojima su obrazložili zašto smatraju da je Odluka o roku za završetak studija studentima Pravnog fakulteta – neutemeljena. Sve je za srednja.hr komentirao i sam Pravni fakultet.
Dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu Ivan Koprić i rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić | Foto: srednja.hr, Pravni fakultet u Zagrebu
Akademski i pravni apsurd događa se, ironično, na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Izvanredni studenti koji su odlukom Pravnog fakulteta ostali bez prava na završetak studija, prema mišljenju Sveučilišta u Zagrebu – to pravo nisu smjeli izgubiti. Na čak 11 stranica Odbor za statutarna pitanja Sveučilišta u Zagrebu obrazložio je zašto Pravni fakultet nije smio donijeti Odluku o roku za završetak studija studentima koji su upisali studij prije akademske godine 2023./2024.
Naime, 22. listopada 2022. na snagu je stupio novi Zakon o visokom obrazovanju kojim je propisano da je student obvezan završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija. No, Pravilnik o studiranju Sveučilišta u Zagrebu iz 2024. nalaže da studenti koji su se upisali na faks prije akademske godine 2023./2024. – imaju pravo završiti studij u skladu s propisima koji su vrijedili u vrijeme upisa na studij. To znači da za studente koji su upisali fakultet prije Stupanja novog Zakona o visokom na snagu vrijede ‘stara pravila’, a ne ona iz novog Zakona.
Odbor smatra da Pravni fakultet nije smio primijeniti novi Zakon o visokom iz 2022. na studente koji su prije toga upisali studij
Za izvanredne studente Pravnog fakulteta to znači da u vrijeme njihovog upisa na fakultet nije bilo definirano ograničenje do kada moraju završiti studij. Zašto? Prema očitovanju Odbora Pravni fakultet nikada prije 2022., kada se prema starom Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju na razini fakulteta moglo ograničiti trajanje studija – nije definirao rok za završetak studija izvanrednim studentima, već samo redovitima. Stoga, Odbor smatra da Pravni fakultet nije smio primijeniti novi Zakon o visokom iz 2022. na studente koji su prije toga upisali studij.
I to je samo jedan od razloga zašto Odbor Sveučilište u Zagrebu smatra da bi se odluka trebala poništiti i to vrlo brzo – do kraja ove godine. Time bi se izvanrednim studentima vratila njihova prava dok se dodatno ne razjasni cijela ova situacija. Kako je sve dosta komplicirano i seže sve do 2022., napravili smo grafički prikaz redoslijeda događaja i postupanja Pravnog fakulteta i Sveučilišta u Zagrebu za lakše snalaženje u ovoj priči koji možete pogledati ispod.
Tijek događaja koji su doveli do problema s izvanrednim studentima Pravnog fakulteta u Zagrebu koji su ostali bez prava na završetak studija | Foto: srednja.hr
Valja podsjetiti da je Sveučilište, odnosno rektor Stjepan Lakušić, još u listopadu 2024. dao očitovanje na uvođenje roka za završetak studija ovim studentima. Temeljem pregleda Pravilnika Pravnog fakulteta i Odluke koju su donijeli do tada, rektor je u prvom očitovanju zaključio da nema nepravilnosti i da su studenti dobili i više vremena za završiti studij. Sada su se stvari, očito, promijenile. Cijelo očitovanje od 11 stranica u kojemu se u osam stavki objašnjava zašto je Odluka Pravnog fakulteta pogrešna možete vidjeti u dokumentu ispod. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, potrebno je osvježiti stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Pravni fakultet i dalje stoji iza svoje odluke, Odbor procijenio da će zbog toga više od 500 studenata biti zakinuto
Za komentar na posljednje očitovanje Odbora smo pitali Pravni fakultet. Na neka pitanja nam, ipak, nisu konkretno odgovorili.
– Temeljem Odluke o roku za završetak studija, u akademskoj godini 2024./2025. studij nije završilo 143 studenta, čime im je istekom propisanog roka prestao status studenta (30. rujna 2025., op. a.). Svi navedeni studenti bili su izvanredni studenti te su studirali dulje od dvostruke propisane duljine trajanja studija. Većina njih je svoj studij započela u statusu redovnog studenata, a potom je radi neispunjavanja akademskih obveza te u skladu s pravilima studiranja, nastavila studij kao izvanredni student. Imajući to u vidu, svaki student obuhvaćen Odlukom dobio je individualizirani rok posebno prilagođen svom napretku u studiranju, naglasili su s Pravnog fakulteta.
