Gabriel je prvak u triatlonu, Dženan ubrzano studira, Lucija vodi Studentski zbor: Oni su top studenti fizike
Gabriel je europski prvak u triatlonu i najbolji student fizike u svojoj generaciji, Dženan studira ubrzano, Luka se s prosjekom 5,0 i odličnim rezultatima na državnim natjecanjima iz fizike ističe još od srednje škole, Mila je aktivna na Fakultetu i želi nastaviti obrazovanje na nastavničkom studiju, a Lucija studira na jedinstvenom studiju i angažirana je u Studentskom zboru. Ono što im je zajedničko jest da studiraju na Fakultetu za fiziku u Rijeci. Ispričali su nam sve o tome kako je studirati fiziku, a pri tome biti među najistaknutijim studentima.
Razgovarali smo s top studentima Fakulteta za fiziku u Rijeci | Foto: srednja.hr
Koliko studenata se može pohvaliti činjenicom da su na drugoj godini prijediplomskog studija već imali upisane sve kolegije potrebne za završetak studija? Zasigurno malo, no Dženan Midžić je među njima. U samo jednoj akademskoj godini na svom studiju fizike prikupio je čak 92 ECTS boda, a ako ni to nije dovoljno impresivno, znajte i da je ostvario prosjek ocjena od 5,0.
Nikoga neće iznenaditi niti da je u rodnom Bihaću iz susjedne Bosne i Hercegovine bio i učenik generacije svoje gimnazije. Tom je titulom ovjenčan ne samo zbog svojeg uspjeha u školi, već i na fizičkim olimpijadama. Tako se može pohvaliti i zlatnom medaljom na Balkanskoj olimpijadi te brončanim medaljama na Europskoj olimpijadi u Bugarskoj i Međunarodnoj u Japanu.
Dženan je jedan od pet iznimnih studenata Fakulteta za fiziku Sveučilišta u Rijeci s kojima smo razgovarali. Riječ je o modernom fakultetu čija povijest seže do 1960. godine. Izvode prijediplomski studij Fizika s pet smjerova: fizika, znanost o okolišu, matematika, informatika i filozofija. Na diplomskoj razini nude pet studija, tri nastavničkog usmjerenja i dva istraživačka, a jedan od njih, Inženjerstvo i fizika materijala, jedinstven je u Hrvatskoj.
– Ono što bih posebno istaknuo je koliko je studiranje na Fakultetu za fiziku fleksibilno, u smislu da se svi na Fakultetu trude i pokušavaju prilagoditi potrebama studenata. Stalno dobivamo pozive za studentske prakse, projekte, obuke i poslove, a uz to i sam Fakultet često organizira zanimljive seminare i radionice. Kao student prve godine sam se prijavio na jedan takav natječaj i proveo mjesec dana na ljetnoj praksi u Poljskoj na Sveučilištu Nikole Kopernika. Pored toga znam i da studenti mogu izabrati boravak na Erasmus razmjeni ili sudjelovanje u drugim međunarodnim programima kao što je YUFE, naveo je Dženan za početak.
Dženan Midžić i mentor njegovog završnog rada doc. dr. sc. Arash Ranjbar Zidehi | Foto: Fakultet za fiziku
Htio je izazov, pa je ubrzao studiranje
Na faksu su mu pomogli i s procesom upisa, koji za međunarodne studente izgleda ponešto drugačije. Probleme s gradivom nije imao, velikim dijelom zahvaljujući njegovim pripremama za natjecanja na kojima je sudjelovao u školi. Vrlo brzo nakon upisa shvatio je da mu je dosta gradiva već poznato, prisjetio se Dženan.
– Htio sam neki izazov, a i da što bolje iskoristim svoje vrijeme, pa sam razgovarao s voditeljima studija o mogućnostima upisa predmeta s druge godine. Kako je to prošlo uspješno, predložen mi je i ubrzani studij gdje bih upisao sve preostale predmete i tako tri godine prijediplomskog studija završio za dvije. Studirati ubrzano je ponekad izazovno u smislu organizacije vremena, ali nisam imao pretjeranih poteškoća s predmetima s viših godina s obzirom na svoju podlogu, ali i ljubav prema fizici, naveo je student.
