Pretraga

Hrvatski studiji meka za (auto)plagijatore: Filozof s mišljenjem o plagijatu došao na mjesto svog prijavitelja

Kadrovska križaljka na Hrvatskim studijima s početkom akademske godine valom je zapošljavanja popunjena novim imenima, od kojih su neka prilično sporna. Tako je na HS-u zaposlen autoplagijator Mislav Kukoč, koji je dodatno honoriran pozicijama predstojnika Odsjeka za filozofiju te povjerenika za doktorske studije na HS-u. Osim Kukoča, i novi vanjski suradnik Odsjeka za filozofiju Zdravko Radman na HS dolazi s mišljenjem Odbora za etiku o plagijatu, i to iz 2010. godine. Dodatna nevjerojatnost je i podatak o tome da je Radman došao na HS predavati kolegij umjesto jednog od svojih prijavitelja kojem nije produžen ugovor. Mišljenja Odbora za etiku o (auto)plagijatima nikako ne sprečavaju Hrvatske studije da angažiraju sporne nastavnike. Štoviše, čini se kako su mišljenja Odbora o (auto)plagijatima po novome dodatna, poželjna kvalifikacija za radno mjesto ili vanjsku suradnju na Hrvatskim studijima.

Filozofija jezika kolegij je preddiplomskog studija na Hrvatskim studijima, izvodi se izborno na studijima Komunikologije, Kroatologije, Povijesti, Psihologije i Sociologije te obavezno na studiju Filozofije. Zaključno s proteklom akademskom godinom, nositelj kolegija bio je vanjski suradnik Davor Pećnjak, inače zaposlenik Instituta za filozofiju u Zagrebu. Pećnjaku je istekao ugovor o vanjskoj suradnji i potom nije produžen, a kao novi vanjski suradnik i nositelj kolegija Filozofija jezika, angažiran je 66-godišnji Zdravko Radman, također zaposlenik Instituta za filozofiju.

Sedam filozofa s tri institucije podnijeli prijavu protiv Radmana

Kadrovski podatak o promjeni nositelja spomenutog kolegija dobiva na zanimljivosti pogledom unatrag, u 2009. godinu kada je Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju donio mišljenje o prijavi protiv djelatnika Instituta za filozofiju Zdravka Radmana.

Naime, tadašnji djelatnici Instituta za filozofiju u Zagrebu (dr.sc. Davor Pećnjak, dr.sc. Josip Talanga, dr.sc. Stipe Kutleša, dr.sc. Zvonimir Čuljak, dr.sc. Filip Grgić), Filozofskog fakulteta u Zagrebu (dr.sc. Pavel Gregorić) te Sveučilišta u Zadru (dr.sc. Tomislav Janović) Odboru za etiku podnijeli su prijavu protiv Zdravka Radmana zbog sumnje u plagijat u njegovu znanstvenom članku ‘The Ethical Mind: An Outline’ objavljenom 2006. godine u časopisu Synthesis philosophica.
U mišljenju Odbora za etiku, u čijem smo posjedu, stoji kako se u prijavi tvrdi da je Zdravko Radman objavio spomenuti znanstveni članak u kojemu je značajan dio ideja, misli i riječi drugog autora preuzeo bez navođenja izvora.

Jednoglasno mišljenje Odbora za etiku o kršenju odredaba o plagiranju u slučaju Zdravka Radmana

Na sjednici Odbora održanoj 23. studenog 2009. godine, jednoglasno je doneseno mišljenje nakon detaljne raščlambe Radmanova članka i članka ‘Does Neuroscience Refute Ethics?’ autora pod pseudonimom Lucretius, iz kojeg je Radman, prema prijaviteljima, preuzeo značajan dio bez navođenja izvora.

– Nakon detaljne raščlambe dokumenata (…) razvidno je da iako blisko tematski povezani, dr.sc. Zdravko Radman u svojem članku niti na koji način ne spominje članak za kojeg sam priznaje da mu je koristio kao radni materijal. Između ova dva članka postoji značajna podudarnost u jezičnom stilu, izričaju, redoslijedu izložene rasprave te istovjetnosti tiskarskih i faktografskih pogrešaka, koja prelazi pitanje tek ispravnog citiranja, tj. navođenja literaturnih izvora, stoji u mišljenju Odbora za etiku.

Nadalje, Odbor ističe kako prijestupe članka 8. točke 3. Etičkog kodeksa Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju (definicija plagiranja) u Radmanovu članku, nije moguće objasniti previdom ili ispričivom zabludom.
– Zaključno, predlažemo uredništvu časopisa Synthesis philosophica da izvrše brisanje ovoga članka iz javnog zapisa na za to uobičajen i prihvaćen način, zaključuje Odbor za etiku. Podsjetimo kako je upravo u Synthesis philosophica objavljen i članak bivšeg ministra Pave Barišića ‘Does Globalization Threaten Democracy’, u kojem je, prema mišljenju Odbora za etiku, Barišić plagirao američkog filozofa Stephena Schlesingera. Spomenimo i kako je Zdravko Radman bio jedan od potpisnika otvorenog pisma podrške Pavi Barišiću usred afere plagijat.

