Hoće li Hrvatska uvesti studentske vize za strance? Rektori podržali ideju, poznat stav Ministarstva
Kako bi studenti iz trećih zemalja studirali u Hrvatskoj, moraju dobiti vizu koja im onda traje godinu dana. S obzirom na to da sve više stanovnika iz trećih zemalja dolazi živjeti u Hrvatsku, Hrvatska udruga poslodavaca pisala je ministru unutarnjih poslova oko uvođenja studentskih viza. Ona bi se koristila za ulazak u Hrvatsku s ciljem studiranja, a ideju su podržali hrvatski rektori. Iz Ministarstva obrazovanja pak lopticu prebacuju na Ministarstvo unutarnjih poslova odakle ističu sigurnosni aspekt.
Dvorana | ilustracija: Unsplash
Na sjednici Rektorskog zbora u veljači, tijela koje okuplja hrvatske rektore, raspravljalo se o uvođenju studentskih viza. Osječki rektor Vlado Guberac kazao je kako je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) uputila dopis ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću oko prijedloga izmjena Zakona o strancima, a posljedično uvođenju studentskih viza. U dopisu HUP-a, piše u zapisniku sjednice Rektorskog zbora, govori se da bi se time pomoglo privlačenju inozemnih studenata u Hrvatsku koja bi time postala konkurentnija za studente izvan Europe.
‘Kao najveće prepreke ostvarivanja internacionalizacije visokog obrazovanja navodi se nepostojanje studentskih viza i problematika zdravstvenoga osiguranja’
– Dr. sc. Ana Tecilazić (govorila u ime rektora Sveučilišta Algebra Bernays Mislava Balkovića koji je predsjednik izvršnog odbora HUP – Udruge poslodavaca u obrazovanju, op.a.) predstavila je aktualne podatke vezane uz provođenje internacionalizacije visokog obrazovanja u Hrvatskoj pritom podsjetivši na izrazito nepovoljne demografske trendove i drastični pad broja učenika i studenata. Naime, danas je broj studenata u Hrvatskoj 7 posto manji nego prije sedam godina, a od ukupno 1.848 studijskih programa njih 147 ( osam posto) je akreditirano za izvođenje na stranim jezicima. Kao najveće prepreke ostvarivanja internacionalizacije našeg visokog obrazovanja navodi se nepostojanje studentskih viza i problematika zdravstvenoga osiguranja stranih studenata. Hrvatska nema politiku privlačenja stranih studenata, a studenti trećih zemalja koriste samo kratkotrajnu vizu. Člankom 73. Zakona o strancima osigurava se privremeni boravak u svrhu studiranja do jedne godine (uz produljenje svake godine) i boravak do 90 dana bez vize za studente koji dolaze na praksu, ali uz značajna ograničenja. Stoga, kako bi Hrvatska bila konkurentnija za studente izvan EGP (Europskog gospodarskog prostora) na studiju ili stručnoj praksi, predlažu se izmjene i dopune Zakona o strancima na način da se uvedu studentske vize, stoji u zapisniku sjednice.
Tecilazić je nastavila da bi se studentska viza koristila u svrhu ulaska u Hrvatsku s ciljem studiranja ili obavljanja studentske prakse u trajanju do šest mjeseci, a izdavala bi se u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva ako su ispunjeni svi kriteriji.
– Predlaže se i donošenje strateškog dokumenta kojim se privlačenje stranih studenata navodi kao strateški interes Republike Hrvatske. Međuresornim strateškim dokumentom usvojile bi se poticajne mjere za privlačenje stranih studenata. Vezano uz zdravstveno osiguranje, predlaže se Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih da uskladi Zakon o obavljanju studentskih poslova sa Zakonom o strancima i Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj na način da strani studenti (izvan EGP) koji obavljaju studentske poslove, mogu birati povoljnije (privatno) zdravstveno osiguranje od obaveznog (HZZO), kao i oni studenti koji ne rade, izvijestila je Tecilazić.
