Dvojica dekana propitkuju pravo na HKS-u, ostali bez sumnje: ‘Skeptičan sam prema brzopoteznim osnivanjima’
Prilikom odobravanja novog studija prava na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (HKS), navodi dekan Pravnog fakulteta u Osijeku Tunjica Petrašević, trebalo je voditi računa da se postojeći pravni fakulteti suočavaju sa smanjenim brojem studenata na nekim studijima. Dekan zagrebačkog Pravnog fakulteta Ivan Koprić smatra da bi i dalje valjalo ovakav studij imati u okviru javnih visokih učilišta, a propitkuje kadrovska rješenja nastavnika koji su na drugim dužnostima. Ipak, riječki dekan Dario Đorđe i splitski Ratko Brnabić ne sumnjaju u novi studij jer je prošao ocjenjivanje Agencije.
Ratko Brnabić (Split), Dario Đerđa (Rijeka), Ivan Koprić (Zagreb), Tunjica Petrašević (Osijek) | foto HKS, Pravni fakultet Osijek, Zagreb i Rijeka, UNIST, obrada srednja.hr
Do sada se pravo moglo studirati na javnim sveučilištima u Hrvatskoj, no od sljedeće godine pravo dolazi i na Hrvatsko katoličko sveučilište (HKS), u teoriji privatno sveučilište na koje mjesečno iz državnog proračuna ipak izdvajamo stotine tisuće eura. Na novom Pravnom fakultetu HKS-a, izvijestili smo, predavat će HDZ-ovci poput Sokola i Malenice ili pak Plenkovićev savjetnik Miškulin. Je li novi studij prava, koji se na prvoj godini neće plaćati, a kasnije tek linearno ovisno o uspjehu, opravdan i može li ugroziti javne pravne fakultete, upitali smo dekane upravo tih fakulteta.
Ivan Koprić, Sveučilište u Zagrebu: ‘Skeptičan sam prema ovakvim brzopoteznim osnivanjima novih pravnih studija’
Pravno obrazovanje od posebne je važnosti za svaku zemlju, kaže nam dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ivan Koprić. No, odmah ističe da osnivanje novih studija, koji nemaju dovoljan kadrovski potencijal nego posuđuju nastavnike i imaju velik udio nastavnika koji su paralelno na drugim dužnostima ili u mirovini, dovodi do slabljenja kvalitete i snižavanja kriterija.
– Valja podsjetiti da pravnici poslije postaju suci, odvjetnici, javni bilježnici, državni i lokalni dužnosnici, zaposlenici međunarodnih organizacija, važnih regulacijskih agencija, javnih ustanova, organizacija civilnog društva i time bitno utječu na stanje vladavine prava, demokratske standarde i kulturu javnog sektora koji je od ključne važnosti za čitavo društvo. Promatrajući kroz prizmu općeg dobra, skeptičan sam prema ovakvim brzopoteznim osnivanjima novih pravnih studija. Također, kao što sam već javnog govorio, smatram da je poželjno pravni studij imati u okviru javnih visokih učilišta. Podsjećam da mi uskoro obilježavamo 250 godina neprekidnog rada kao jedna od prvih visokoškolskih ustanova u Hrvatskoj, sudjelovali smo tijekom povijesti u svim ključnim fazama i događajima od nacionalnog značenja. Dodatno, tri ostala pravna fakulteta, u Splitu, Rijeci i Osijeku, koja su osnovana u drugoj polovici 20. stoljeća, dovoljno dobro regionalno pokrivaju naše državno područje. Među nama postoji suradnja i pozitivna kompeticija, u smislu razvoja standarda i kvalitete pravnog studija. No, ako me pitate bojimo li se novog pravnog studija na HKS u smislu konkurencije i pogotovo u smislu konkurencije oko upisa studenata, odgovor je ne. Nemamo nikakvog razloga bojati se, poentira Koprić.
Na naš upit o kvoti o 40 studenata na HKS-u pojašnjava da iskustva pokazuju kako to ne znači da će se ona popuniti te da studij ne završavaju svi upisani studenti. Podcrtava i problem hrvatskog visokog obrazovanja u kojem je sve manje maturanata, a broj studijskih programa raste. ‘Na te izazove hrvatska politika visokog obrazovanja zasad nije ponudila jasne i efikasne odgovore’, objašnjava. Ne vjeruje da će dio potencijalnih studenata otići na HKS, smatra da će oni privući nove studente na svoj studij, a javni pravni fakulteti će se i dalje upisivati iz reputacijskih razloga.