Znanstvenik prijavljen za plagijat, s mišljenjem Odbora za etiku o plagijatu, angažiran na mjesto jednog od svojih prijavitelja

Prema Etičkom kodeksu Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju (spomenuti članak 8. točka 3.), plagiranje je ‘prepisivanje ili preuzimanje ideja, misli, riječi i rezultata drugih autora i prikazivanje kao svojih ili novih; u obzir je potrebno uzeti i pravila, tj. posebnosti pojedinih akademskih disciplina vezana uz konvenciju, stil i očekivanja načina citiranja objavljenih djela’.

Istaknimo i da, prema Kodeksu Odbora, znanstvena čestitost između ostaloga pretpostavlja ‘da prikazani rezultati istraživanja u bilo kojem obliku dosljedno odgovaraju provedenim istraživanjima te ni u najmanjoj mjeri ne postoji izmišljanje, krivotvorenje ili plagiranje podataka, rezultata, ideja, postupaka ili riječi u postupcima predlaganja, provođenja, revizije ili prikazivanja istraživanja dok se ne dokaže suprotno’.

Dakle, u navedenom slučaju Zdravka Radmana utvrđeno je kršenje odredbi Kodeksa vezanih uz plagiranje. Gledano u današnjem kontekstu, prijavljeni Zdravko Radman, koji je plagirao u svome članku, nedavno je na Hrvatskim studijima kao nositelj preuzeo kolegij jednog od svojih prijavitelja, Davora Pećnjaka. Situacija je to koja je na Sveučilištu u Zagrebu očito moguća i napose, potpuno prihvatljiva.

Prije Odbora za etiku, dva tijela nisu uspjela na zadovoljavajuć način donijeti stav i odluku o sumnji u plagiranje Z. Radmana

U obrazloženju mišljenja, Odbor za etiku ističe kako je prijava protiv Radmana još 2007. bila na dnevnom redu Znanstvenog vijeća Instituta za filozofiju, no da se Vijeće nije uspjelo dogovoriti kako istražiti navode u optužbi. Štoviše, dio prijavitelja istodobno je bilo zaposleno na Institutu pa Odbor zaključuje da je Znanstveno vijeće Instituta službeno postupilo ispravno.

S druge strane, u časopisu Filozofska istraživanja objavljivani su “dijalozi”, odnosno prepirka člancima između Tomislava Bracanovića i Zdravka Radmana. Zanimljivo, tadašnji glavni urednik časopisa Synthesis philosophica, u kojem je objavljen sporan Radmanov članak, istodobno je bio i glavni urednik časopisa Filozofska istraživanja u kojem su se ‘prepucavali’ Radman i Bracanović. Kao i Znanstveno vijeće Instituta za filozofiju, niti uredništvo Synthesis philosophica nije uspjelo na zadovoljavajući način donijeti stav i odluku o postavljenoj sumnji u plagiranje. Mišljenje i opširno obrazloženje Odbora za etiku u cijelosti možete pročitati u dokumentu na kraju teksta.

Sastav Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju koji je donio mišljenje

Što se tiče samog Odbora za etiku, kojemu se u trenutačnom sastavu, a pogotovo s akademikom Vlatkom Silobrčićem na čelu, često predbacivala politička motiviranost u rješavanju slučaja bivšeg ministra Barišića, za konkretan slučaj Zdravka Radmana bitno je istaknuti tadašnji, potpuno drugačiji sastav Odbora.

U trenutku jednoglasnog donošenja mišljenja o plagijatu Zdravka Radmana (23. studenog 2009.), sastav Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju činili su: doc.dr.sc. Lidija Bilić-Zulle (Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci), prof.dr.sc. Julijan Dobrinić (Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci), dr.sc. Zorica Jurković, znanstveni savjetnik (Hrvatska agencija za hranu, Osijek), doc.dr.sc. Vedran Katavić (Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik), prof.dr.sc. Marko Petrak (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, zamjenik predsjednika), akademik Nikša Stančić, red.prof. u m. (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), prof.dr.sc. Ivana Weygand-Đurašević (Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i prof.dr.sc. Daniela Živković (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Vedran Katavić, kao predsjednik Odbora, potpisuje mišljenje o slučaju Zdravka Radmana.

Odlasci i dolasci na Odsjek za filozofiju Hrvatskih studija u posljednjih nekoliko mjeseci

Na kraju spomenimo cjelovitu ‘kadrovsku križaljku’ na Odsjeku za filozofiju Hrvatskih studija u posljednjih nekoliko mjeseci. Dragana Sekulić, Tvrtko Jolić, Srećko Kovač, Dušan Dožudić, Lovorka Mađarević, Filip Grgić, Davor Pećnjak, Bruno Pušić i Stipe Kutleša, nastavnici su i vanjski suradnici koji od početka nove akademske godine više ne predaju studentima filozofije na HS-u uslijed neproduljenja ugovora. Profesor Pavel Gregorić sa samim je krajem rujna na Hrvatskim studijima dao otkaz. Radi se o nastavnicima koji su predavali temeljne filozofske predmete: logiku, etiku, metafiziku, filozofiju jezika, političku filozofiju, na nastavničkim smjerovima metodike, povijest hrvatske filozofije i druge izborne predmete.
U novom valu zapošljavanja i sklapanja ugovora o (vanjskoj) suradnji, na Odsjek za filozofiju HS-a došli su: nastavnici – Mislav Kukoč, Marko Kardum, Željka Metesi Deronjić te vanjski suradnici – Davor Lauc, Marija Lučić, Ivica Martinović, Anto Mišić i Zdravko Radman.