Dženan Midžić i Mila Grginčić u praktikumu iz fizike | Foto: Fakultet za fiziku
S uspjesima koje je nanizao još u srednjoj školi, Dženan je zasigurno mogao upisati gotovo svaki fakultet koji je poželio. Zanimalo nas je, stoga, zašto se odlučio baš za Fakultet za fiziku u Rijeci.
– Program studija fizike se ne razlikuje puno na prijediplomskim studijima na sveučilištima širom svijeta, što znači da sam pri izboru fakulteta više gledao neke druge stvari specifične za Fakultet za fiziku: kakve laboratorije i resurse za studente nude te kakve su mogućnosti za daljnje studiranje. Fakultet je opremljen sa suvremenim laboratorijima za fiziku materijala i okoliša (tu je i superračunalo Bura), a s obzirom da studij fizike obično ne prima jako velik broj studenata, tu sam vidio priliku da se ranije i sam uključim u znanstveni rad, objasnio nam je Dženan.
‘Program je puno fleksibilniji’
Nije odmoglo niti to što je čuo lijepe stvari o Rijeci kao studentskom gradu, dodao je, a posebno ga je privuklo i to što nakon prijediplomskog studija može odabrati želi li nastaviti studij u Hrvatskoj ili otići u inozemstvo, ovisno o tome koje ga područje fizike najviše zainteresira. Iako drugi fakulteti u Hrvatskoj nude slične smjerove, razlike ipak postoje – od toga izvodi li se integrirani studij do toga koji se smjerovi nude, nadovezao se njegov kolega sa studija, Luka Knežević.
– Iako i integrirani studij ima neke svoje prednosti, mislim da je 3+2 program puno fleksibilniji, a na riječkom Fakultetu za fiziku je to dodatno izraženo. Naime, u programu 3+2 postoji mogućnost upisa diplomskih studija gdje je moguće konkretnije biranje područja interesa i specijalizacije. Tako naš Fakultet nudi nekoliko smjerova diplomskih studija, ali daje i izvrsne temelje za upis željenog diplomskog studija na nekom drugom fakultetu odnosno sveučilištu. Neki kolege su se odlučili za upis diplomskog studija u inozemstvu, dok će neki ostati napraviti svoj diplomski rad upravo ovdje na našem Fakultetu, rekao je Luka.
Luka Knežević (lijevo) i Gabriel Barac (desno) u praktikumu iz fizike | Foto: Fakultet za fiziku
Luka je trenutno na drugoj godini studija. Inače, prošli semestar završio je ocjenom 5.0, a i prvu godinu je završio s odličnim. Da se odlično snađe odmah po dolasku na fakultet pomogla su mu i iskustva s državnim natjecanjima iz fizike, rekao nam je. Osvojio je, naime, 2. mjesto na državnom iz fizike za učenike 3. razreda srednje škole, a iduće godine i 11. mjesto za učenike 4. razreda srednje škole.
– Pripreme za natjecanja su mi definitivno pomogle u prvim semestrima pa čak i u nekim kolegijima trenutnog, četvrtog semestra. Na studiju fizike postoje predmeti opće fizike (od 1 do 4) čiji je sadržaj zapravo sličan gradivu srednje škole pa time i natjecanja, uz malo napredniju matematiku. Tu su mi natjecanja posebno pomogla jer sam većinu toga već znao, s time da sam na fakultetu uz dodatnu matematiku uspio proširiti to znanje koje sada mogu primijeniti u mnogo općenitijem smislu. Rekao bih da su natjecanja bila nešto teža od prvih ispita, iz razloga što fakultet stavlja naglasak na samo učenje i razumijevanje, za razliku od samog natjecanja, koje iz tog razloga mora imati dodatni element težine, komentirao je Luka.