– Što se tiče popunjenosti naših upisnih kvota, dovoljno je napomenuti da smo u posljednje dvije godine, od ljeta 2022. nadalje, povećali broj upisanih studenata na studij prava za 94 odnosno za čak 18 postotnih poena. Popunjenost naše upisne kvote za redovite studente pravnog studija je 98,84 posto. Uvjereni smo da ćemo i dalje ostvarivati dobre upisne rezultate. Mislim da je dovoljno spomenuti da naši studenti imaju mogućnost obaviti pravnu praksu na preko 700 institucija. Treba puno vremena za uspostavljanje kvalitetne suradnje s tako velikim brojem subjekata. Pored toga, na Pravnom fakultetu u Zagrebu imamo par tisuća naših kolegica i kolega, eksperata iz prakse, koji sudjeluju u programu mentorstva, obavljanju nastave, Alumni zajednici i drugim oblicima nastave, mentorstva i praktičnih vježbi, radu Pravne klinike i Upravnog kompasa, simuliranim suđenjima, uključujući ona najkvalitetnija međunarodna natjecateljska suđenja, gostujućim predavanjima i razgovorima, skupovima te drugim oblicima suradnje s fakultetom. Da tu uvijek postoji prostor za dodatne oblike i proširenja suradnje nas iz akademske zajednice i naših studenata s kolegicama i kolegama ekspertima iz prakse nema spora. To svakodnevno radimo i nastavit ćemo i dalje raditi, a radili bismo to i bez novog studija prava na HKS. Pripremamo također i reformu integriranog prijediplomskog i diplomskog studijskog programa prava, kao i još nekih studijskih programa, pri čemu će novi, moderni oblici nastave i suradnje s praksom još više doći do izražaja, zaključuje Koprić.
Dario Đerđa, Sveučilište u Rijeci: ‘Ne smatram kako će upisivanje dodatnih 40 studenata prava značajnije ugroziti zapošljavanje postojećih studenata pravnog studija’
S obzirom na to da je prošao postupak inicijalne akreditacije Agencije za znanost i visoko obrazovanje, poručuje dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Dario Đerđa, nema razloga sumnjati kako u ovome trenutku ispunjava sve pretpostavke za pokretanje prve studijske godine. Ističe da su u posljednje vrijeme sveučilišni magistri prava ponovno sve traženiji na tržištu rada.
– Budući da ove osobe obavljaju odgovorne zadaće u sudstvu, državnom odvjetništvu, odvjetništvu, javnom bilježništvu, javnoj upravi, gospodarstvu i civilnom društvu te da je broj osoba koje odlaze u mirovinu posebno u javnome sektoru značajan, ne smatram kako će upisivanje dodatnih 40 studenata prava značajnije ugroziti zapošljavanje postojećih studenata pravnog studija. Posljednjih godina na Pravnom fakultetu u Rijeci bilježimo pozitivne trendove upisa studenata na prvu godinu Sveučilišnog integriranog prijediplomskog i diplomskog studija Pravo, opisuje Đerđa.
Dodaje da tradicionalno upisuju studente iz cijele Hrvatske, a ne samo iz najbližih županija. To mogu zahvaliti, govori, svojoj prepoznatljivosti po suvremenosti studijskog programa, kvaliteti poučavanja prava, neposrednom odnosu prema studentima i poželjnosti alumna kod potencijalnih poslodavaca. Zato ne strahuju od mogućih odljeva studenata na novotvoreni studij. Na naš upit imaju li njihovi studenti velik udio izborne nastave i praktičnu nastavu u nastavnim bazama, odvjetničkim uredima te sudovima, kako najavljuju s HKS-a za svoj studij, odgovara da je sve to već godinama prisutno od njih.
– Pravni fakultet prepoznat je među potencijalnim studentima i na tržištu rada te pohvaljen na svim reakreditacijama zbog prožetosti nastave praktičnim radom i vježbama studenata, koje se izvode ne samo na fakultetu već i u tijelima pravosuđa, odvjetničkim i javnobilježničkim uredima, tijelima javne uprave te renomiranim gospodarskim subjektima. Na studiju se izvodi i vrlo razvijena klinička nastava iz svih područja prava, a u kojoj sudjeluju eminentni stručnjaci iz prakse kroz praktikume i mentorski rad sa studentima. S obzirom na to, vjerujemo da možemo biti uzor i podijeliti primjere dobre prakse novoustrojenim studijima prava. Navedeno odražava i zadovoljstvo poslodavaca, koji u relevantnim ispitivanjima redom daju visoke ocjene znanja i vještina završenih studenata našeg fakulteta, a najnoviji podatci Agencije za znanosti i visoko obrazovanje to i potvrđuju budući da je zapošljivost naših studenata visokih 97 posto. Nastavljajući naše dosadašnje prakse, Pravni fakultet u Rijeci i dalje će redovito reformirati i unaprjeđivati studij prava, u skladu s najnovijim spoznajama pravne znanosti i struke, kao i dosezima poučavanja, poručuje Đerđa.
