Hrvatski student na Cambridgeu: Život je skup, ali na Sveučilištu imate sve što vas je ikada zanimalo
Tomislav Tomašević je po završetku diplomskog studija politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu dobio Chevening stipendiju te godinu dana studirao na Sveučilištu u Cambridgeu. Iskoristio je mogućnost koju rijetki dobiju – bio je dio prestižnog britanskog Sveučilišta te se okitio titulom Mastera za okoliš, društvo i razvoj na geografskom studiju. Otkrio nam je kako je bilo studirati na jednom od najboljih fakulteta u Velikoj Britaniji, kakav je studentski život kao i to koliko je novca potrebno svima koji žele iskusiti isto što i on.
Foto: privatna arhiva
Mnogi hrvatski studenti sanjaju o pohađanju fakulteta na prestižnom britanskom Sveučilištu u Cambridgeu, a bivšem studentu FPZG-a Tomislavu Tomaševiću je to pošlo za rukom. Nakon što je završio preddiplomski i diplomski studij politologije na spomenutom fakultetu, prijavio se za Chevening stipendiju koju nudi britansko veleposlanstvo te dobivši istu, poslao prijavu na četiri studija u Velikoj Britaniji. Kada je doznao da je upao na sva četiri, odlučio je upisati studij okoloIša, društva i razvoja na geografskom fakultetu u Cambridgeu. Podijelio je s nama svoju priču te otkrio je li mu protekla godina studija izgledala kao na engleskim filmovima za mlade.
Zašto nije mogao dobiti posao
Za skroman studentski život potrebno oko 8 000 kuna
S obzirom da je Chevening stipednija bila dostatna za sve troškove studiranja, kao i sami put, dobivši financijsku potporu i od strane zaklade – Cambridge Overseas Trust (COT), Tomislavovo studiranje pokrila su ta dva izvora po pola.
– Školarina plus članarina na koledžu iznosila je ukupno 21 tisuću funti, dok prosječna soba na koledžu košta oko 400 funti mjesečno. No tko ne dobiva stipendiju i želi voditi skroman studentski život u Cambridgeu, mjesečno će morati izdvojiti do osam tisuća kuna u što je uključen i smještaj, objašnjava bivši student FPZG-a.
Nastavio je kako je standard da na Cambridgeu svatko ima svoju sobu, dok se kupaonica i kuhinja dijele s više sustanara. Prehrana i izlasci su znatno skuplji nego u Zagrebu, a prosječan obrok u restoranima koji su dio Sveučilišta iznosi 50-ak kuna. Tomislav naglašava kako je kvaliteta prehrane bolja od one koju dobivaju naši studenti u menzama, ali ne pretjerano. Za izlaske su dušu dali studentski kafići i sveučilišni barovi u kojima je cijena pića dosta povoljnija.
– Društveni život studenata usko je povezan sa samim sveučilištem na kojem se školuje. Primjerice na Cambridgeu su se svako malo organizirali tulumi, balovi, zabave, maskembali i razna sportska događanja. Zapravo nema stvari za koju neki student može biti zainteresiran, a da se tim ne može baviti tu, ističe Tomislav.
Svaki student ima tutora i 10 konzultacija od 45 minuta godišnje
Po pitanju samog studiranja na Sveučilištu u Cambridgeu, Tomislav tvrdi da nije imao većih problema, pogotovo jer se dugo bavi zaštitom okoliša pa mu je i to vjerojatno bio značajan doprinos. U razgovoru s drugim hrvatskim studentima koje je susreo na britanskom Sveučilištu, doznao je kako su svi glatko ispunjavali svoje obaveze, a uspoređujući literaturu kojom se koristio na FPZG-u, utvrdio je da je na tom fakultetu također dobi kvalitetnu naobrazbu.
– Jedna od glavnih razlika između studiranja kod nas i na Cambridgeu je ta što se u pisanju eseja od studenata traži kritičko razmišljanje. S tim sam se recimo na FPZG-u susretao rijetko, da dam kritički stav o literaturi koju sam čitao i to je jedina stvar na koji se naši studenti teško naviknu kada upišu neki fakultet u Britaniji. No o zahtjevnosti ne može puno reći, jer varira od fakulteta do fakulteta.
Druga stvar koju je Tomislav istaknuo kao veliku prednost Cambridgea je ta što na jednog profesora dolazi vrlo mali broj studenata, a na preddiplomskoj razini svaki polaznik ima profesora tutora. Riječ je o profesoru koji u popodnevnim satima radi s jednim ili dva studenta olakšavajući mu na taj način samo studiranje. Ono što također podiže kvalitetu obrazovanja je i činjenica da postoje profesori mentori koji u akademskoj godini moraju održati sa svakim studentom minimalno 10 konzultacija u trajanju od 45 minuta koje se vode jedan na jedan.
Planira ostati u Hrvatskoj
– Imao sam više poslovnih ponuda u inozemstvu, ali sam ih odbio. Planiram ostati u Hrvatskoj, odgovorio je Tomislav na upit planira li se vratiti u Veliku Britaniju i tamo potražiti posao. Jedino razmišlja o prihvaćanju ponude za doktoriranje u Engleskoj.
Trenutno su mu tek na Cambridgeu potvrdili dobivene ocjene dobivene, a po pitanju dobivanja još jedne titule u našoj zemlji se ne zabrinjava previše jer u istoj već ima položen diplomski studij.
