Pretraga

For dummies: Objašnjavamo slučaj Hrvatskih studija u 6 koraka

A- A+

Čuli ste za Hrvatske studije i da se oko njih već godinama, a u posljednjih mjesec dana ponovno i intenzivnije, odvija neka drama, no nije vam najjasnije o čemu se radi? Ništa čudno s obzirom na to koliko je sve komplicirano i koliko priopćenja i reakcija stiže vezano za Hrvatske studije koji su u prosincu postali fakultet. Ili možda nisu? Objašnjavamo cijeli slučaj Hrvatskih studija od početka do najnovijih događanja.

foto: srednja.hr

Centar, odjel, pa sad i fakultet. Hrvatski studiji. Mjesto radnje kampus Borongaj: ono udaljeno mjesto na koje se studenti voze javnim prijevozom sto godina, posebno ako žive u zapadnom dijelu grada. O Hrvatskim studijima ponovno se intenzivnije piše i govori otkako su odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu prije više od mjesec dana, 10. prosinca 2019. postali fakultet. Kada su upisani u sudski registar, 7. siječnja 2020. mogli su i službeno započeti s djelovanjem kao fakultet, no ispalo je da im za to Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije dalo suglasnost koja je nužna. No, da se ne bismo opet zapetljali u priču, vratimo se na početak.

1. Hrvatski studiji osnovani 1992.

Hrvatski studiji pokrenuti su 16. studenoga 1992., isprva samo kao dvosemestralni Sveučilišni komparativni studij hrvatske filozofije i društva. Taj je program ubrzo preoblikovan u četverogodišnji, a pridodani su mu i studijski programi filozofije i religijske kulture Filozofskog fakulteta Družbe Isusove, koji su mu bili sadržajno bliski. Prva faza u ustrojavanju Hrvatskih studija, proces njihova znanstveno-nastavnog legitimiranja i sveučilišnog integriranja, navodi se u njihovoj povijesti, okončana je prihvaćanjem nastavnog plana i programa na sjednici Znanstveno-nastavnog vijeća Sveučilišta u Zagrebu 28. rujna 1993.

2. Sveučilišni centar

Upravno vijeće Sveučilišta u Zagrebu 1995. donosi Pravilnik o ustroju i djelovanju Hrvatskih studija kojim su oni ustrojeni kao sveučilišni centar sa statusom podružnice Sveučilišta u Zagrebu. Pri Trgovačkom sudu u Zagrebu na toj su se pravnoj osnovi registrirali 16. siječnja 1996.

Pavo Barišić (sada bivši ministar znanosti i obrazovanja i dekan novosnovanog Fakulteta hrvatskih studija) tih je, devedesetih godina, obnašao dužnost zamjenika voditelja Hrvatskih studija. Oni tada nisu imali dekana jer nisu bili fakultet, pa je “dekan” ustvari bio voditelj studija, a tada je to bio današnji prorektor Sveučilišta, Ante Čović. Njih dvojica bili su smijenjeni jer su, kako nam je rekao tadašnji rektor Šunjić, pokušali privatizirati Hrvatske studije.

3. 2015. i 2016. ponovno intenzivno slušamo o Hrvatskim studijima

Godine su prolazile, a onda je tadašnji ministar Vedran Mornar u pismu očekivanja 2015. napisao kako je potrebno ‘razriješiti pitanje pravnog statusa i položaja Hrvatskih studija unutar Sveučilišta u Zagrebu’. Tu negdje počinju komplikacije. Očekivalo se da će Hrvatski studiji krenuti u rješenje pravnog statusa isključivo na način da postanu fakultet. No to nije išlo i ne ide glatko.

Izdvojeni članak

Inicijativa ‘Studenti govore’: Rektor Boras narušio autonomiju Hrvatskih studija

Rektor Damir Boras 1. veljače 2016. donio je odluku kojom je onemogućeno napredovanje, zapošljavanje i razvijanje programa na Studijima. Znanstveno-nastavno vijeće studija (svojevrstan pandan fakultetskom vijeću na drugim sastavnicama) odlučilo je 22. ožujka 2016. da Studije žele transformirati u fakultet. Rektor im je uzvratio imenovanjem pročelnika kojeg studenti i profesori nisu željeli. Iako je Znanstveno-nastavno vijeće dalo negativno mišljenje o imenovanju, a istraživanje mnijenja studenata pokazalo je kako je više od 70% studenata protiv imenovanja, Boras je 19. travnja ‘posjeo’ izvanrednog profesora kroatologije Maria Grčevića na mjesto voditelja Hrvatskih studija. Naime, iskoristio je pravo koje je imao po statutu.

