Legionela otkrivena na zagrebačkom fakultetu: Doznajemo i što će biti s nastavom
Na Fakultetu elektrotehniče i računarstva u Zagrebu otkrivena je legionela, uzročnik rijetkog oblika upale pluća poznatog kao legionarska bolest. Prisutnost bakterije utvrđena je na tri mjesta u zgradi D, a glasnogovornica Petra Škaberna rekla nam je da je riječ o nekoliko pipa. Riječ je o opasnoj bolesti, iako je mogućnost zaraze mala jer se bakterija ne prenosi pijenjem ni direktnim kontaktom, već udisanjem bakterije. Iz uprave fakulteta međutim nisu zabrinuti i nastava počinje prema planu.
Foto: Ramona Ščuric | srednja.hr
Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu otkrivena je bakterija legionela, uzročnik rijetkog oblika upale pluća poznatog kao legionarska bolest, a mail o otkrivenoj zarazi vode stigao je i studentima.
– Nadzorom sustava tople vode u okviru redovitog vanjskog nadzora zdravstvene ispravnosti sustava tople vode na Fakultetu, utvrđena je prisutnost bakterije Legionella na tri ispitna mjesta u zgradi D (od ukupno ispitanih 15 u zgradama A, DI SD Martinovka), piše u obavijesti koja je došla studentima.
‘Taj dio sustava neće biti u upotrebi’
Glasnogovornica FER-a Petra Škaberna potvrdila nam da je na Fakultetu otkrivena bakterija te da je Fakultet po zaprimanju nalaza poduzeo potrebne tehničke i organizacijske mjere u skladu s propisima i preporukama nadležnih stručnih službi.
– U tijeku je dezinfekcija nakon čega će se provesti ponovna provjera ispravnosti sustava. Do pune ispravnosti spornih vodnih točaka taj dio sustava neće biti u upotrebi. Zdravstvene poteškoće studenata odnosno djelatnika nisu zabilježene, a zbog naše pravovremene reakcije rizik je sveden na minimum. Fakultet će nastaviti transparentno i redovito informirati zaposlenike i studente o tijeku i završetku postupka, kao i o rezultatima ponovnih ispitivanja kvalitete vode, odgovorila nam je glasnogovornica.
Potvrdila nam je da nastava na FER-u neće biti odgođena i da kreće po planu prema akademskom kalendaru 7. siječnja. Dodaje da je riječ o nekoliko pipa koje su već stavljene van funkcije, zbog čega je važno napomenuti da do zaraze legionarskom bolešću ne dolazi prilikom pranja ruku ili pijenja vode, već tijekom udisanja aerosola u kojem je bakterija, na primjer prilikom tuširanja. Infekcija se također ne prenosi s čovjeka na čovjeka niti kućnim klimatizacijskim sustavima.
Što je legionarska bolest?
Od zaraze do pojave simptoma kod legionarske bolesti obično prolazi između dva do 10 dana, najčešće pet do šest, a vrlo rijetko prođe i do dva ili tri tjedna. Simptomi počinju suhim kašljem, vrućicom, glavoboljom i ponekad proljevom, a u većine dolazi do upale pluća. Rizik je veći kod osoba starijih od 50 godina, a bolest je češća kod muškaraca nego kod žena. U ranoj fazi bolesti moguće je liječenje antibioticima , stoji na stranici HZJZ-a.
– Slučajevi legionarske bolesti uglavnom su prijavljeni kod osoba starije dobi, češće muškog spola. Ishod bolesti može biti i smrtni, a može doći i do epidemija nakon izlaganja zajedničkom izvoru u okolišu. Smrt može nastupiti kod 5 – 15 posto oboljelih, ovisno o njihovoj dobi i zdravstvenom statusu. Pušači imaju veći rizik od nepušača, navodi HZJZ.
‘Bakterije su u stanju preživjeti na širokom rasponu temperatura’
Bakterije Legionelle mogu uzrokovati i blagu bolest koja se zove Pontijačna groznica sa simptomima sličnima gripi, a uključuju groznicu, slabost, glavobolju, bolove u mišićima. Nisu zabilježeni smrtni slučajevi, a pretpostavlja se da je učestalost ove bolesti veća nego učestalost legionarske bolesti.
– Bakterije Legionelle su uobičajene i mogu se naći prirodno u okolišnim izvorima vode kao što su rijeke, jezera i akumulacije te u blatu, obično u malom broju. Bakterije su u stanju preživjeti u prirodi na širokom rasponu temperatura. Opasnost nastaje kada uđu u vodene sustave koje je izgradio čovjek, kao što su rashladni tornjevi, veliki vodoopskrbni sustavi tople vode, ovlaživači zraka, dekorativne fontane i sl., najčešće oštećenjem vodovodnih cijevi, ulijevanjem površinskih voda te neispravnim spojevima potrošne vode. U takvim sustavima, ako nisu pravilno održavani, stvore se povoljni uvjeti za razmnožavanje bakterija, piše HZJZ.
Kako smanjiti rizik od širenja?
Najnoviji podaci o zarazi legionarskom bolesti u Hrvatskoj su iz 2023. godine, kad je prijavljeno 65 slučaja bolesti od kojih su četiri slučaja završila smrtnim ishodom.
Kako bi se smanjio rizik od širenja zaraze i pojave bakterija, HZJZ preporučuje da se vodovodni sustavi redovito održavaju, čiste i dezinficiraju. Kako bi se spriječio rast bakterija, voda u sustavima s hladnom vodom treba biti ispod 20°C, a u onima s toplom iznad 50°C. Važno je da voda u sustavu pravilno cirkulira i da se ne stvaraju ‘čepovi’ gdje bi se bakterije razmnožavale. Potrebno je redovito čistiti i dezinficirati filtere za vodu, rashladne tornjeve i pripadajuće cijevi koje se koriste u klimatizacijskim sustavima. Također sustave opskrbe i distribucije potrošne vode koji dulje vrijeme nisu u upotrebi potrebno je prije puštanja u upotrebu dezinficirati.
