Kamo kad dođe bolest i što s ispričnicama? Studenti u Zagrebu na sto muka: ‘Nema mnogo opcija’
Studenti u Zagrebu već 15 godina nemaju studentsku polikliniku koja je nekad bila smještena kraj Džamije. Dok se čeka otvaranje nove na Šalati, o problemima studentske zdravstvene skrbi razgovaramo s predstavnicom Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu. Kao ključne probleme izdvaja da su studenti s pravom zbunjeni kome se javiti kada su bolesni, često nailaze na probleme s ispričnicama i izostancima te se žale na manjak adekvatne mentalne pomoći.
Lara-Nika Holjevac Stasiow, koordinatorica za studentsko zdravlje u Zagrebu | foto: privatna arhiva, Canva
Tko god je studirao u Zagrebu posljednje desetljeće, a dolazi iz nekog drugog kraja Hrvatske, zna koliki izazov postaje kada na vrata pokuca bolest. U ovo zimsko doba viroze i gripe haraju, a pred studentima su ispitni rokovi kada se posvećuju učenju. Ako zalegnu u krevet s temperaturom, nije im baš od ruke vraćati se u svoje mjesto prebivališta kako bi ostvarili pravo na svoju zdravstvenu skrb. No, u nedostatku studentske poliklinike u Zagrebu, i to su nekad primorani. Koje je najbolje rješenje u toj situaciji, pitamo Lara-Niku Holjevac Stasiow, studenticu Medicinskog fakulteta koja je koordinatorica za studentsko zdravlje u Studentskom zboru Sveučilišta u Zagrebu.
– Nažalost, odgovor je da u takvoj situaciji nema baš mnogo opcija. Idealno je uvijek prvo se javiti svome odabranom liječniku opće medicine, ali mnogi studenti koji nemaju prebivalište u Zagrebu također nemaju ni liječnika u Zagrebu. Mnogi studenti javljaju se i savjetuju se sa svojim liječnikom telefonski što nekada može biti vrlo korisno u ovakvoj situaciji, ali ništa naravno ne može zamijeniti liječnički pregled uživo. Kod hitnih i ozbiljnih stanja mogu se javiti u objedinjeni hitni bolnički prijam. Kada situacija ipak nije tako ozbiljna postoje i dežurni liječnici opće medicine vikendima u određenim domovima zdravlja kojima se mogu javiti svi, neovisno o prebivalištu i boravištu. I na hitnom prijemu i u dežurstvima domova zdravlja također rade i dežurni stomatolozi, savjetuje Lara-Nika.
‘Da nisam iz Zagreba, zbog toga bih vjerojatno ipak tražila liječnika u Zagrebu’
Kaže kako su problemi s kojima se studenti suočavaju već dugo prisutni i svima jasni. Neki studenti kada dođu u Zagrebu promijene svog odabranog obiteljskog liječnika, no to znači da ga onda nemaju ljeti i u drugim dijelovima godine kada su kod svojih kuća. Lara-Nika pojašnjava kako je poanta obiteljskog liječnika da djeluje unutar obitelji i zajednice te da prati osobu tijekom dugog razdoblja kroz koji s njom gradi određeni odnos, razumijevanje i, ističe, ono najvažnije – povjerenje.
– Teško je odlučiti se na promjenu liječnika, bilo to opće medicine, stomatologije ili ginekologije, ako s dosadašnjim liječnikom ima izvrstan odnos. Ja sam imala tu nesreću da sam kroz fakultet bila bolesna dovoljno često da stvarno ne znam što bih da nisam imala svoju odličnu liječnicu u Zagrebu. Da nisam iz Zagreba, zbog toga bih vjerojatno ipak tražila liječnika u Zagrebu. Svatko mora odlučiti za sebe ovisno o svojim potrebama, a uvijek može u početku zadržati svog liječnika ako želi, pa s vremenom vidjeti smatra li potrebnim ipak imati liječnika u gradu gdje studira. Nije ni loša ideja pitati svog liječnika za savjet, neki će i sami reći da je bolje da imaju nekoga u Zagrebu, a neki će predložiti da ipak ostanu upisani kod njih, to ovisi o odnosu liječnika i pacijenta te i o samoj naravi liječnika. Neki studenti nažalost imaju nepovjerenje u svog dosadašnjeg liječnika te im je dolazak u novi grad savršena prilika za naći nekog novog, objašnjava Lara-Nika.
