Državna tajnica najavila zatvaranje nekih studija: Ovaj graf otkriva zašto
Nikad češće na sjednicama Rektorskog zbora ne progovara se o problemima upisnih kvota i studija s manjkom studenata nego posljednjih mjeseci. Tako je recentno državna tajnica Iva Ivanković priznala da je postojeće stanje neodrživo te da će doći do zatvaranja studija koji ostaju nepopunjeni jer su, navodi, financijski neodrživi. U istom trenutku Ministarstvo svejedno financira neke studije s manje od deset upisanih studenata. Ove godine ukupno je pak prazno ostalo 25 posto predviđenih upisnih mjesta na visokim učilištima.
Iva Ivanković, državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih | foto: MZOM, srednja.hr
Moguće zatvaranje nekih studija nagovijestila je državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Iva Ivanković, inače zadužena za sektor visokog obrazovanja i mlade. Na sjednici Rektorskog zbora početkom rujna osvrnula se na, kako stoji u zapisniku, zabrinjavajuće brojke oko upisnih kvota i njihove popunjenosti. Konkretno, na podatak da je nakon ljetnog roka prazno ostalo 15.259 upisnih mjesta.
Fuchs: ‘Studije treba prilagođavati potrebama tržišta rada i društva’
– Postojeće je stanje teško održivo te će u nekom trenutku neminovno doći do zatvaranja studijskih programa koji ostanu nepopunjeni iz razloga što su financijski neodrživi. Stoga je napomenula da se u kontekstu programskih ugovora, osobito definiranja razvojne komponente, obrati pažnja na modernizaciju studijskih programa, internacionalizaciju, razvoj alijansi i združenih studija, pojasnila je Ivanković.
Novi način financiranja programskim ugovorima, koji su nakon nekoliko godina konačno zaživjeli na nekim sveučilištima, potiče visoka učilišta da moderniziraju studijske programe. Odnosno, više novaca dobivaju oni koji svoje studije usklade s potrebama tržišta rada.
– Vezano uz studijske programe s vrlo malim brojem upisanih studenata ministar Radovan Fuchs pozvao je sveučilišta i Rektorski zbor na odgovornost i proaktivnost kako bi se iznašlo najbolje rješenje. Pritom je naglasio da sustav mora biti dinamičan te da se studijski programi trebaju prilagođavati potrebama tržišta rada i društva kao što je uobičajena praksa u razvijenim zemljama. Najavio je da će Ministarstvo za jednu od sljedećih sjednica pripremiti detaljnu analizu studijskih programa, te u suradnji s Rektorskim zborom, promišljati o mogućim daljnjim koracima, piše u zapisniku sjednice Rektorskog zbora.
U 2014. popunjenost studija bila 91 posto. Danas je 75 posto
Graf koji smo izradili pokazuje širu sliku problema prenapuhanih upisnih kvota. Primjerice, 2014. godine imali smo kvotu od 37.257 mjesta. Popunjenost je bila visokih 91 posto jer je nakon oba roka prazno ostalo 3.182. Što imamo danas? Popunjenost od 75 posto jer je ove godine praznih ostalo 10.179 mjesta. Kada bismo dodali podatak kako tijekom godina broj maturanata pada zbog demografski slike Hrvatske, a paradoksalno broj upisnih mjesta raste, računica je jasna. K tome Hrvatska broji više od 1.800 studijskih programa, dok ukupno 14 gradova ima više od deset studija.
Sadašnji propisi sveučilištima i fakultetima daju autonomiju pri kreiranju kvota. Studije koje upiše manje od deset studenata u pravilu visoka učilišta financiraju sama. No, ministar može odobriti da se i tim studentima školarina plaća iz državne kase. Kako smo izvještavali, u prošloj akademskoj godini Ministarstvo je to činilo na šest fakulteta. Ova tema potegnula se i na sjednici rektora u srpnju. Državna tajnica Ivanković tada je navela kako ministar uobičajeno posebnom odlukom daje suglasnost za financiranje takvih programa kada se radi o studijama deficitarnih zanimanja ili kvalifikacija koje su bitne za Hrvatsku. Pritom je napomenula kako visoka učilišta moraju voditi računa o suficitarnosti ili deficitarnosti pojedinih kvalifikacija. Rektori su govorili u kontekstu diplomskih studija, odnosno da nefinanciranje od države može dovesti do opasnosti gašenja važnih studijskih programa. Zato su apelirali kako je važno pratiti potrebe društva, a ne samo tržišta, te da rektori u skladu s potrebama zajednice trebaju moliti Ministarstvo za financiranja.
Popunjenost kvota na visokim učilištima tijekom godina | izvor podataka: AZVO, obrada: srednja.hr
U Zagrebu nakon ljetnog roka popunjenost bila 80,8 posto
Na Senatu Sveučilišta u Zagrebu početkom rujna prorektor Boris Brkljačić predstavio je analizu upisa na najvećem sveučilištu u državi u ljetnom roku. Upisali su 9.768 studenata i još njih 26 u kvoti namijenjenoj Hrvatima izvan Hrvatske. Napomenimo kako u to nisu uključeni podatci jesenskog roka.
– Popunjenost u redovitoj kvoti na razini Sveučilišta iznosi 80,8 posto. Unutar pojedinih područja zabilježene su razlike u popunjenosti. U prirodoslovnom području popunjenost je 75,5 posto, uz 205 slobodnih mjesta, ponajviše na nastavničkim studijima matematike, fizike, kemije te na geofizici i geologiji. U tehničkom području popunjenost iznosi 81,1 posto, pri čemu je ostalo 824 slobodnih mjesta, najviše na Tekstilno-tehnološkom i Metalurškom fakultetu. Biomedicinsko područje ostvarilo je 92,9 posto popunjenosti, a nepopunjeno je 112 mjesta, ponajviše na Veterinarskom i Farmaceutsko biokemijskom fakultetu. U biotehničkom području popunjenost je 60,6 posto, s ukupno 356 slobodnih mjesta, najviše na Agronomskom fakultetu i Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije, piše u zapisniku.
Nadalje, izdvojio je kako je u društvenom području popunjenost 88,7 posto, dok je najviše mjesta ostalo na Ekonomskom fakultetu, Fakultetu organizacije i informatike te Pravnom fakultetu.
– Humanističko područje popunjeno je sa 68,3 posto, pri čemu je ostalo 618 slobodnih mjesta, najviše na Filozofskom fakultetu i Fakultetu hrvatskih studija. U umjetničkom području popunjenost je 78 posto, sa slobodnim mjestima na Akademiji dramske umjetnosti i Muzičkoj akademiji. U kategoriji ostalih studija popunjenost redovite kvote iznosi 34,4 posto, s preostalih 47 mjesta. Prema podacima Središnjeg prijavnog ureda, popunjenost u ljetnom upisnom roku viša je za 3,27 posto u usporedbi s prošlom godinom. Neke su sastavnice, među njima Arhitektonski fakultet, Prehrambeno-biotehnološki fakultet i Fakultet političkih znanosti, potvrdile da neće upisivati studente u jesenskom roku, navedeno je.