Studenti odlučuju uzeti stvar u svoje ruke te osnivaju inicijativu ‘Studenti govore’. Sveučilištu šalju otvoreno pismo u kojem kažu da žele da Hrvatski studiji postanu fakultet. O toj temi htjeli su govoriti i na Studijima, no pročelnik im je to zabranio pa su tribinu održali u Novinarskom domu. Rektor je u prosincu došao na sastanak te obznanio da bi bilo najbolje da Hrvatski studiji postanu odjel.

5. Sveučilišni odjel

U siječnju 2017. Senat Sveučilišta donosi odluku da Hrvatski studiji postaju Odjel. Dakle, od Sveučilišnog centra transformirali su se u Sveučilišni odjel. Studenti su se tome intenzivno protivili, pa su i prosvjedom ispred Sveučilišta poručili da se protive odjelitizaciji Studija, no nitko ih od nadležnih nije slušao.

Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja podnio je sudsku tužbu tvrdeći da se transformacija HS-a iz centra u odjel protivi Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a ministrica Blaženka Divjak javno je izrekla kako su Hrvatski studiji, kao Odjel, nezakonito ustrojeni. Dvije i pol godine nije im željela dati dopusnicu za rad, da bi im, nakon pritisaka, odlučila u 2019. dati i dozvolu za izvođenje studija demografije i hrvatskog iseljeništva.

Transformacija u Sveučilišni odjel smatra se spornom jer su Hrvatski studiji kao centar izvodili sveučilišne preddiplomske i diplomske studije u sedam znanstvenih polja i ukupno u tri znanstvena područja: društveno, humanističko i interdisciplinarno. Status Sveučilišnog centra koji su imali to im je zakonski omogućavao. Međutim, kao Sveučilišni odjel prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju mogu izvoditi studije u samo jednom znanstvenom polju ili interdisciplinarom području, no oni su nastavili izvoditi studije jednako kao ranije.

Kronologija događanja na Hrvatskim studijima | foto: Studenti govore; Facebook

6. Fakultet hrvatskih studija

U srpnju 2018. na sjednici Senata rektor Damir Boras članovima Senata obznanio je vijest o tome da se krenulo u proceduru kojom bi Hrvatski studiji konačno trebali postati fakultet.

Izdvojeni članak

HRVATSKI STUDIJI POSTAJU FAKULTET: Kontekst ovog akademskog trilera je, naravno, ekstra zanimljiv!

Damir Boras i Senat Sveučilišta u Zagrebu odlučuju da sad Hrvatski studiji ipak mogu biti fakultet pa 10. prosinca 2019. donose odluku o osnivanju Fakulteta hrvatskih studija na čelu s Pavom Barišićem. Istim onim likom koji je devedesetih otjeran s Hrvatskih studija i koji je bio ministar znanosti i obrazovanja netom prije Blaženke Divjak.

Međutim, to nije kraj priče o Hrvatskim studijima, nego novi početak komplikacija. Nezavisni sindikat znanosti i obrazovanja ponovno se osvrće na situaciju s HS-om i Vilim Ribić saziva press konferenciju na kojoj ponovno upozorava na to da Hrvatski studiji djeluju ilegalno.

Fakultet hrvatskih studija kao takav se u sudski registar pri Trgovačkom sudu u Zagrebu upisuje 7. siječnja 2020. na što ministrica Divjak šalje DORH-u zahtjev za žalbom nad ovom odlukom jer prethodno nije zatražena suglasnost Ministarstva koja je potrebna. 

Posljednja stavka je da je nekoliko dana nakon, novoosnovani Fakultet hrvatskih studija pokrenuo upravni spor i podnio prijavu protiv ministrice Divjak zbog kaznenog djela protiv službene dužnosti. Ona je na to rekla da se radi o pokušaju zastrašivanja.