Nekada je situacija za zagrebačke studente bila puno lakša. Na Trgu žrtava fašizma do 2012. godine bila je otvorena studentska poliklinika s liječnicima opće medicine, stomatolozima i ginekolozima. Zatvorena je zbog imovinskih zavrzlama, odnosno zgradu je preuzeo HAZU te je ona danas zapuštena i u prodaji. No, najavljena je nova studentska poliklinika Medicinskog fakulteta koja će se nalaziti na Šalati. U studenom su nam otamo rekli kako pripremaju javnu nabavu za izradu glavnog projekta, a kada će točno ugledati svjetlo dana, još nije poznato. Lara-Nika se nada da će otvaranje poliklinike popraviti situaciju te da bi studenti konačno mogli imati adekvatnu skrb i izvan svog mjesta prebivališta.
– Ako poliklinika zaživi kako je očekivano, mnogi prethodno navedeni problemi studenata u pristupu zdravlju bit će riješeni. Za pristup primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Zagrebu neće biti potrebno mijenjati svog obiteljskog liječnika niti odlaziti na hitnu. Osim primarne zdravstvene zaštite studenti će imati mogućnost pregleda ginekologa, stomatologa te ostalih specijalista, izdvaja Lara-Nika.
Imamo fakultetske liječnike, ali oni ne liječe: ‘S njim je student ‘zaglavio’, svidio mu se ili ne’
Ono što pritom ne treba zanemariti jest da u sustavu postoje takozvani fakultetski liječnici. Studenti svakog fakulteta imaju svog izabranog fakultetskog liječnika, no kod njih ne mogu ako se razbole. Lara-Nika pojašnjava da su oni specijalisti školske medicine te ne liječe akutna stanja niti imaju ulogu dijagnostike i davanja terapije. Oni provode sistematske preglede, procjenjuju zdravstvenu sposobnost za fakultet, izdaju potvrde za studentske domove, provode preventivne edukacije.
– Studenti se svojim fakultetskim liječnicima mogu obratiti i kod poteškoća vezanih za prilagodbu na fakultet, kod problema s učenjem, kod potrebe za oslobođenjem od tjelesnog odgoja, uz naravno opravdani razlog te na kraju i zbog jednog vrlo čestog i bitnog razloga, kod ostvarivanja prava na mirovanje studentskih obveza iz zdravstvenog razloga, objašnjava Lara-Nika.
Fakultetskom liječniku studenti se moraju obratiti i ako su duže bolesni. Makar već imaju ispričnicu obiteljskog liječnika ili nekog drugog iz zdravstvenog sustava, fakultetski liječnik je onaj koji tu ispričnicu amenuje i daje mišljenje fakultetu. Lara-Nika navodi da do sada nije formalno dobila prigovore na studentske liječnike, ali od prijatelja i poznanika znala je čuti pritužbe na njihovu pristupačnost i katkad neugodnosti u komunikaciji.
