Karla studira u Švedskoj i otkriva najveće razlike: ‘Nema odbijanja ocjena, profesore zovemo imenom’
Nakon što je završila studij u Zagrebu, Karla August upisala je diplomski u Växjöu u Švedskoj, a najveće iznenađenje bilo joj je što ondje nema odbijanja pozitivnih ocjena. Ispričala nam je po čemu se još razlikuje njihovo studiranje, a otkriva i da su Šveđani po pitanju studija puno ležerniji, naime profesori potiču studente da ih zovu imenom. Iako nekima odlazak na studij u neku od skandinavskih zemalja zvuči posve nezamislivo, Karla otkriva da je najam stana u Växjöu jeftiniji nego u Zagrebu.
Karla August studira u Vaxjou u Švedskoj | Foto: Karla August
Skandinavske zemlje poznate su po tome da imaju neke od najboljih obrazovnih sustava u svijetu. O tome kako školstvo izgleda u Norveškoj pričali smo na našoj konferenciji ‘Obrazovanje bez granica’, a sad smo sa studenticom Karlom August pričali o njenom studiju u Växjöu u Švedskoj.
U Hrvatskoj je završila preddiplomski studij ‘Kemijsko inženjerstvo’ na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije na Sveučilištu u Zagrebu. Nakon toga je u Švedskoj upisala diplomski studij ‘Tehnologije i sustavi održive energije’, u kojem je fokus na obnovljivim izvorima, energetskoj učinkovitosti, skladištenju energije i sličnome. Svoja iskustva studija u inozemstvu inače dijeli i na TikToku, a nama je odlučila detaljno opisati po čemu se razlikuje studiranje kod nas i u Švedskoj.
Švedski studij funkcionira po periodima, a ne semestrima. Unutar jedne akademske godine postoje četiri perioda, svaki traje 10 tjedana. Programi su uglavnom određeni studijem, ali ovise i o tome jesu li studenti upisani na studij od 60 ili 120 ECTS-a.
Galerija 5 Fotografija
Otvori
Manje kolegija koji kraće traju
Karla nam objašnjava da je program koji je upisala 50-postotni, što znači da tijekom jednog perioda od deset tjedana sluša dva kolegija, svaki vrijedan 7.5 ECTS bodova, ukupno 15 ECTS-a. Za razliku od toga na 100-postotnom studiju pet tjedana se sluša jedan kolegij od 7.5 ECTS ili deset tjedana jedan kolegij koji vrijedi 15 ECTS, što je uobičajeno za programe od 60 ECTS.
– Dosta toga ovisi o tome kako je program osmišljen, makar vrlo su otvoreni da si i sami možete složiti kolegije ako se to na kraju poklapa s ciljevima programa. Sustav je dosta otvoren i sviđa mi se promjena svakih deset tjedana. U Hrvatskoj nisam tijekom cijelog studija imala grupnog rada kroz seminarske radove i prezentacije kao što sam imala u zadnja četiri mjeseca u Švedskoj. Profesori transparentno naglase koliko naše prezentacije, radovi i ispiti vrijede za konačnu ocjenu, ali ponajviše mi je bolja njihova komunikacija s nama. Mislim da oba sustava imaju svoje prednosti i mane, ali princip manje kolegija koji traju kraći period mi je bolji od punog semestra po pet, šest, sedam kolegija simultano, objašnjava nam Karla.
Studenti profesore oslovljavaju imenom
Iako ovakav sustav znači da nemaju toliko vremena za dobro upoznati profesore, kaže da su svi od početka puno pristupačniji. Velika razlika je, kaže Karla, to što Švedska nije toliko formalno društvo, pa hijerarhija profesora, asistenata i studenata nije rigidna kao u Hrvatskoj.
