Pretraga

Kroatolog je kroatistu vuk ili priča o tome tko je u pravu

A- A+

Zapošljavanje kroatologa s Hrvatskih studija problematično je od 1996. godine. Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu upravo je te godine stupio na snagu, a prva generacija kroatologa tada još nije diplomirala. Studij je nastao 1993. godine i zbog toga su kroatolozi zakinuti u Pravilniku, koji vrijedi još i danas, a Društvo studenata kroatologije Cassius godinama traži od MZOS-a izmjenu Pravilnika.

Foto: Ivan Klindić|www.ivanklindic.info

Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu na snazi je od 1996. godine i onemogućuje kroatolozima s Hrvatskih studija da poučavaju djecu u osnovnim školama, što kroatisti s Filozofskog fakulteta mogu. Kroatolozi godinama od MZOS-a traže izmjenu Pravilnika.

Izdvojeni članak

Svečano otvorena Sveučilišna škola hrvatskog jezika i kulture


Popis obaveznih predmeta na Odjelu za kroatologiju

Popis obaveznih predmeta na Odjelu za kroatologiju na preddiplomskom studiju i nastavničkom smjeru diplomskog studija: Hrvatska književnost srednjovjekovlja, Hrvatska kulturna i politička povijest srednjeg vijeka, Hrvatski identitet u europskom kontekstu, Osnove hrvatske jezične kulture, Uvod u kroatologiju, Akademska pismenost, Fonologija i morfologija hrvatskoga jezika, Hrvatska književnost ranoga novovjekovlja, Hrvatska kulturna i politička povijest 16. i 17. stoljeća, Hrvatski glagolizam, Hrvatska književnost romantizma i realizma, Hrvatska kulturna i politička povijest 18. i 19. stoljeća, Hrvatski književni barok i prosvjetiteljstvo, Latinski jezik, Sintaksa hrvatskoga jezika, Hrvatska etnologija, Hrvatska književnost moderne i postmoderne, Hrvatska kulturna i politička povijest 20. stoljeća, Hrvatska usmena književnost, Geografska obilježja Hrvatske, Hrvatska glazba u kontekstu europske glazbene kulture, Hrvatska likovna umjetnost, Hrvatski latinitet, Hrvatsko arheološko nasljeđe, Povijest hrvatskoga kazališta, Egzaktne znanosti u hrvatskoj kulturi, Hrvatska dijalektologija, Povijest hrvatske filozofije, Povijest hrvatskoga standardnoga jezika, Završni rad, Didaktika, Leksikologija i leksikografija hrvatskoga jezika, Metodika nastave hrvatskoga jezika, Pravna uporišta i pedagoška dokumentacija, Pregled povijesti svjetske književnosti, Opća pedagogija, Pregled povijesti hrvatske književnosti , Razvojna psihologija, Dječja književnost, Praktične vježbe predmetne metodike, Tvorba riječi u hrvatskom jeziku, Korelacijske vježbe iz predmetne metodike nastave, Diplomski rad.

Kroatolozi neće odustati 

Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu nije promijenjen, unatoč višegodišnjim nastojanjima Društva studenata kroatologije Cassius da upozori MZOS na zastarjeli Pravilnik. 

– Apsurdno je dozvoliti rad u osnovnom školstvu diplomiranim učiteljima razredne nastave i diplomiranim učiteljima razredne nastave s pojačanim predmetom kojima hrvatski jezik služi kao dopuna na odabrano učiteljsko zvanje, dok se kroatologinjama i kroatolozima koji se pet godina školuju učeći o hrvatskom jeziku, hrvatskoj književnosti i hrvatskoj kulturi ne dopušta rad u osnovnoškolskim institucijama, a još je veći apsurd godinama obmanjivati generacije i generacije kroatologinja i kroatologa ponavljajući im da je Pravilnik u izradi, a ne radeći ništa po tom pitanju, smatra kroatologinja Vanessa. 

S njom se slaže i kroatologinja Antonia, koja naglašava dugogodišnju, no uzaludnu borbu studenata. 

– Očigledno je da problem vezan za užu publiku Republike Hrvatske ne može doći do izražaja. Godinama se borimo s istim stvarima, no ništa konkretno nismo dobili. Eventualno nabace odgovor: ‘Radi se na tome ili sve je u izradi.’ Ništa zadovoljavajuće, a kamoli reformacijski. S takvim pustim odgovorima nas pokušavaju smiriti, no znamo na čemu smo. Nadamo se skorašnjim promjenama, jer svakako ne planiramo odustati, komentira Antonia.