– Naravno čula sam i jednako toliko odličnih iskustava, nekad i za iste liječnike za koje sam čula i negativna iskustva. Nažalost problem je taj da fakultetskog liječnika student ne može mijenjati kao što to može svog obiteljskog liječnika nego je s njim ‘zaglavio’ svidio mu se ili ne. Naravno, ako postoje bilo kakve povrede studentskih prava to je nešto što shvaćamo vrlo ozbiljno, i mi i studentski pravobranitelji svake sastavnice pa tako i sveučilišta. Pritužbi takve prirode zasad srećom nije bilo. Mislim da većina studentskih liječnika ima mnogo razumijevanja, a i na nekim fakultetima, ovisno o katedri ili duljini bolesti, ni ne traže uvijek da ispričnice budu ovjerene od fakultetskog liječnika. Češće sam čula žalbe studenata na same fakultetske službe, to jest probleme u nadoknadama i neizlasku u susret od strane fakulteta, nevezano za liječnike i ispričnice, kaže Lara-Nika.
‘Studiranje je često teško i izazovno te nije sramota tražiti pomoć na vrijeme’
Ne treba zaboraviti ni na mentalno zdravlje studenata kao dio higijene. Sveučilište u Zagrebu u listopadu 2024. godine pokrenulo je savjetovalište za studente u kojem rade psiholozi. Ono se nalazi u privremenoj zgradi Sveučilišta na Kajzerici. Lara-Nika odgovara kako je neizostavno da sveučilište ima svoje savjetovalište u kojemu studenti bez uputnice i besplatno mogu dobiti pomoć.
– Mentalna zdravstvena pomoć također je vrlo individualna stvar. Nekome će jedan psiholog koji mu bude dodijeljen u savjetovalištu UNIZG biti iznimno od pomoći dok drugome uopće neće kliknuti što je u potpunosti normalno. Srećom imaju nekoliko psihologa te postoji još puno drugih mjesta na kojima studenti mogu dobiti pomoć kao što su Odjel za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih na Nastavnom zavodu za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’, Studentski centar u Zagrebu, Centar za zdravlje mladih te mnoge druge besplatne inicijative. Određeni fakulteti imaju savjetovališta za svoje studente. Studiranje je često teško i izazovno te nije sramota tražiti pomoć na vrijeme. Svakako se treba nastaviti na uklanjanju stigme s mentalnog zdravlja, napominje Lara-Nika.
‘U ovom mandatu plan nam je raditi na informiranosti studenata i pratiti napredak u otvaranju studentske poliklinike’
Lara-Nika odnedavno je koordinatorica za zdravlje studenata. Njihov Odbor u studentskom zboru, ističe, obuhvaća praćenje dostupnosti zdravstvene zaštite i njene kvalitete, zastupanje interesa studenata vezano za zdravlje, informiranje studenata, sudjelovanje u inicijativama za unapređenje studentskog zdravlja te prikupljanje prijedloga i pritužbi studenata.
– U ovom mandatu plan nam je raditi na informiranosti studenata, pratiti napredak u otvaranju studentske poliklinike, ponovno osnažiti projekt Zdravo sveučilište te raditi na jačanju dostupnosti mentalnozdravstvene skrbi. Svaka informacija, pitanje ili pritužba vrijedna je za naš daljnji rad. Studenti se mogu obratiti putem Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu – putem maila ([email protected], [email protected]), društvenih mreža ili svojih studentskih predstavnika u skupštini. Osim toga za bilo kakva pitanja mogu se obratiti i direktno na moj mail [email protected], zaključuje Lara-Nika.
Ponekad i sami studenti krpaju što mogu. Tako Lara-Nika izdvaja akciju besplatnih stomatoloških pregleda u organizaciji Zdravog sveučilišta, projekta sveučilišnog studentskog odbora. Bilo je potrebno imati D1 uputnicu svoga odabranog stomatologa te se javiti i dogovoriti željeni termin. Lara-Nika poziva studente da zaprate Zdravo sveučilište na društvenim mrežama jer najavljuje još takvih akcija, a dodaje i kako primaju nove članove koji mogu biti dio promjene. Napominje da se može javiti bilo koji student, neovisno o tome s kojeg je fakulteta ili je li član studentskog zbora. Podsjetimo, nedavno u našem podcastu gostovao je predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu Gordan Kragić s kojim smo razgovarali o nizu studentskih tema.