– Potiče se da se svi međusobno oslovljavamo imenom. Tako profesora nećete zvati profesorom, dapače, ispravit će vas da ga zovete imenom. Imamo i dosta radova, kako samostalnih tako i grupnih s manje uputa i više slobode pa su nam na konstantnoj usluzi za konzultacije i bilo kakvu pomoć ako zapnemo. Primijetila sam da kao studenti i više ispitujemo i komuniciramo s profesorima kroz forume na Moodleu, pa i mailom. Dok sam studirala u Hrvatskoj sjećam se koliko je svima bilo nelagodno poslat profesoru mail ili postavit glupo/očito pitanje da ih ne bi ‘zapamtio’ ili nešto tome slično…, priča Karla.
@karlaaugust8 PART 1 jer ne znam kratko pričat 🙂 Pošalji ovo nekome tko bi htio studirat vani ili već razmišlja o studiju u Švedskoj 📲 #studentabroad #balkantiktok #fyp #internationalstudent #croatian ♬ Jazz Bossa Nova – TOKYO Lonesome Blue
Nema odbijanja pozitivnih ocjena
Dok je u pristupu profesora sve puno ležernije nego kod nas, ispiti su malo drugačija priča. Na Karlinom studiju postoje samo dva roka za ispit, jedan je po završetku desetog tjedna nastave, a drugi je obično par tjedana kasnije. Čak i ako padnete na prvom roku, možete izaći i na drugi, no ako ne položite ispit u jednom od ta dva roka, morate kolegij upisati ponovno iduće akademske godine. Jedna velika razlika je i to što u Švedskoj nema odbijanja pozitivnih ocjena.
– Rekla bih da su švedski, čak svi skandinavski studenti naviknuti da se pozitivna ocjena ne može odbiti, dok je mojim prijateljima i meni koji dolazimo iz drugih država to bio baš veliki šok. Primijetila sam da se za ispite baš intenzivno pripremaju ako žele ostvariti odličnu ocjenu jer znaju da imaju zapravo jednu priliku, priča nam Karla.
View this post on Instagram
‘Izlasci u Švedskoj nisu usporedivi našim u Hrvatskoj’
Iako su Šveđani manje otvoreni od Hrvata, s pronalaskom društva dobro se snašla. U tome su joj pomogle organizirane orijentacije, neslužbene kave s profesorima (u švedskoj zvane fike) i događaji koje organizira Erasmus Student Network.
– Ponekad i izlazim, ali izlasci u Švedskoj nisu usporedivi našim u Hrvatskoj – mi smo u tome znatno bolji. Šveđani se dosta drže svojih ljudi i ne miješaju se s nama internacionalnim u normalnim okolnostima, međutim obožavaju izlazit i rekla bi da baš loše podnose alkohol zbog čega postanu jako otvoreni, pričljivi i zainteresirani. Samo na temelju toga, rekla bih da smo mi otvoreniji u startu. Jako puno vremena provode na fakultetu, čak bi rekla da su tamo po cijele dane, uče zajedno, jedu zajedno, dok mi internacionalni nakon predavanja odemo doma, priča nam Karla.
@karlaaugust8 Zanima te život/studij u Švedskoj? Ostavi svoje pitanje u komentarima i zaprati profil 💭🇸🇪 #studentabroad #balkantiktok #fyp #internationalstudent #sweden ♬ Elevator Music – Lesfm
Cijene stanova pristupačnije nego u Zagrebu
Studij u Švedskoj je besplatan, budući da je riječ o javnom fakultetu, a Hrvatska i Švedska su članice EU. Međutim itekako postoje drugi troškovi, a Karla nam naglašava da bez pomoći svojih roditelja sigurno ne bi otišla. Međutim, iako nam se Švedska može doimati kao skupa zemlja, kaže da su cijene stanova na kampusu u Växjöu pristupačnije nego cijene stanova u Zagrebu, iako skuplje od naših studentskih domova.
– Uglavnom je lagano dobiti studentski posao, švedski jezik nije uvijek uvjet, što se za struku ipak traži. Zahvaljujući svojim roditeljima, ne moram raditi, ali trenutačno sam u procesu traženja posla kako bih i njima i sebi olakšala, pritom stječući iskustvo rada u struci i u inozemstvu što se nadam da će se u 2026. uspjeti ostvariti, zaključila je naša sugovornica.
