Elektrotehnika, računarstvo, strojarstvo… S dekanom smo sastavili ultimativni vodič za odabir tehničkog studija

Ako ti idu Matematika i Fizika, vjerojatno često dobiješ savjet da upišeš neki tehnički studij, jer ‘s tim uvijek ima posla’. Okej, ali koji točno? Na kojem studiju ćeš naučiti programirati? Na kojem se baviš robotima, a na kojem gradiš strojeve? Svi se oni i preklapaju, ali gdje točno? Branimir Lela, dekan FESB-a, pomogao nam je sastaviti ultimativni vodič za sve maturante koje zanimaju tehničke znanosti, a uskoro trebaju donijeti odluku o upisu studija.

Dekan FESB-a donosi vodič kroz upis tehničkih studija | Foto: srednja.hr

Recimo, primjerice, da rasturaš Matematiku, Fiziku, Informatiku ili druge tehničke predmete. Kad dođe vrijeme za upis faksa koje, by the way, samo što nije pred vratima, sigurno ćeš razmišljati o studiju u području tehničkih znanosti. Znaš da ćeš na njim moći iskoristiti svoje prednosti, jer matematičke i srodne vještine će ti trebati, ali i da ćeš s jednog dana sigurno dobiti dobre prilike za posao.

Čestitamo, prvi korak je iza tebe – izbor je sužen na tehničke znanosti. No, koji smjer unutar njih odabrati? Zanima li te više hardver, softver, mehanika, kombinacija toga? Koje su, uopće, sličnosti i razlike? Odgovor nije lako naći, ali u tome nam je pomogao Branimir Lela, dekan Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) u Splitu, jednog od najvećih fakulteta u području tehničkih znanosti u zemlji.

Na FESB-u je moguće birati između pet sveučilišnih prijediplomskih studija: Elektrotehnika i informacijska tehnologija, Računarstvo, Brodogradnja, Strojarstvo i Industrijsko inženjerstvo. Neovisno o tome kojeg upišu, studenti slušaju kombinaciju tehničkih, inženjerskih i matematičkih kolegija koji svi imaju zajednički cilj – naučiti studente razmišljati poput inženjera.

Ova se područja preklapaju, ali to je dobra vijest

Tehničke discipline, poput svih koje se mogu studirati na FESB-u, u današnje vrijeme su zapravo jako povezane, objasnio nam je dekan Lela. Niti moderne tehnologije, ni inženjeri koji ih stvaraju ne mogu postojati bez interdisciplinarnog pristupa. Bez obzira koji studij odaberete i čime se jednog dana budete bavili, trebat će vam znanja iz različitih disciplina, kao i inženjerski način razmišljanja.

– Na primjer, kod razvoja autonomnih vozila ili robota zahtijevaju se znanja iz strojarstva (mehanički sustavi), elektrotehnike (senzori, baterije) i računarstva (umjetna inteligencija, upravljanje podacima, programiranje). Računarstvo omogućuje strojarima da koriste napredne algoritme za analizu struktura, toka fluida, termodinamike i slično. Elektrotehnika se bavi hardverom, dok računarstvo pruža softversku podršku. Elektrotehnika omogućuje razvoj komunikacijske infrastrukture, dok računarstvo pruža protokole i algoritme za prijenos podataka, započeo je dekan svoje objašnjenje.

Za neodlučne maturante to znači da izbor studija zapravo ne određuje njihovu budućnost, upravo suprotno. Budući da su tehničke struke tako povezane, lakše možeš prijeći iz jedne struke u drugu, bilo kroz daljnje obrazovanje ili radno iskustvo.

Također, ako nisi siguran ili sigurna koji studij te zapravo zanima, velika je šansa da ćeš se pronaći u bilo kojem kojeg odabereš, jer već si na pravom tragu. Naposljetku, poslodavci sve više cijene stručnjake koji znaju povezati više područja, a na FESB-u stavljaju naglasak upravo na to. Ipak, bit će ti puno lakše ako u početku odabereš najbolji studij za sebe.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje | Foto: FESB

Elektrotehnika ili računarstvo?

Maturanti koje zanimaju tehničke znanosti često se dvoume između elektrotehnike i računarstva. Na FESB-u se izvode oba. Na njihovom studiju Elektrotehnike i informacijske tehnologije ćeš se, najjednostavnije rečeno, baviti proučavanjem i primjenom električne energije, elektronike i komunikacijskih sustava.

Kako nam je objasnio dekan Lela, tijekom prve dvije godine ćeš stjecati temeljna znanja iz matematike i prirodnih znanosti, kao i osnove elektrotehnike i informacijske tehnologije. Na trećoj godini studenti biraju kolegije koji im pomažu specijalizirati se. Tad ćete birati između četiri smjera: Automatika i sustavi, Elektronika i računalno inženjerstvo, Elektrotehnika i Komunikacijska i informacijska tehnologija.