Kroatisti se ne slažu 

Studenti Odsjeka za kroatistiku na Filozofskom fakultetu se ne slažu sa zahtjevima kroatologa s Hrvatskih studija i smatraju da se na ova dva studija ne stječu iste kompetencije. Često naglašavaju razliku u obaveznim kolegijima, uzimajući u obzir jednopredmetne studije na oba Fakulteta, na preddiplomskoj i diplomskoj razini nastavničkog smjera. Kroatisti tako u pet godina studija polože ispite iz 36 obaveznih kolegija, od čega ih je 26 na preddiplomskom i 10 na diplomskom studiju. Kroatolozi nakon pet godina polože ispite iz 27 obaveznih predmeta koji nisu vezani uz hrvatsku kulturu, a od toga 14 na preddiplomskom i 13 na diplomskom studiju. 

– Cjelokupnu peripetiju oko sukoba kroatologa i kroatista, vidim slično kao vječitu raspravu TVZ-ovaca i FER-ovaca u kojoj su prvi praktičari, a drugi teoretičari! U stvari, radi se o dva različita sustava obrazovanja koja teku istim smjerom! Svojevremeno polagala sam prijamni ispit i na Hrvatskim studijima i na Filozofskom fakultetu! Upravo taj prijamni prva je eliminacijska razina! Težina jednog i drugog ispita nemjerljiva je!, smatra kroatistica Tamara. 

Obavezni predmeti na Odsjeku za kroatistiku

Popis obaveznih predmeta na Odsjeku za kroatistiku na preddiplomskom studiju i nastavničkom smjeru diplomskog studija:Teorija jezika, Staroslavenski jezik, Jezične vježbe I, Praksa čitanja, Hrvatski standardni jezik – fonologija i morfonologija, Čitanje književnoga teksta, Teorija i poetika hrvatske usmene književnosti, Hrvatska književnost 15. i 16. stoljeća, Povijesna gramatika hrvatskoga jezika, Uvod u noviju hrvatsku književnost I. – 19. stoljeće, Hrvatski standardni jezik – sintaksa, Hrvatska dijalektologija I, Figure i diskurzi, Biblija i hrvatska usmena književnost, Uvod u teoriju književnosti, Hrvatski jezik i književnost u srednjem vijeku, Jezične vježbe II., Vježbe iz književne analize i interpretacije, Hrvatski standardni jezik – morfologija, Povijest hrvatskoga jezika, Hrvatska književnost 17. i 18. stoljeća, Iz povijesti hrvatske usmene književnosti, Novija hrvatska književnost – čitanje tekstova, Uvod u noviju hrvatsku književnost II. – 20. stoljeće, Stilistika, Hrvatska dijalektologija II., Književnost u nastavi I., Metodika nastave hrvatskoga jezika I., Književnost u nastavi II., Metodika nastave hrvatskoga jezika II., Svjetska književnost u nastavi, Metodički blok i praksa, Diplomski rad, Didaktika, Psihologija odgoja i obrazovanja, Sustavna pedagogija.

– Sljedeća razina koja govori o važnosti kroatistike na Filozofskom fakultetu je upravo ona težine preddiplomskog studija, jer nitko od kroatologa s Hrvatskoga studija nije tražio prebacivanje upravo na te prve tri godine, nego tek na diplomskome. Tada im se, prilikom prebacivanja, određuje dvadeset i jedan ispit razlike, ako se ne varam! Naravno, to je opravdano! Ipak težina kolegija na kroatistici nemjerljiva je onoj na kroatologiji, upravo radi toga što sve te kolegije tumače autoriteti hrvatskoga jezika i književnosti počevši od Samardžije, Pranjkovića, Damjanovića, Nemeca, Brešića pa sve do mlade generacije standardologa – Mićanovića, Markovića, Piškovićke itd. Kroatolozima je odobreno predavati u srednjim školama. Mišljenja sam da bi eventualno mogli predavati hrvatski jezik u osnovnim školama, upravo radi toga što im se plan program studija temelji na kulturi, glazbi, umjetnosti i književnosti hrvatskoga standardnog jezika, što je izvrsna podloga za razvijanje svijesti opće kulture materinjeg jezika osnovnoškolaca!, komentira dalje Tamara.

Imaju li kroatolozi jednaka znanja kao kroatisti i trebaju li predavati u osnovnim školama, dajte nam do znanja u anketi!

Kroatolog je kroatistu vuk ili priča o tome tko je u pravu
Share via
Copy link
Powered by Social Snap