Tunjica Petrašević, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku: ‘Postojeća četiri pravna fakulteta suočavaju se sa smanjenim brojem studenata na nekim studijima, o tome je trebalo voditi računa’
Nešto kritičniji ipak je dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku Tunjica Petrašević. Priznaje da se posljednjih godina suočavaju sa smanjenim brojem studenata koji upisuju studij prava, a posebno smanjenje primjećuju na prijediplomskom stručnom studiju javne uprave. Kako smo pisali, oko 60 praznih mjesta ostalo je prazno na osječkom studiju prava ove akademske godine prema podacima nadležne Agencije.
– Ističem činjenicu da se postojeća četiri pravna fakulteta već nekoliko godina suočavaju sa smanjenim brojem studenata na pojedinim studijskim programima i da je o tome trebalo voditi računa prilikom odobravanja novog studijskog programa – studija prava na HKS-u. Kako bi privukao veći broj studenata, fakultet osmišljava nove studijske programe i programe cjeloživotnog obrazovanja čime se prilagođava potrebama tržišta rada. Tako smo 2017. pokrenuli prijediplomski studij Socijalni rad, a 2020. godine i diplomski studij Socijalni rad. Na taj način, Pravni fakultet Osijek, je u skladu sa strateškim odrednicama Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku zaokružio obrazovanje socijalnih radnika i omogućio stjecanje vještina usklađenih potrebama tržišta rada u ovoj deficitarnoj struci, kaže Petrašević.
Veli nam da se situacija u pogledu zapošljivosti pravnika, pa tako magistra prava, bitno promijenila zadnjih godina te da postoji potreba na tržištu rada. Podsjetimo, i Hrvatski zavod za zapošljavanje dao je zeleno svjetlo za novi studij prava na HKS-u. I Petrašević misli da tržište rada može primiti još 40 pravnika godišnje. Kod njih uglavnom gravitiraju studenti iz pet slavonskih županija, navodi nam, pa tako ne strahuju da će ih ugroziti novi studij prava u Zagrebu.
– Veći broj studija prava potiče nas na stvaranje konkurentnijeg, dinamičnog studijskog programa, a u čiji proces uskoro krećemo. Pravni fakultet Osijek prepoznao je i važnost stjecanja praktičnih znanja te u suradnji s Alumni klubom Pravnog fakulteta Osijek i Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP) redovito organiziraju ljetne stručne prakse za redovite studente 3., 4. i 5. godine Sveučilišnog integriranog prijediplomskog i diplomskog studija Pravo. Prakse se obavljaju u pravnim odjelima i na pravnim poslovima u trgovačkim društvima članovima HUP-a od kraja lipnja do početka rujna. Mjesto obavljanja prakse student bira sam, ovisno o svojim preferencijama, odnosno može birati hoće li praksu obaviti u Osijeku ili u nekom drugom mjestu u Slavoniji (primjerice svome mjestu prebivališta ili boravišta). Praksa traje dva tjedna, a po završetku prakse studenti dobivaju potvrdu o obavljenoj praksi. Posljednji semestar studija Prava u potpunosti je posvećen praktičnoj nastavi, studenti upisuju obvezni kolegiji ‘Pravne klinike (Moot courts)’ koji nosi deset ECTS bodova, u okviru ovih kolegija studenti stječu praktična znanja kroz suradnju s pravnim praktičarima, terensku nastavu, rad na studijama slučaja ili sudjelovanja na Moot court natjecanjima. Također važno je istaknuti da na Pravnom fakultetu Osijek djeluju četiri pravne klinike. Iako naš studij već sada omogućava stjecanje praktičnih iskustava najavljenom reformom studijskih programa planiramo iste dodatno uskladiti s potrebama tržišta rada stavljajući još veći naglasak na kliničku nastavu, zaključuje Petrašević.