Jedan rektor ima primjedbi, iz Ministarstva obrazovanja kažu da im je MUP odbio brojne prijedloge
Zagrebački rektor Stjepan Lakušić složio se da je prijeko potrebno riješiti vizni sustav, uvesti studentske vize i ukazati da visokoobrazovni državljani trećih zemalja ne predstavljaju sigurnosni rizik. Riječka rektorica Snježana Prijić-Samaržija navela je da nedostatak visokoobrazovne radne snage predstavlja veliki problem za društvo. Smatra da bi nastavak dosadašnje restriktivne politike bio poraz ne samo za sveučilišta, nego i za društvo. S time se baš nije složio Ivica Lučić, rektor našeg najmlađeg sveučilišta – Sveučilišta obrane i sigurnosti ‘Dr. Franjo Tuđman’. Naveo je da bi se Hrvatska trebala orijentirati na privlačenje studenata iz zemalja Europske unije te se pritom osvrnuo na iskustva zapadnih zemalja koja pokazuju da je ‘neselektivno propuštanje ljudi iz određenih zemalja imalo strahovite posljedice na ta društva’. Rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Željko Tanjić kazao je kako je važno vidjeti kako zemlje u okruženju rješavaju takve izazove pritom vodeći računa o sigurnosnim aspektima.
– Dijana Mandić (ravnateljica Uprave za visoko obrazovanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, op.a.) istakla je kako Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih ima oformljenu Radnu skupinu koja je usmjerena na uklanjanje prepreka za internacionalizaciju, a većina prijedloga usmjerenih prema Ministarstvu unutarnjih poslova je odbijena uz obrazloženje da je riječ o zemljama koje su visokog sigurnosnog rizika i za koje su potrebne provjere. Neki od razloga zbog kojih su zahtjevi za vizu odbijeni navode se: neuredna/nepotpuna dokumentacija potencijalnih studenata koji dolaze iz trećih zemalja, nedovoljna razina poznavanja engleskog ili stranog jezika na kojem se studij izvodi, nedostatak sredstava za osiguranje, nedovoljan broj osoba zaposlenih u predstavništvima tih zemalja itd. Prema naputku Ministarstva vanjskih poslova apelirala je na visoka učilišta, da ukoliko imaju prostora, unaprijede selekcijske postupke stranih studenata koji dolaze iz trećih zemalja, piše u zapisniku sjednice.
Guberac je dao primjer Sveučilišta u Pečuhu na kojem studira 5.500 stranih studenata i istaknuo kako je njihov vizni režim baziran na veleposlanstvima koja se nalaze svuda po svijetu. Kazao je da mađarska veleposlanstva provjeravaju potencijalne studente u znanju jezika i drugim kompetencijama te izdaju vize. Zato smatra da naša veleposlanstva trebaju preuzeti tu ulogu, ali se složio da je važno da akademska zajednica bude odgovorna i uzme u obzir sigurnosne aspekte i nacionalne interese. Rektorski zbor u konačnici je podržao zaključak o prijedlogu izmjene i dopune Zakona o strancima, a suzdržani su bili rektor Sveučilišta u Slavonskom Brodu Ivan Samardžić i ranije spomenuti Lučić. O ovoj temi govorilo se i na Zboru veleučilišta u veljači.
Postani student nije prilagođen upisu stranih studenata, kažu iz Ministarstva
Na sjednici je Rektorski zbor donio i preporuku za uvođenje dodatnog roka za upis studenata na diplomske studije na stranim jezicima. Izdvojili su da je cilj toga povećanje broja stranih studenata koji studiraju na hrvatskim sveučilištima. Mandić je napomenula kako mrežna stranica Postani student nije prilagođena upisu stranih studenata i da će biti potrebne određene nadogradnje ili izrada nove mrežne stranice. O ovom problemu već smo izvještavali. Napomenula je da NISpVU2 sustav nije uspostavljen za ovu akademsku godinu pa Ministarstvo predlaže da upise na diplomske studije koji se ne provode preko Središnjeg prijavnog ureda i dalje mogu provoditi visoka učilišta samostalno.
– Slijedom dopisa Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih o odgodi obveze prijave pristupnika na visoka učilišta putem Nacionalnog informacijskog sustava i Središnjeg prijavnog ureda pri AZVO-u za studije na stranim jezicima, Rektorski zbor RH donosi preporuku da visoka učilišta upise na diplomske studije na stranom jeziku provode samostalno i to u dva roka: ljetnom (upisi do 1. srpnja 2025.) i jesenskom regularnom roku, stoji u odluci.