– S druge strane, prijediplomski studij Računarstva usmjeren je na temeljna teorijska znanja iz računalnih podatkovnih struktura za rukovanje i pohranu podataka te softverskih algoritama za rješavanje praktičnih problema, objasnio je dekan.

Ako netko želi biti isključivo programer, onda je bolje upisati računarstvo, doznali smo od dekana, ali stvari zapravo nisu tako jednostavne. I elektrotehničari se podosta bave programiranjem. Odaberete li taj studij, stoga, imat ćete puno prilike za slijediti svoj interes.

– Na studiju Elektrotehnike i informacijske tehnologije ima popriličan broj kolegija koji se bave programiranjem, posebno ako se odaberu odgovarajući smjerovi na trećoj godini studija kada se, uz odgovarajući diplomski studij, mogu dobiti čvrsta i bogata programerska znanja s kojima se može raditi u IT industriji, rekao je dekan Lela.

Foto: Luca Bravo, Unsplash

Što je sa strojarstvom?

Strojari su ljudi koji se, logično, bave dizajnom, izradom i održavanjem auta, aviona, proizvodnih traka u tvornicama i baš svih drugih strojeva. Na prijediplomskom studiju Strojarstva na FESB-u najprije uče osnove: matematika, fizika, crtanje tehničkih nacrta. Kasnije se uče složenije stvari, poput toga kako rade dijelovi strojeva, termodinamika, što je mehanika fluida i slično.

Kad završiš studij, možeš raditi u tvornicama, automobilskoj industriji, energetici i svim drugim područjima u kojima su potrebni stručnjaci koji razumiju kako strojevi funkcioniraju i kako ih poboljšati. Iako se strojarstvo često povezuje s klasičnom industrijom, to ne znači da se ono ne koristi modernim tehnologijama.
Kao budući strojar, koristit ćeš CAD/CAM sustave s kojima ćeš stvarati precizne modele za upravljanje proizvodnim procesima. Tehnologiju 3D printanja koristit ćeš za brzu izradu prototipova i proizvodnju složenijih dijelova uz manji otpad.

– Tu su Internet stvari (Internet of Things) i automatizacija koji omogućuju povezivanje strojeva i opreme putem Interneta, prikupljajući podatke u stvarnom vremenu i poboljšavajući praćenje postupaka. Umjetna inteligencija se koristi za analizu velikih količina podataka, optimizaciju proizvodnje i unapređenje održavanja opreme. Simulacija i virtualna stvarnost omogućuju inženjerima da testiraju i simuliraju proizvode i procese u virtualnom okruženju prije nego što dođe do stvarne proizvodnje, pojasnio nam je dekan sve moderne tehnologije koje se koriste u strojarstvu.

Foto: Unsplash

Kako se industrijsko inženjerstvo razlikuje od strojarstva?

Na FESB-u možeš upisati i prijediplomski studij Industrijsko inženjerstvo. Riječ je o studiju koji spaja tehničke i poslovne vještine. Na njemu učiš kako poboljšati proizvodne procese, organizirati posao, upravljati resursima i razvijati nove proizvode.

Iako se uči kako strojevi rade, kako ih koristiti i održavati, crtati tehničke nacrte i koristiti računalne programe za modeliranje, slično kao i strojari, na ovom studiju ćeš učiti i druge stvari, primjerice, menadžment i ekonomiju. Zato se ovaj studij izvodi u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Splitu, objasnio nam je dekan Lela.

– Strojarstvo se primarno bavi dizajniranjem, razvojem, analizom i održavanjem mehaničkih sustava i strojeva. Industrijsko inženjerstvo usmjereno je na optimizaciju složenih sustava, procesa i organizacija. Industrijski inženjeri analiziraju kako poboljšati produktivnost, kvalitetu i učinkovitost u proizvodnji i uslugama. Ova dva područja se preklapaju, pa inženjeri, ovisno o specijalizaciji, mogu raditi u oba područja, naveo je dekan.

Hoćeš li odabrati strojarstvo ili industrijsko inženjerstvo, dakle, ovisi isključivo o tome zanima li te i ovaj drugi, ekonomski aspekt strojarstva. Kao industrijski inženjer, možeš raditi u tvornicama, na razvoju proizvoda, u logistici, na upravljanju projektima i drugim povezanim poslovima.

Foto: FESB

Gdje se tu uklapa studij Brodogradnje?

Na studiju Brodogradnje uči se kako se projektiraju, grade i održavaju brodovi i drugi plovni objekti. To je studij koji spaja znanje o plovilima, materijalima i tehnologiji s praktičnim vještinama za rad u industriji brodogradnje.