Luka Knežević (desno) i doc. dr. sc. Nenad Kralj u Laboratoriju za kvantnu i nelinearnu optiku | Foto: Fakultet za fiziku
Prvak u triatlonu i top student
Među studentima s odličnim prosjekom smjestio se i Gabriel Barac. Trenutno je na trećoj godini prijediplomskog studija Fizike, a prošle akademske godine bio je i najbolji student Fakulteta u svojoj generaciji. To bi samo po sebi već bio impresivan uspjeh, no u jednadžbu moramo dodati i činjenicu da je Gabriel i europski prvak u triatlonu. No, odgovor na pitanje je li mu sport ili fizika bila prva ljubav teško mu je dati.
– Sportom se bavim od kad znam za sebe. Prvo rukomet, zatim atletika i tek kada je moj tata prešao u triatlon, krenuo sam i ja njegovim stopama. Volio sam brojeve, matematika mi je jako dobro išla u osnovnoj i srednjoj školi, ali tek kroz srednju školu počeo sam se sve više interesirati za fiziku. Svidjela mi se primjena matematike na rješavanje problema vezanih za stvarni život, ali i težnja fizike da otkrije i objasni kako sve okolo nas funkcionira. Tako sam se našao na Fakultetu za fiziku, naveo je Gabriel.
Gabriel Barac | Foto: privatna arhiva
Gabriel je višestruki državni prvak u disciplini sprint i supersprint triatlon kao i u akvatlonu i duatlonu. Uz to, osvajač je prve u povijesti zlatne medalje u triatlonu za Hrvatsku na europskom juniorskom kupu u Litvi 2023. godine. Kao član hrvatske triatlonske reprezentacije, uz studij balansira i dva treninga dnevno. Objasnio nam je kako mu to sve polazi za rukom.
– Ključ je organizacija vremena. Ako si ne organiziram dan koji slijedi, često ne odradim sve što bi u tom danu trebao. Zato treba isplanirati svaki sljedeći dan i odrediti u koje doba moram učiti, u koje trenirati, ali i kada mogu odmarati. Strategija za održavanje dobrih ocjena jest učiti redovito i od početka nastave obavljati akademske obaveze. Inače, kad dođe period ispita i natjecanja, onda će morati patiti ili sport ili studij, rekao je Gabriel.
Balansiranje akademskih obveza i sporta zahtjeva veliku disciplinu i posvećenost, ali i odličnu komunikaciju s trenerom i profesorima o mogućim preklapanjima obveza. Nasreću, Fakultet za fiziku studentima sportašima pruža veliku podršku, rekao nam je Gabriel.
– Fakultet cijeni studente koji se bave sportom. Uvažava sve odlaske na službene pripreme i natjecanja te na razini Fakulteta, a i cijelog Sveučilišta, podržava sportaše nagradama za iznimne sportske rezultate. Sveučilište organizira mnoga sportska događanja koja se održavaju tijekom godine poput druženja sa studentima kroz turnire u opuštenoj atmosferi i natjecanja za zainteresirane. Studentima su omogućene povoljnije ulaznice u razne teretane i fitness centre u Rijeci, istaknuo je naš sugovornik.
Gabriel Barac | Foto: privatna arhiva
Lucija studira na jedinstvenom studiju
Lucija Črep je, za razliku od naših ostalih sugovornika, jako blizu završetku studija. Na čelu je Studentskog zbora Fakulteta za fiziku te je kao predstavnik studenata i član Vijeća Fakulteta, a bila je i demonstratorica na nekoliko kolegija. Nakon prijediplomskog, odlučila je upisati diplomski studij Inženjerstvo i fizika materijala. Ovaj je studij jedinstven u Hrvatskoj, a zajednički ga izvode Fakultet za fiziku i Tehnički fakultet u Rijeci.
– Ono što je mene privuklo upravo ovom studiju je interdisciplinarnost područja te mogućnost široke primjene naučenih znanja. Studij Inženjerstvo i fizika materijala fokus stavlja na materijale i njihova svojstva te omogućava njihovo pomnije shvaćanje s različitih kutova gledišta. Uz fizikalna objašnjenja strukture materijala koja se dobivaju na nastavi fizike, inženjerski pogled daje konkretne posljedice fizikalnih pojava u primjeni. Potraga za novim materijalima ili promjenama njihovih svojstava te efikasnija uporaba postojećih, neprekidno proširuju područje znanosti o materijalima, navela je Lucija.
