Koje kolegije predaje profesor protiv kojeg su ustali studenti i kakva kazna mu prijeti?
Nakon što je Klub studenata Fakulteta političkih znanosti osudio izjave tamošnjeg profesora Borisa Havela, iz uprave fakulteta najavili su da će poduzeti odgovarajuće mjere. Što to konkretno znači? Etičko povjerenstvo fakulteta može izdati mišljenje o ovom slučaju. Studenti su već objavili da je postupak pokrenut. Ako smatraju da je riječ o kršenju kodeksa, mogu prosuditi i težinu povrede etičkih načela. S druge strane, fakultet ima i Pravilnik o stegovnoj odgovornosti zaposlenika koji među sankcijama za lakša djela, primjerice, propisuje opomene ili umanjenje dijela plaće.
Boris Havel, FPZG | foto: srednja.hr, FPZG
S Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu (FPZG) najavili su da će u skladu s internim pravilnicima i etičkim kodeksom razmotriti okolnosti izjava njihova profesora Borisa Havela i poduzeti odgovarajuće mjere. Podsjetimo, nakon što je profesor Havel objavio status sa seksističkom porukom ‘J*b*š skup na kojem je Maja Sever najljepša’, Klub studenata Fakulteta političkih znanosti (KSFPZG) javno je osudio njegove izjave jer ih smatraju neprimjerenima za sveučilišnog profesora koji predaje studentima i mladima, a potom se oglasio i sam Dekanat FPZG-a.
Kolegije koje predaje tiču se Bliskog Istoka i Izraela
Havel je na FPZG-u izvanredni profesor te na diplomskim studijima politologije i novinarstva predaje nekoliko izbornih predmeta. To su Regionalne komparativne studije: Bliski istok i Izrael, kao i dva kolegija na engleskom: Oriental Jews and Arabs in the time of Zionism te Religion and Politics in the Middle East. Također, mentorira studente kod pisanja diplomskog rada. Konkretno, za kolegij Regionalne komparativne studije: Bliski istok i Izrael u javnim fakultetskim dokumentima istaknuto je da ima tri glavna cilja.
– Prvi je cilj stjecanje znanja o Bliskom istoku kao višekontinentalnoj, ekonomski, socijalno i kulturno najheterogenijoj i politički najkonfliktnijoj regiji u suvremenom svijetu. Upoznavanje s različitim terminološkim značenjima (Orijent, Bliski istok, Srednji istok, Veliki Bliski istok, Levant, Plodni polumjesec itd.) te s različitim taksonomijama regije (popisom zemalja koje čine regiju). Politološko koncipiranje Bliskog istoka kao regije iz strukturne i procesne teorijske paradigme. Prva pretpostavlja identificiranje strukturnih obilježja koja su zajednička zemljama regije (osmansko i moderno kolonijalno naslijeđe, način nastanka i priroda država te tipologija političkih režima i politika), a druga utvrđivanje dominantnih političkih procesa koji određuju regiju, a to su gotovo sve vrste nasilnih sukoba (međudržavni, ekstradržavni i građanski ratovi, državni i nedržavni terorizam, politički pučevi i državni udari, genocid, politicid i tiranocid itd.). Drugi je cilj stjecanje znanja o povijesti, politici i političkim sustavima pojedinih država regije, poglavito o zemljama koje čine Bliski istok u užem smislu: Egipat, Irak, Iran, Izrael, Jordan, Libanon, Palestina, Sirija, Turska. Treći je cilj razmatranje mogućnosti i pretpostavki demokratske transformacije prevladavajućih autokratskih režima kako u pojedinim zemljama tako i u cijeloj regiji, kao i glavnih političkih, socijalnih i kulturnih prepreka koji su dosad tu transformaciju činili neuspješnome, s posebnim osvrtom na ‘Arapsko proljeće’, piše u opisu kolegija.
Za predmet Oriental Jews and Arabs in the time of Zionism stoji da se studente upoznaje s odnosima Židova i Arapa od vremena prvoga židovskoga masovnog useljavanja u Palestinu koncem 19. stoljeća i nastanka cionizma kao organiziranoga političkog pokreta. Središnja tema, stoji, jest Erec Izrael, ali je navedeno da se obrađuju i druge bliskoistočne zemlje u kojima su prije stvaranja izraelske države živjeli Židovi, posebice Jordan, Sirija, Libanon, Egipat i Irak. Na trećem kolegiju Religion and Politics in the Middle East cilj je upoznati studente s ulogom koju ima religija u političkim procesima na Bliskom istoku.
– Najveći dio istraživanja odnosi se na židovstvo, kršćanstvo i islam, uz kratki osvrt i na zoroastrijanizam, bahai vjeru i Druze. Bit će riječi i o različitim sljedbama unutar religija, ukoliko je to relevantno za političke procese, kao što je slučaj kod sunitskoga i šijitskog islama. Naglasak će biti stavljen na prepoznavanje razlika i sličnosti između tri monoteističke religije u njihovu pristupu aktualnim političkim i društvenim temama, te u tumačenju povijesti kod promišljanja o temama koje nisu artikulirane u kanonskim tekstovima a relevantne su za političke procese. Glavni ishod učenja je osposobiti studente kako bi istraživanju Bliskog istoka pristupili uz primjenu metoda istraživanja u čijem su fokusu kulturne, socijalne, političke specifičnosti Orijenta, stoji u informacijskom paketu FPZG-a.
