Koliko online nastave je previše? Na jednom sveučilištu mijenjat će pravila
Iako je AZVO prije nešto više od godinu dana propisao koliko online nastave visoka učilišta smiju imati na svojim klasičnim, fizičkim studijima, na nekima se to u ključnim propisima ipak krši. No, kako nam pojašnjavaju s riječkog sveučilišta, iako formalno propisuju višu razinu online nastave od dopuštene, u praksi se zadani postotak ne prelazi. Potvrdili su da će svoj pravilnik prilagoditi odluci AZVO-a.
Laptop | foto: Canva
Nadležna Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), odnosno njihov Akreditacijski savjet u 2024. odlučio je koliki udio online nastave smiju imati klasični, fizički studiji u Hrvatskoj. Kao što smo nedavno pisali, na razini kolegija dopušteno je najviše 50 posto nastavnih sati online, s time da najviše deset posto ishoda učenja (ukupnih bodova) može biti provjereno u online okruženju.
Dakle, polovina nastave jednog kolegija može biti online, ali samo desetina kolegija može biti ocijenjena online, a ne uživo. K tome, AZVO u svojoj odluci izdvaja da se na klasičnim studijima ukupno smije izvoditi najviše 30 posto nastavnih sati online. Stoga nije moguće da se polovina nastave baš iz svakog kolegija odvija online.
AZVO donio odluku koja se krši, ne žele ni načelno to komentirati
No, primijetili smo da Sveučilište u Zagrebu dopušta da se izborni kolegiji u potpunosti izvode online, makar je riječ o studijima koji nisu akreditirani online. Isto je i na Sveučilištu u Rijeci gdje se zapravo generalno dopušta 40 posto online nastave, makar AZVO kaže da taj postotak treba biti 30. Krenuli smo u potragu za odgovorima.
AZVO smo upoznali s pravilnicima na dvama hrvatskim sveučilištima i pitali ih je li dopušteno da sveučilišta izborne kolegije na studiju koji nije akreditiran kao online u potpunosti izvode online i je li dopušten postotak od 40 posto online nastave kao što imaju u Rijeci. Iako su baš oni donijeli takvu odluku, konkretan odgovor na naše pitanje nismo dobili.
– Tumačenje odredbi pravilnika koje donose pojedina sveučilišta nije u nadležnosti Agencije za znanost i visoko obrazovanje, kratko su nam poručili.
Iz Rijeke nam javili da će revidirati pravila
Javili smo se zato Rektoratima Sveučilišta u Zagrebu i Rijeci. Iz Zagreba do zaključenja teksta odgovor nije stigao. Iz Rijeke nam je detaljno odgovorila prorektorica za studije, studente i osiguravanje kvalitete Marta Žuvić. Napominje kako je njihov Pravilnik o studiranju, koji propisuje granice online nastave, donesen prije aktualne odluke Akreditacijskog savjeta.
– Pravilnik odražava tadašnji regulatorni okvir u kojem su postojale manje restriktivne smjernice za online izvođenje nastave na fizičkim studijima. U međuvremenu, Sveučilište kontinuirano prati udjele online nastave, a podaci pokazuju da su stvarni udjeli virtualnih oblika izvođenja bitno ispod 20 posto na razini većine studijskih programa — dakle značajno ispod granica propisanih nacionalnim pravilnikom (30 posto) i pravilnikom Sveučilišta u Rijeci (40 posto). Drugim riječima, iako pravilnik formalno dopušta veće udjele na izbornim kolegijima, u praksi studiji Sveučilišta u Rijeci ne prelaze pragove definirane Odlukom AZVO-a iz 2024., objašnjava nam Žuvić.
Potvrđuje nam i da će revidirati Pravilnik o studiranju. Navodi da su u tijeku pripreme za izmjene i dopune tog propisa kojima će se, taksativno nabraja, uskladiti odredbe o online i hibridnom izvođenju s Odlukom Akreditacijskog savjeta iz 2024., jasnije regulirati oblici hibridne i virtualne nastave te formalno uskladiti maksimalni dopušteni udjeli online izvođenja po kolegiju i na razini studija.
– Nažalost, zbog opsega aktivnosti u proteklom razdoblju izmjene do sada nisu bile provedene, ali Sveučilište planira vrlo skoro dovršiti ovaj proces, izdvaja Žuvić.
‘Sveučilište je trenutno u postupku pripreme izmjena i dopuna Pravilnika’
Potanko detaljizira pozadinu ranije odluke o pragu online nastave. Navodi da su važeći model hibridnog izvođenja nastave donijeli 21. srpnja 2020. godine tijekom pandemije. Tada nije postojao ograničavajući kriterij o 30 posto online nastave, naglašava, već je sve bilo u skladu s propisima. Podsjeća da je riječko sveučilište tada bilo prvo i jedino sveučilište koje je uspostavilo cjelovit pravni, organizacijski i tehnički okvir za hibridno izvođenje nastave.
– Model je predstavljen kao pilot-projekt i upućen na raspravu relevantnim sveučilišnim tijelima, a njegova se provedba sustavno pratila kroz rad Povjerenstva za online učenje, Stručnog vijeća Centra za studije i Odbora za kvalitetu. Odluke Senata o hibridnom modelu izvođenja nastave pretočile su se 2023. u novi Pravilnik o studijima i studiranju na Sveučilištu u Rijeci, a koji i sada predviđa mogućnost do 40 posto virtualnih oblika nastave. Pravilnik je donesen prije nego što je Akreditacijski savjet AZVO-a u rujnu 2024. uveo novi limit od 30 posto za fizičke studije. U trenutku donošenja našeg Pravilnika predviđena su rješenja bila u potpunosti usklađena s tada važećim regulatornim okvirom. Sveučilište je trenutno u postupku pripreme izmjena i dopuna Pravilnika, kako bi se formalno uskladilo s novim kriterijima Akreditacijskog savjeta i preciznije reguliralo korištenje hibridnog modela, navodi Žuvić.
‘Takav podatak moći će se jasnije izdvojiti nakon implementacije najavljenih izmjena u pravilniku’
Pitali smo ih i koliko se izbornih kolegija na njihovom sveučilištu izvodi online u sklopu klasičnih studija. Kaže nam da redovito prate postotne udjele virtualnih oblika izvođenja kroz sustav ISVU.
– Prema do sada analiziranim podacima, ukupni udjeli online nastave ostaju ispod 20 posto na razini većine studija. U ovom trenutku ne postoji centralizirani agregirani podatak po broju izbornih kolegija kao kategoriji, jer se praćenje provodi na razini udjela online nastave po studiju i po izvedbenoj godini, ne po tipu kolegija. Takav podatak moći će se jasnije izdvojiti nakon implementacije najavljenih izmjena u pravilniku i novog modela evidencija, opisuje prorektorica.
Pojasnila nam je i kako trenutačno imaju sedam online studija. To su, dakle, studiji koji su ocijenjeni kao online studiji i tu studenti nastavu mogu slušati u potpunosti od kuće. To su na prijediplomskoj razini: poslovna ekonomija – smjer financije, poslovna ekonomija – smjer poduzetništvo, poslovna ekonomija – smjer menadžment, a na diplomskoj razini: poslovna ekonomija – smjer menadžment, poslovna ekonomija – smjer financije, održivi razvoj turizma te poslovna ekonomija – smjer poduzetništvo.
Pridružite se našem Instagram kanalu.