Odbor, s druge strane, u očitovanju ističe da je omjer studenata koji su završili faks u roku zbog određenog datuma završetka studija i onih koji to nisu uspjeli ili su u međuvremenu odustali, ispisali se s faksa ili prebacili na drugi, manje pozitivan nego kako to predstavlja Pravni fakultet.
– To implicira da bi (…) cjelovita primjena Odluke tijekom predstojećih akadmeskih godina rezultirala gubitkom prava dovršetka studija za više od 500 studenata, od kojih bi gotovo polovici to pravo bilo uskraćeno na završnoj godini studijskog programa, stoji u očitovanju Odbora.
Pravni: Procjene su izrađene temeljem nama nepoznate metodologije
S Pravnog fakulteta su nam naveli kako ne znaju odakle Odboru podaci i brojevi o predikcijama studenata koji bi u budućnosti izgubili pravo na završetak studija.
– Procjene o više od 500 studenata koji bi u budućnosti mogli biti obuhvaćeni ovom mjerom izrađeni su temeljem nama nepoznate metodologije izvjestitelja prof. dr. sc. Ljube Barbića (Veterinarski fakultet) i ne temelje se na službenim podacima Fakulteta. Fakultet je Odluku s individualiziranim rokovima donio oslanjajući se na analizu tijeka studija studenata i dugogodišnje iskustvo u radu sa studentima. Dostupni podaci pokazuju da jasno definirani i transparentno komunicirani rokovi za završetak studija za veliki dio studenata djeluju poticajno te doprinose završetku studija, uz mogućnost uvažavanja pojedinačnih okolnosti u skladu s važećim propisima (npr. mirovanje studentica radi trudnoće, do navršene godine dana djetetova života, s djecom s teškoćama u razvoju, odnosno radi narušenog zdravlja ili nekog drugog opravdanog razloga), navode s Pravnog.
Nisu nam odgovorili je li točno da nikada prije novog Zakona o visokom nisu ograničili trajanje studija izvanrednim studentima
Na pitanje je li točno da Pravni fakultet, kako navodi Odbor, u svojim pravilnicima nikada nije ograničio izvanrednim studentima koliko dugo mogu studirati – kada se to po starom Zakonu o visokom moglo – nisu nam dali konkretan odgovor. Ali, iz njihovog Pravilnika iz 2016./2017. godine vidljivo je da ograničenja za izvanredne studente – nije bilo.
– Status izvanrednih studenata ne znači da im je studij dulji nego redovitim studentima – i jedni i drugi stječu iste i jednakovrijedne ECTS bodove. Razlika u statusu odnosi se isključivo na opravdane poteškoće u pohađanju nastave, primjerice zbog zaposlenja ili drugih obveza, uz osiguravanje jednakog fonda nastavnih sati u terminima dostupnima studentima. U tom kontekstu, moguće je da su pojedini izvanredni studenti studirali dulje, no takvo dulje trajanje studija ne podrazumijeva ‘neograničeno studiranje’ bez ostvarivanja minimalnih uvjeta napredovanja u studiju. Kao što je ranije istaknuto, zakonski i sveučilišni propisi predvidjeli su podlogu mogućnosti definiranja roka studiranja u okviru općih pravila o trajanju studija, akademskim standardima i obvezama redovitog upisa. Nitko od studenata obuhvaćenih Odlukom nije imao skraćen rok za završetak studija, upravo suprotno. Donošenjem Odluke o roku za završetak studija osigurana je jednakost postupanja prema studentima i omogućeno im je planiranje završetka studija. Odluka se primjenjuje unaprijed i jasno komunicira studentima, stoji u odgovoru Pravnog fakulteta za srednja.hr.
Studenti su se požalili da ih faks nije ni informirao o tome da imaju rok za završiti studij, faks je to još raniej demantirao
Upravo oko komuniciranja o roku za završetak studija požalili su se izvanredni studenti, što je naveden i kao jedan od razloga zašto bi se Odluka Pravnog fakulteta trebala poništiti. Studenti su naveli da ih Pravni fakultet nije pravilno informirao o tim promjenama. Uz to, smatraju da su zakinuti i kada se raspravljalo o definiranju roka za završetak studija jer izvanredni studenti nisu bili reprezentativno zastupljeni od strane Fakultetskog vijeća niti od strane relevantnih studentskih i fakultetskih tijela – upravo zbog svog izvanrednog statusa.
Još su nam u rujnu s Pravnog fakulteta naveli kako su sa svim studentima komunicirali pravovremeno, a s nekima i u više navrata preko njihovog studentskog maila. No, kako su izvanredni studenti i sami tada rekli, neki to jednostavno nisu na vrijeme provjeravali. Više o ovoj situaciji iz rujna možete pogledati na ovoj poveznici.
