Pretraga

Koliko novaca treba ići Rektoratu? Nakon rasprave odgođeno glasanje, reforma dovela do pitanja

Nakon rasprave na Senatu Sveučilišta u Splitu u petak odgođeno je glasanje o odluci kojom bi fakulteti trebali 15 posto sredstava iz školarina uplaćivati Rektoratu za stipendije, studentski standard, profesore emerituse… Prijašnjih godina ta točka prolazila je bez nekih problema, a ovog puta u kontekst se postavila nova reforma programskih ugovora. Isto tako, 15 posto u proračun Sveučilišta trebao bi biti uplaćivati i SC. Na koncu je rektor odgodio glasanje, a sada kaže kako se nada da će Senat donijeti odluku na dobrobit cijelog Sveučilišta i svih njegovih sastavnica.

Sveučilište u Splitu

Sveučilište u Splitu | Foto: srednja.hr

Na dnevnom redu sjednice Senata u petak na Sveučilištu u Splitu našla se i odluka o raspodjeli osnovne proračunske komponente za ovu akademsku godinu. Naime, reformom financiranja sveučilišta, takozvanim programskim ugovorima, sredstva iz državnog proračuna dobivaju se za osnovnu komponentu, što su uglavnom plaće i materijalni rashodi te za razvojnu i izvedbenu, koji se temelje na projektima i rezultatima.

Iz Rektorata kažu da je sadržaj odluke donesen kao i prethodnih godina

I ranijih godina sastavnice su Rektoratu doznačivale određeni dio školarina, ali to je na sjednicama prolazilo bez neke rasprave. Ovog puta stvar se malo promijenila te su se počela postavljati neka pitanja. U samoj odluci koju je predložio rektor Dragan Ljutić stoji da će se iz državnog proračuna novac slijevati na sveučilište, pa će oni to rasporediti fakultetima, a fakulteti će biti dužni u svrhu funkcionalne integracija i osiguravanja jedinstvenog i usklađenog djelovanja Sveučilišta doznačiti sredstva u iznosu 15 posto naplaćenih školarina po svakom upisanom studentu. Uz to, stoji da su sastavnice sveučilištu dužne doznačiti sredstva u iznosu od tri posto ukupnih vlastitih prihoda ostvarenih na tržištu te da će se sve to na Sveučilištu koristiti za stipendiranje studenata, za rashode poslovanja sveučilišne knjižnice, za naknade profesorima emeritusima, za subvenciju troškova prijevoza studenata, za poboljšanje studentskog standarda…

Zanimljivo je i da ovakvih troškova ne bi bio izuzet ni Studentski centar (SC) u Splitu. Prema prijedlogu, oni bi morali u proračun sveučilišta, sve u svrhu poboljšanja studentskog standarda, uplaćivati 15 posto ukupnih prihoda ostvarenih od posredovanja privremenom i povremenom zapošljavanju studenata, pripremanja i opskrbe hranom za potrošnju na drugom mjestu, pružanja turističkih usluga i usluga komercijalnog smještaja, zakupa ili najma prostora. Pitanje koje se povuklo na Senatu jest može li ovakva odluka ugroziti rad SC-a.

Nadalje, na sjednici Senata neki dekani iskazali su nezadovoljstvo ovakvim modelom, budući da su programski ugovori ranije potpisani i definirani. Postavilo se pitanje je li ovakvo prelijevanje novca uopće zakonito te su se tražila dodatna pojašnjenja, imajući u vidu novu reformu financiranja. Napomenimo kako programski ugovor Sveučilišta u Splitu nije javno dostupan pa nije poznato koliko je prihoda u njemu predviđeno za Rektorat Sveučilišta i bi li on mogao funkcionirati bez uplata sa sastavnica. Naime, programski ugovori sadrže sredstva za svaku sastavnicu, pa tako i za Rektorat. Nakon rasprave na Senatu o ovoj točki rektor ju je odlučio skinuti i odgoditi glasanje na utorak. Kontaktirali smo Rektorat Sveučilišta u Splitu.

– Sadržaj prijedloga Odluke o raspodjeli sredstava doznačenih za osnovnu proračunsku komponentu i sufinanciranje rashoda poslovanja Sveučilišta u Splitu za akademsku godinu 2025./2026. donesen je na isti način kao i prethodnih godina radi osiguranja učinkovitog i jedinstvenog djelovanja Sveučilišta. Predloženo je da sastavnice Sveučilišta doznače 15 posto naplaćenih školarina po svakom upisanom studentu. Ta sredstva se usmjeravaju u zajedničku blagajnu iz koje se financiraju sanacije fakultetskih zgrada, najamnine, stipendiranje studenata, rashodi poslovanja Ureda za studente s invaliditetom, Sveučilišne knjižnice u Splitu, razvoj ljudskih resursa i istraživačkih potencijala… te brojne druge zahtjeve u cilju funkcionalne integracije Sveučilišta i osiguravanja jedinstvenog i usklađenog djelovanja i razvoja cijelog Sveučilišta, odgovaraju sa splitskog sveučilišta.

Izdvojeni članak
stjepan lakušić

Već na početku problemi s reformom financiranja na zagrebačkom sveučilištu: ‘Neobično je’

Kažu da je rektor na početku prvog mandata zatekao ozbiljan financijski minus

Pitali smo ih je li točno da se zaposlenicima Rektorata i dalje isplaćuje nagrada. Naime, lani smo pisali kako je splitsko sveučilište u minusu, a rektoru se isplaćivalo 700 eura mjesečne nagrade. Konkretno, godišnji financijski izvještaj za 2024. godinu pokazao je da je manjak prihoda i primitka za pokriće u sljedećem razdoblju bio 1,04 milijuna eura

– Podsjećamo da je rektor prof. dr. sc. Dragan Ljutić na početku prvog mandata zatekao ozbiljan financijski minus koji je doveo u pitanje stabilnost institucije, a danas Sveučilište odgovornom financijskom i upravljačkom politikom posluje financijski pozitivno. Realizirani su brojni kapitalni projekti i kontinuirano se ulaže u sve sastavnice i u studentski standard, stoji u odgovoru splitskog sveučilišta.

Izdvojeni članak
sveučilište u splitu dragan ljutić

Naše sveučilište upalo u veliki minus: Ipak, bilo je mjesta da si rektor isplaćuje 700 eura nagrade

‘Nadam se da će Senat donijeti odluku na dobrobit cijelog Sveučilišta i svih njegovih sastavnica’

Egzaktan odgovor na pitanje hoće li izmijeniti predloženu odluku nismo dobili, kao niti na pitanje je li točno da je rektor na sjednici Senata članovima poručio da ga više ne moraju zvati za pomoć ako glasaju protiv odluke.

– Razumijem različita stajališta, otvoren sam za daljnje razgovore i nadam se da će Senat donijeti odluku na dobrobit cijelog Sveučilišta i svih njegovih sastavnica, poručio je rektor Ljutić.

Upit smo poslali i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih. Pitali smo ih kako je u programskim ugovorima zamišljeno financiranje Rektorata, je li za njihov rad dogovoren poseban iznos i jesu li sredstva unaprijed dogovorena. Nadalje, pitali smo može li generalno Rektorat od sastavnica tražiti da im isplaćuje određeni iznos osnovne komponente i planiraju li javno objaviti programske ugovore. Odgovor nismo primili.