Ratko Brnabić, Sveučilište u Splitu: ‘Osnivanjem novog studija vjerojatno smo se približili gornjoj granici održivog broja pravnih studija te razine’
Da dopusnica Agencije za znanost i visoko obrazovanje potvrđuje kako su program i resursi novog studija prava na HKS-u zadovoljili formalne i stručne standarde kvalitete propisane za visoko obrazovanje u Hrvatskoj, smatra i dekan splitskog prava Ratko Brnabić.
– U odnosu na zahtjeve tržišta rada, osnivanjem novog studija vjerojatno smo se približili gornjoj granici održivog broja pravnih studija te razine. U budućnosti, uzevši u obzir demografska kretanja, prioriteti razvoja pravnog obrazovanja trebali bi biti kontinuirano podizanje kvalitete postojećih pravnih studija, modernizacija studijskih programa uz razvijanje svih oblika suradnje s relevantnim dionicima – od pravosudnih institucija do gospodarstva, pojašnjava Brnabić.
Nastavlja da u posljednje vrijeme raste potreba za pravnom strukom u raznim područjima, od pravosudnih tijela poput državnog odvjetništva do odvjetništva, javne uprave i gospodarstva. S obzirom na sadašnju situaciju, objašnjava, dodatni broj magistra prava s HKS-a vjerojatno neće značajnije utjecati na njihovu zapošljivost. Na Pravnom fakultetu u Splitu bilježe porast broja upisanih studenata te to smatraju pozitivnim pokazateljem.
– Ponosni smo na dugogodišnju tradiciju obrazovanja pravnika sa područja Dalmacije, koja je prepoznata ne samo u lokalnoj zajednici nego i šire. Naši studenti pretežito dolaze iz priobalnih županija srednje i južne Dalmacije, ali i iz susjedne Bosne i Hercegovine. Spomenuta područna pokrivenost, u kombinaciji s kvalitetnim i suvremenim studijskim programima te ljudskim i materijalnim resursima kojima raspolažemo, temeljni su razlozi primjerenog interesa potencijalnih studenata za odabir Pravnog fakulteta u Splitu. Našim studentima osiguravamo ne samo visoku razinu obrazovanja, već i pozitivno iskustvo studiranja te sveobuhvatnu pripremu za uspješnu pravničku karijeru. Zbog ovih čimbenika ne očekujemo značajniji odljev potencijalnih studenata. Praktična komponenta obrazovanja na našem fakultetu razvija se već godinama, čime osiguravamo da studenti steknu relevantna iskustva potrebna za profesionalni razvoj. Naša dugogodišnja suradnja s pravosudnim tijelima, odvjetničkim uredima, javnom upravom i gospodarstvom omogućuje našim studentima kvalitetnu stručnu praksu. Značajna je i uloga alumni zajednice koja sudjeluje u brojnim našim aktivnostima. U tom kontekstu, Pravna klinika, koja već 13 godina djeluje pri našem fakultetu, pruža studentima priliku da aktivno sudjeluju u pružanju pravne pomoći građanima, čime stječu jedinstvena praktična iskustva. Uz to, provodimo simulacije suđenja i različite oblike terenske nastave. Naša predanost stalnom unapređenju nastavnih programa i dalje ostaje prioritet kako bismo zadovoljili potrebe suvremenog tržišta rada, zaključuje Brnabić.
ŠTO ĆE SE VREDNOVATI MATURANTIMA ZA UPIS NA PRAVO HRVATSKOG KATOLIČKOG SVEUČILIŠTA?
Maturantima će se u obzir uzimati prosjek ocjena na završnoj godini srednje škole (30 posto, iako drugi studiji HKS-a u obzir uzimaju ocjene iz svih razreda, studij prava je iznimka te se gledaju ocjene 4. razreda, op.a.). Nadalje, matura iz Hrvatskog vrednuje se s 25 posto, viša razina stranog jezika s 20 posto, a osnovna razina Matematike s nula posto – dakle, dovoljan je prolaz. Izborni dio nije obvezan, ali vrednovat će se s najviše 15 posto ako maturanti polože Povijest, Filozofiju, Politiku i gospodarstvo, Logiku, Sociologiju ili Psihologiju. Sudjelovanje na državnim natjecanjima, kategorija sportaša, znanje drugog stranog jezika uz prilaganje potvrde o znanju razine B2 ili završena još jedna srednja škola, mogu donijeti još najviše deset posto bodova.