Danas je jako teško napraviti nove napredne materijale poput poluvodiča koji se koriste u elektroničkim uređajima, supravodiča, plastike ili keramike, ako ne razumijemo njihova svojstva i kako ih možemo kontrolirati, objasnila nam je Lucija. Na ovom studiju se uči upravo to: kako materijali funkcioniraju, kako ih oblikovati i poboljšati, sve kroz interdisciplinaran pristup i uz širok raspon materijala.
– Po završetku studija zaposlenje je moguće u industriji, specijaliziranim tvrtkama ili znanstvenim centrima čija je djelatnost vezana na razvoj novih tehnologija te primjeni suvremenih materijala u industriji. Također, postoji i mogućnost razvijanja istraživačke karijere u znanstvenim ili visokoškolskim ustanovama kroz doktorski studij vezan za materijale, primijenjenu fiziku, tehničke znanosti i slično, objasnila nam je studentica, dodavši kako je i sama kroz studij razvila inženjerske vještine, ali sudjelovala i u istraživačkom radu.
Lucija Črep i dekanica Fakulteta za fiziku, Rajka Jurdana-Šepić | Foto: Fakultet za fiziku
Mila planira biti profesorica fizike i matematike
Fizičari s diplomom u ruci mogu raditi u istraživačkim i znanstvenim institucijama, na primjeni fizike u raznim industrijama poput energetike ili telekomunikacija, ali i u obrazovanju. Zanimala nas je perspektiva budućih nastavnika i nastavnica fizike, a Mila Grginčić, studentica na trećoj godini prijediplomskog studija Fizika, planira postati upravo to.
Kako nam je rekla, namjerava studij nastaviti u Rijeci na diplomskom studiju Fizike i matematike koji je nastavničkog usmjerenja. Taj smjer ima više matematičkih kolegija nego ostali, objasnila nam je, pa je super izbor za one koji ne mogu odabrati koje od ta dva područja im se više sviđa.
– Budući studenti i studentice trebaju biti spremni na puno sati provedenih za knjigom, jer ovaj smjer zaista traži konzistentnost učenja, kako predmeta fizike, tako i predmeta matematike koji su podjednako zastupljeni na ovom smjeru. Ovaj studij svakako pruža pregršt mogućnosti za daljnji napredak jer student ima dovoljno predznanja i fizike i matematike kako bi nastavio, ne samo u školi, već i u mnogim drugim institucijama koje traže baš takvo znanje, rekla je Mila.
Nastavnici fizike i matematike danas su jako traženi, stoga se diplomanti ne trebaju brinuti oko toga hoće li dobiti posao u struci. No, ako ipak shvatite da se ne vidite kao nastavnik u školi ili profesor na fakultetu, sa znanjima koja steknete na ovom studiju sigurno se možete zaposliti u drugim industrijama koje traže fizičare i matematičare, objasnila je Mila.
Osim u znanstvenim projektima Fakulteta, studenti željni prilika, poput Mile, mogu se uključiti i u druge zanimljive aktivnosti Fakulteta. Tako je Mila, primjerice, volontirala u Noći istraživača, a tu su i Riječka škola fizike koja se ove godine održava u rujnu, natjecanje za učenike srednjih škola Tetragon ili godišnji festival Pint of Science koji se održava u lokalnim kafićima. O svim događajima koje organizira Fakultet za fiziku u Rijeci smo nedavno pisali, a taj tekst pronađite ovdje.
Mila Grginčić (lijevo) na Noći istraživača | Foto: Fakultet za fiziku
Kakav je studentski život na Fakultetu?
Studenti ne samo da se mogu uključivati u događaje koje organizira faks, nego ih se potiče da i sami predlažu i provode inicijative. Tako je Lucija zajedno sa Studentskim zborom uključena u puno aktivnosti.