Kad diplomiraš, možeš raditi u brodogradilištima, projektnim uredima, području pomorskog prijevoza ili pak na razvijanju novih brodskih tehnologija. U ovom se poslu danas koristi hrpa suvremene tehnologije, objasnio nam je dekan Lela. Od CAD-a i drugih simulacijskih alata za stvaranje modela brodova i optimizaciju dizajna, 3D printanja za brzu izradu prototipova brodova pa do povezivanja brodskih sustava putem Interneta stvari.

– Digitalizacijom i automatizacijom stvaraju se takozvani ‘pametni brodovi‘ koji koriste napredne sustave za navigaciju, praćenje stanja broda i komunikaciju, čime se poboljšava sigurnost i smanjuju troškovi. Digitalne tehnologije omogućuju inženjerima razvoj ekološki prihvatljivih rješenja, kao što su brodovi na električni pogon ili korištenje obnovljivih izvora energije u brodskim sustavima, istaknuo je dekan.

Da sve to jednog dana možeš raditi, na faksu ćeš najprije steći temeljna znanja potrebna svim inženjerima. To su ona preklapanja među tehničkim zanimanjima o kojima stalno govorimo, a omogućuju ti da se, ako želiš, dodatno educiraš i kasnije radiš i u drugim područjima.

– Temeljna znanja i vještine stečene tijekom studija brodogradnje, poput analize čvrstoće struktura, mehanike fluida, digitalnih vještina, termodinamike, inženjerstva materijala i projektiranja tj. konstruiranja, su primjenjiva i u tim područjima, naveo je dekan Lela.

Studenti FESB-a, pobjednici prvog međufakultetskog kviza na daljinu u Hrvatskoj | Foto: FESB

Što ako pogriješiš kod upisa studija?

Naravno, čak i uz svo istraživanje i promišljanje, uvijek postoji šansa da nakon upisa studija shvatiš da on nije za tebe. To nije nešto od čega trebaš strahovati. U tom slučaju imaš dvije opcije, objasnio nam je dekan: promijeniti studij ako su tvoj sadašnji i onaj na nekog se želiš prebaciti dovoljno kompatibilni ili jednostavno ponovo upisati drugi studij.

– Student može promijeniti studij ako mu se na novom studiju prizna najmanje 30 ECTS bodova temeljem položenih kolegija s prethodnog studija. Ili može preko portala ‘Postani student’ u sljedećoj akademskoj godini upisati novi studij te mu se mogu priznati određeni kolegiji koji su usporedivi s kolegijima na prethodnom studiju, doznali smo od dekana.

Na FESB-u trenutno studira oko 2.200 studenata. Od ukupnog broja upisanih studenata, otprilike je 30 % studentica, a taj broj raste, rekao nam je dekan Lela. Studentice posebno privlače studiji Računarstva, Elektrotehnike i Industijskog inženjerstva. Studentski život tamo poprilično je živahan. Studentski zbor FESB-a organizira brucošijade, STEM igre, izlete na skijanja, kvizove znanja i slične aktivnosti, pa prilika za zabavu ne nedostaje.

Tu su i studentske udruge kao što je udruga DUMP studenata Računarstva, unutar kojih studenti razvijaju vlastite softverske projekte. Udruga UPS okuplja studente svih studija koji zajedno izrađuju bolide formula i motocikle s benzinskim i električnim pogonima. Na utrkama osvajaju zavidne rezultate, rekao nam je dekan.

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) Split | foto: Hrvoje Debeljak, srednja.hr

Kako nam praksa pomaže pronaći se?

Uključivanje u studentski život nije samo zabavno. Studenti na taj način stječu i vrijedno praktično iskustvo koje im pomaže usmjeriti se unutar svojih struka, a koristit će im i pri traženju posla. Na FESB-u se dosta ulaže upravo u učenje kroz praksu, čuli smo od dekana.

– Na svim stručnim predmetima na svim studijima studenti stječu praktične vještine kroz laboratorijske vježbe. FESB ima dobro opremljene laboratorije, njih preko 95, a studenti često rade na praktičnim projektima, što je važan dio obrazovanja. Imamo uspostavljenu izvrsnu suradnju s preko dvjesto gospodarskih subjekata u kojima studenti mogu obaviti stručnu praksu ili izraditi svoje završne i diplomske radove. Studenti stručnih studija imaju obveznu stručnu praksu u obimu od 10 ECTS bodova, doznali smo.

Na FESB-u je vrijedan i kvalitetan student u središtu, doznali smo. Zato puno ulažu i u komunikaciju između studenata i profesora koji su uvijek otvoreni za studentska pitanja i inicijative. Zanima li te više o studiranju na FESB-u, posjeti web stranicu fakulteta.

Tekst je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu