Hana je postala najmlađa urednica Routledge zbirke u povijesti: Za srednja.hr priča o studiju vani, filozofiji i demokraciji
Hana Samaržija doktorandica je filozofije na Sveučilištu u Warwicku, a koncem 2022. godine postala je najmlađa glavna urednica Routledge zbirke u povijesti te izdavačke kuće. Na tom joj je projektu primarni suradnik bio svjetski poznati filozof Quassim Cassam. Za srednja.hr priča o studiju u inozemstvu, iznimnim uspjesima i održivosti demokracije kakvu danas poznajemo.
Hana Samaržija postala je najmlađa glavna urednica Routledge zbirke u povijesti te izdavačke kuće
Foto: privatna arhiva
Hanu sam upoznao još dok smo oboje studirali u Hrvatskoj. Susreli smo se na dodjeli nagrada za najbolje filozofske radove studenata koje je dodjeljivao Institut za filozofiju. Sjeli smo na kavu, a već nakon pet minuta razgovora bilo mi je jasno zašto je upravo ona – u svojoj analizi Spinozine filozofije politike – osvojila prvo mjesto na tom natječaju.
Je li demokracija, u ovom obliku, održiva?
Danas je Hana Samaržija respektabilna mlada filozofkinja. O respektabilnim se filozofkinjama i filozofima poput Hane, u Hrvatskoj, nažalost, ne priča puno. U jednom, nemalom dijelu javnosti vlada percepcija da je filozofija neka opskurna disciplina prepuna čudaka koji dane troše uludo razmišljajući o smislu života i neartikulirano iznoseći stavove.
Ono što Hana danas radi ne može biti dalje od takve percepcije. Ona na doktoratu istražuje ono što se, svjesni ili ne, mi često pitamo. Je li demokracija održiva? I to posebice danas, u suvremenim epistemičkim uvjetima, kada je rašireno glasačko neznanje i iracionalnost, politička polarizacija, stranački sukobi i lažne vijesti.
– Budući da, koristeći alate političke epistemologije, zaključujem da demokracija ne može opstati u postojećem obliku, tražim i kakav alternativni politički sustav koji bi simultano zadovoljavao političke vrednote slobode i jednakosti te epistemičke standarde visoke epistemičke kvalitete donesenih odluka te učinkovitog rješavanja problema građanki i građana, priča mi Hana.
Hana je prethodno završila preddiplomski i diplomski studij na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tamo je surađivala s nekolicinom analitičkih filozofa, a upravo su je besprijekorne ocjene i činjenica da je objavljivala radove u Q1 časopisima, dovela do Sveučilišta u Warwicku. Dobila je dosta rijetki Chancellor’s Scholarship koji joj u cijelosti pokriva cijenu studija, smještaj i sporadične životne troškove. Da nije bilo toga, studiranje u inozemstvu, kaže nam, njenoj bi obitelji bio izuzetan financijski teret.
Najmlađa glavna urednica zbirke
Ne kani, kaže, idealizirati studiranje u inozemstvu jer razlike između onoga što imamo doma, i što vidimo vani, nisu nepremostive. Najvažnija joj je novost što sada više ne mora pomno birati ‘analitičare’, već studira na isključivo analitičkom odsjeku gdje se i tradicionalne teme iz kontinentalne filozofije obrađuju analitički. To joj je približilo autore i filozofske pravce kojima se ranije nije toliko bavila.
– Sveučilište u Warwicku krasno je mjesto, izuzetno je etnički i rasno raznoliko te otvoreno različitosti. Štoviše, otvorenost i izvrsnost njihov su središnji moto. Sveučilište je i vrlo orijentirano spram studentica i studenata te njeguje snažan i aktivan Studentski zbor koji posjeduje većinu objekata na kampusu te kontrolira cijene, priča mi Hana o svojem Sveučilištu.
Nedavno je, u suradnji sa svjetski poznatim filozofom i profesorom njenoga sveučilišta Quassimom Cassamom, uredila zbirku naslova The Epistemology of Democracy. Postala je tako najmlađa glavna urednica jedne zbirke u povijesti izdavačke kuće Routledge.
– Svi su ciljevi uzbudljivi i izazovni dok ih ne ostvarite. Onda postaju beznačajni. Da ne ispadnem nezahvalna, izuzetno sam sretna što sam s Quassimom dobila priliku biti najmlađa Routledgeova glavna urednica u povijesti, no ovdje je značajnu ulogu, moram priznati, igrala i sreća, činjenica da sam Quassima prvotno dobro upoznala na konferenciji kojoj sam prisustvovala s dvadeset godina te Quassimova otvorenost radu na uređenoj zbirci sa svojom doktorandicom, prepričava za srednja.hr Hana Samaržija svoje dojmove nakon ovog velikog postignuća.
Dovršena je u samo godinu dana
Ova zbirka je, podcrtava naša sugovornica, prvo izdanje u povijesti koje se bavi isključivo epistemologijom demokracije. Mlada je to grana političke epistemologije koja istražuje doksastičke ili intelektualne procese epistemičkih agenata vezane uz demokratske institucije glasanja, višestranaštva, političke polarizacije, lažnih vijesti i raznolikog medijskog pejzaža.
– Sve filozofkinje i filozofi uključeni u zbirku izuzetni su ljudi i hvalevrijedne istraživačice i istraživači, a ja sam bila vrlo stroga i disciplinirana urednica, zbog čega zbirka i jest dovršena u samo godinu dana, što je rekordno. Zbirka je podijeljena u tri tematske sekcije: demokratski pesimizam, demokratski optimizam i demokratski realizam, pojašnjava mi Hana strukturu knjige.
Želja joj je bila suočiti različite pristupe demokraciji i obraditi širok spektar tema.
– U zbirci tako možete pronaći sve od analitički podrobnih pobijanja pro-demokratskih teorema i promišljanja vrijednosti autonomnog kritičkog mišljenja, preko strastvenih obrana demokracije, rasprava o važnosti istinskog slušanja i međusobnog poštovanja, pa do poglavlja o tome valja li suosjećati sa svojim političkim protivnicima i pregleda različitih alternativa demokraciji, nabraja Hana.
Kako studiranje u inozemstvu može pomoći istraživačima?
Da bi stvar bila još posebnija, ova knjiga proizvod je konferencije koju je samostalno organizirala u suradnji s riječkim Centrom za napredne studije. Na njoj su izlagali neki od cijenjenih filozofa. Prvenstveno, tu su njeni sadašnji mentori Quassim Cassam i Fabienne Peter, ali i, veli, izvrsni britanski filozof Kristoffera Ahlstrom-Vij.
– Poznanstva s takvim filozofkinjama i filozofima izuzetno su vrijedna za daljnji akademski rad i suradnju na različitim projektima, a vrijedna su i za shvaćanje da smo svi, neovisno o službenim akademskim postignućima, samo mekoputni i manama protkani ljudi. Mislim da je važno humanizirati velike današnje filozofkinje i filozofe. Svi su esencijalno vrlo dragi i otvoreni kolaboracijama, kaže.
Da je ostala studirati i raditi u domaćoj akademiji, nije isključeno da bi suradnja s Quassimom Cassamom bila moguća. Poznavali su se otprije i međusobno se poštivali. No, činjenica stoji, kaže Hana, da je akademija pristrana spram angloameričkih autorica i autora.
– Činjenica je da vas studiranje na prestižnom međunarodnom sveučilištu u očima akademske zajednice legitimira znatno više no kakav studij u Hrvatskoj, iako i dalje nosite bizarno slavensko ime koje nitko ne zna ispravno izgovoriti. Akademska filozofija vrlo je pristrana spram angloameričkih autorica i autora, tako da je studij na takvom fakultetu i objavljivanje u Q1 časopisima možda jedino što nekoga iz Hrvatske može istinski uključiti u tekuće rasprave, argumentira Hana.
Ima i pokoji savjet za sve koji odluče na studij u inozemstvo
Na koncu joj postavljamo, kako Hana sama kaže, teško pitanje. Što bi poručila ili savjetovala studentima iz Hrvatske koji trenutno razmišljaju o studiju u inozemstvu i karijeri u akademiji. U prvom redu savjetuje im da se svojim područjem, bila to akademska filozofija ili neke druge teme koje ih zanimaju, počnu baviti što ranije. I to samostalno istraživati.
– Savjetovala bih im da krenu samostalno istraživati teme koje ih zanimaju, već na preddiplomskom i diplomskom studiju, i da se ne libe svoje radove prijavljivati u najprestižnije Q1 časopise, jer to je najjednostavnija metoda stjecanja međunarodne legitimacije prije odlaska u inozemstvo, kaže Hana.
Ako kane ići vani, važno je da tijekom obrazovanja u Hrvatskoj, kaže, njeguju što bolje ocjene kako bi mogli dobiti stipendije. One će im, ipak, olakšati značajan financijski teret preseljenja i života u novoj državi, a nekad i plaćanja samog studija.