– Svaki prvi dan nove akademske godine dočekujemo naše brucoše i upoznajemo ih sa starijim studentima. Krajem listopada organizira se druženje brucoša sa starijim studentima na kojima se uvijek skupi popriličan broj studenata svih godina i smjerova. Ove smo jeseni osmislili dizajn za dugo očekivane studentske hoodice, izrazito nas veseli vidjeti ih na hodnicima kad ih nose i studenti i djelatnici. Svake godine održavamo božićna druženja, a za prošli smo Božić uz zajedničko kićenje bora organizirali radionice izrade božićnih ukrasa i druženje s djelatnicima Fakulteta i njihovom djecom. Jako smo ponosni i na našu humanitarnu akciju prikupljanja potrepština za Dječji dom ‘Ivana Brlić Mažuranić’ u Lovranu u koju su se uključili djelatnici i studenti našeg, ali i ostalih fakulteta, ispričala nam je Lucija.
Njihove aktivnosti ne staju tu. Planiraju i predstavljanje svih smjerova diplomskog studija kako bi prijediplomcima olakšali izbor. Velik fokus stavljaju na dijalog sa studentima. Organiziraju sastanke na kojima slušaju prijedloge i ideje svojih kolega, ali i potencijalne probleme.
– Aktivno uključivanje u Studentski zbor Fakulteta za fiziku pokazalo mi je da je glas studenata bitan, da nas se sluša i da nas se čuje. Imamo dobru suradnju s upravom Fakulteta, zajednički otklanjamo eventualne probleme studenata, dajemo prijedloge i zapravo pričamo o svemu što se odnosi na studente. Naš je Studentski zbor jedan od najmanjih na Sveučilištu u Rijeci, ali to nas ne sputava u ostvarenju cilja za što boljom kvalitetom studija i većim zadovoljstvom studiranja na našem Fakultetu, naglasila je naša sugovornica.
Foto: Fakultet za fiziku
‘Atmosfera je puno opuštenija’
Iako je Fakultet za fiziku jedna od manjih sastavnica Sveučilišta u Rijeci, to ne znači da studentima ne pruža hrpu različitih prilika za iskustvo i učenje. No, manji broj upisanih studenata može biti snaga ili mana, ovisno kako na to gledate. Luka smatra da je to velika prednost, rekao nam je.
– Atmosfera je puno opuštenija i mogućnost za individualniji pristup učenju je puno veća. Pristup je prisniji kako sa ostalim studentima, tako i s profesorima i asistentima koji su uvijek vrlo otvoreni i pristupačni. Fleksibilnost je veća i pri upisu kolegija i smjerova. Studij fizike na Fakultetu za fiziku Sveučilišta u Rijeci ima nekoliko smjerova već i na prijediplomskom studiju, a moguće je, u dogovoru s prodekanicom i stručnom savjetnicom, upisati i neke kolegije po želji koji čak ne moraju nužno biti na našem Fakultetu. Ja sam tako dodatno upisao i jedan informatički kolegij, istaknuo je Luka.
Manji broj kolega znači i da su profesori puno pristupačniji i fleksibilniji, a zainteresirane studente će uvijek uključiti u istraživanja i projekte koje provode.
– Među našim profesorima ima teorijskih fizičara, kao i onih koji se bave eksperimentalnom i primijenjenom fizikom, tako da mislim da bi svatko mogao pronaći nešto za sebe. Ja sam se tako uključio u Laboratorij za kvantnu i nelinearnu optiku na projektu čiji je cilj dokazati kvantnu memoriju fotona, ona bi se u budućnosti mogla koristiti i u nekim primjenama kao što je kvantni internet. Neki drugi kolege pak rade na projektu sinteze materijala s mikro iglicama koji bi mogao imati antibakterijska svojstva, naveo je Luka.
Zanima li vas više o studiranju na Fakultetu za fiziku Sveučilišta u Rijeci, pogledajte njihovu web stranicu.
Tekst je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i Fakulteta za fiziku Sveučilišta u Rijeci