‘Nikomu, ali baš nikomu u društvu nije u intersu da studenti studiraju dugo ili izrazito dugo, odnosno postoje tzv. vječni studenti’
Kako bi se u budućnosti izbjegle ovakve komplikacije i rasprave oko statusa izvanrednih studenata, Odbor za statuarna pitanja predložio je da rektor Sveučilišta u Zagrebu i dekan Pravnog fakulteta, Ivan Koprić, kod resornog ministarstva traže bolje definiranje roka završetka studija za tu skupinu studenata. Trenutno se u Zakonu o visokom ne spominju izvanredni studenti, već piše da je ‘student obvezan završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija’. U stavku prije toga navodi da ‘student u redovitom statusu ima pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu’.
– Nikomu, ali baš nikomu u društvu nije u intersu da studenti studiraju dugo ili izrazito dugo, odnosno postoje tzv. vječni studenti. No to ni na koji način ne utječe na ovu pravnu stvar. Činjenica je također da i izvanrednim studentima, kojima nikada nije bio utvrđen krajnji rok završetka studija, može biti određen rok za dovršetak studija. Vječna prava jednostavno ne postoje, ali – nota bene – taj rok mora biti izrijekom i precizno propisan zakonom (!), i to prijelaznom zakonskom odredbom (!). Fakultet, ali ni bilo koje sveučilište ili njegova sastavnica, ne smiju svojim općim aktima (koji su podzakonske naravi) jednostrano i bez uporišta u zakonskom prijelaznom režimu provoditi ta skraćivanja, jer se time snažno i temeljito obezvrjeđuju stečena prava tih studenata, ali i njihova legitimna očekivanja koja imaju polazište ponajprije u tome da zakonski režim ne propisuje ograničenje roka studiranja. Prebacivati izvanrednim studentima u ovoj situaciji manjkavost regulative nije održivo niti to može poslužiti kao pravni argument. Riječ je o dubokom problemu, koji je možda najbolje vidljiv baš na Fakultetu, ali koji jedini može riješiti zakonodavac odgovarajućom zakonodavnom intervencijom u režim kojim se uređuje područje visokoga obrazovanja, stoji u očitovanju Odbora Sveučilišta u Zagrebu koje u cjelosti možete pročitati u dokumentu ispod.
Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, potrebno je ponovno učitati stranicu.
Loading...
Ne zna se hoće li Pravni poništiti odluku, ali izgleda da za izvanredne studente ipak ima nade
Pravni fakultet nam nije rekao hoće li uzeti u obzir zaključke Odbora i poništiti Odluku do kraja ove godine. Rekli su nam da, za sada, fakultet ‘ne može prejudicirati ishode niti se očitovati o rokovima’. Na pitanje o tome treba li onda jasnije u Zakonu o visokom definirati stvari za izvanredne studente, s Pravnog su odgovorili:
– Pitanja normativnog uređenja rokova završetka studija u nadležnosti su zakonodavca i resornog ministarstva. Fakultet u cijelosti primjenjuje važeći zakonski okvir i djeluje u granicama svojih ovlasti. Na razini Fakulteta cilj je osigurati jasnoću i predvidivost studiranja unutar postojećih propisa te potpuno razumijevanje studenata svih odluka koje se njih tiču, poručili su.
Inače, upravo dekan Pravnog fakulteta, Koprić, mogao bi biti Lakušićev protukandidat na izborima za rektora Sveučilišta u Zagrebu koji se održavaju početkom 2026. I dok se Fakultet i Sveučilište (čitaj protukandidati Lakušić i Koprić) razilaze u tumačenju propisa i Zakona, izvanredni studenti ostaju u nepovoljnom položaju između dvije institucije, bez jasnog odgovora hoće li i pod kojim uvjetima moći završiti započeti studij. Iako dio ljudi smatra da bi se studentima koji studiraju skoro 20 godina trebalo ograničiti studiranje, drugi pak smatraju da ako se radi o izvanrednim studentima koji svoj studij plaćaju, da bi trebali imati pravo studirati ‘koliko žele’.
No, na kraju svega čini se da za izvanredne studente Prava ipak ima nade. Naime, prema Zakonu o visokom obrazovanju, ako rektor smatra da je odluka fakulteta u suprotnosti sa zakonom odnosno statutom sveučilišta, mora upozoriti dekana, obrazložiti razloge nezakonitosti i odrediti rok za usklađivanje odluke sa zakonom odnosno statutom sveučilišta. Ali, ako dekan ne postupi u skladu s upozorenjem rektora, obveza rektora je predložiti senatu ukidanje takve odluke. O ukidanju odluke fakulteta odlučuje – senat.
Pridružite se našem Instagram kanalu.