Etički kodeks govori o javnim nastupima
Može li, sukladno najavi FPZG da će u ovom slučaju poduzeti odgovarajuće mjere, Havel zbog svoje izjave biti nekako kažnjen? FPZG se poziva da će razmotriti interne pravilnike i etički kodeks Sveučilišta u Zagrebu. Krenimo od sveučilišnog etičkog kodeksa, dokument koji datira u 2007. godinu. U njemu stoji kako se njega trebaju pridržavati svi zaposlenici u svom profesionalnom i javnom djelovanju. Svatko, piše, ima pravo na akademsku slobodu te sveučilište ‘podupire i potiče slobodu mišljenja i izražavanja mnijenja kao temeljnu vrijednost u svim segmentima sveučilišnoga života i rada’. Pod neprihvatljiva ponašanja spominje se diskriminacija, što je ‘nedopustiv je svaki oblik neposredne i posredne diskriminacije temeljen na religiji, etničkoj i nacionalnoj pripadnosti, rasi, spolu, spolnoj orijentaciji, životnome stilu, imovinskom stanju, podrijetlu, obiteljskom i bračnom statusu, trudnoći, obiteljskim obvezama, godinama, invalidnosti, tjelesnom izgledu, političkom opredjeljenju i zdravstvenom stanju’. Posebno je razjašnjeno javno nastupanje.
– Sveučilište je svjesno svoje društvene odgovornosti i podupire pravo članova sveučilišne zajednice na javno nastupanje i slobodu izražavanja što uključuje nastupe pred publikom, na radiju i televiziji, izražavanje svojih stajališta u novinama, knjigama i časopisima, kao i druge oblike djelovanja za dobrobit zajednice. Članovi akademske zajednice s višim akademskim stupnjem ili profesionalnim statusom ne smiju zabranjivati niti ograničavati osobne javne nastupe članovima zajednice s nižim akademskim stupnjem ili profesionalnim statusom, niti taj nastup ičime uvjetovati. Članovi sveučilišne zajednice koji su ovlašteni javno nastupati te nastupaju u ime Sveučilišta moraju jasno istaknuti da izlažu stajališta Sveučilišta. U svim oblicima javnih nastupa i djelovanja u kojima članovi sveučilišne zajednice predstavljaju Sveučilište očekuje se postupanje u skladu s najvišim etičkim i profesionalnim standardima, piše u Etičkom kodeksu.
Za lakšu povredu može se izreći opomena ili skinuti dio plaće
Svaki fakultet ima svoje etičko povjerenstvo, a postupak pred njim pokreće dekan. Studentski zbor Fakulteta političkih znanosti objavio je kako je pokrenut postupak pred Etičkim povjerenstvom radi provjere je li narušen akademski integritet i sigurnost studenata. Nisu naveli da je riječ o Havelu, već o jednom od nastavnika zbog nedavnih javnih istupa, iz čega se može zaključiti da je riječ o njemu. Nakon toga sastaje se etičko povjerenstvo u roku od 30 dana. Oni mogu zatražiti dodatna razjašnjenja i očitovanja uključenih te zainteresiranih strana. Potom etičko povjerenstvo zauzima stajalište u pisanom obliku. U njemu mora biti napisano je li ponašanje opisano u zahtjevu u skladu s etičkim kodeksom ili ne te razlozi za takvo mišljenje. Ako se utvrdi da ponašanje nije u skladu s etičkim kodeksom, povjerenstvo može navesti stupanj nesukladnosti i težinu povrede etičkih načela te moguće mjere koje valja poduzeti kako do takvih povreda više ne bi došlo. Napomenimo kako postoji i Etički savjet Sveučilišta koji ima značenje drugostupanjskog tijela u slučaju žalbi na mišljenje etičkog povjerenstva fakulteta.
FPZG na svojim internetskim stranicama nema na jedinstvenom mjestu objavljen popis aktualnih članova etičkog povjerenstva. Posljednji popis pronašli smo u zapisniku sjednice Fakultetskog vijeća od 26. listopada 2023. Tada je izabrano etičko povjerenstvo u sastavu: Izv. prof. dr. sc. Robert Mikac (predsjednik), Doc. dr. sc. Dina Vozab (znanstveno-nastavno zvanje), Izv. prof. dr. sc. Kosta Bovan (znanstveno-nastavno zvanje), Stela Lechpammer (suradničko zvanje), Jakov Zucić, član iz redova studenata, Luka Papa Stubbs (imenovan ovog listopada, op.a.) član iz redova studenata, Valentina-Dominika Kranželić (neakademski zaposlenik).
Ako bi etičko povjerenstvo utvrdilo kršenje etičkog kodeksa, to bi eventualno mogla biti osnova za pokretanje stegovnog postupka. FPZG ima Pravilnik o stegovnoj odgovornosti zaposlenika iz 2009. godine. Prema njemu povrede obveza iz radnog odnosa mogu biti lakše i teže. Za lakše djelo može se izreći usmena opomena, javna pisana opomena i novčana kazna umanjenja plaće radnika za jedan mjesec u visini deset posto visine ukupno isplaćene plaće radnika u mjesecu u kojem je izrečena. Za teže djelo može se izreći javna pisana opomena prije otkaza ugovora o radu, novčana kazna umanjenja plaće radnika za vrijeme od jednog do tri mjeseca u visini 20 posto visine ukupno isplaćene plaće radnika u mjesecu u kojem je izrečena ili otkaz ugovora o radu.
Pridružite se našem Instagram kanalu.
