Pretraga

‘Lijepa’ dobrodošlica: Studenti izvan EU koji dođu studirati u Hrvatsku ne mogu raditi preko SC-a

A- A+

Prije godinu dana na snagu je stupio Zakon o obavljanju studentskih poslova. Prvi je to zakon koji uređuje institut studentskog rada, ali jedna skupina studenata u Hrvatskoj njime je diskriminirana. Riječ je o studentima koji dolaze studirati u Hrvatsku iz stranih zemalja koje nisu članice Europske unije.

foto: Ivan Božić|srednja.hr

Iako je njime omogućeno da studentske poslove obavljaju i izvanredni studenti, minimalna satnica unificirana je za sve hrvatske studente i, između ostaloga, jasno je propisan rok isplate naknade za rad, novi Zakon o obavljanju studentskih poslova ima veliku manu. Naime, strani studenti koji u Hrvatsku dolaze studirati iz zemalja nečlanica EU nemaju pravo zapošljavati se posredstvom studentskih servisa.

Pune državnu kasu, a ne damo im da rade

Večernji list razgovarao je sa studenticom 3. godine geologije na PMF-u, Nuriom Godvera Nsonde, koja je još prije pet godina u Zagreb stigla iz Konga i do sada je tijekom ljeta redovno radila posredstvom SC-a kako bi si sama financirala studij i ostale životne troškove. Ove akademske godine nije joj bilo dozvoljeno produljiti članstvo u SC-u.

– Da bih mogla položiti sve ispite, moram platiti faks. Preko ljeta radim u turizmu i roditelji mi još moraju pomoći da bih uspjela sve platiti i pokriti godinu fakulteta. Nisam jedina u obitelji i ne mogu tražiti od roditelja da meni sve pokriju. Godina studija stoji 8.400 kuna. Da pokrijem faks, zdravstveno osiguranje od 6.600 kn i život za jednu godinu, meni treba oko 40 tisuća kuna. Trebala sam ići studirati u Francusku, jer govorim francuski jezik, međutim, jednom sam kao turist došla tu na more i odmah sam se zaljubila u Hrvatsku i odlučila tu studirati, kaže PMF-ovka Nuria za Večernji.

‘Ako ne nađem rješenje, moram prekinuti fakultet i vratiti se doma’

Njen kolega s fakulteta, Egipćanin Egipćanin Ibrahim El Noby koji je student diplomskog studija biologije, u istoj je situaciji – članstvo u SC-u za ovu akademsku godinu nije mogao produljiti. Kaže kako njegovi prijatelji koji studiraju u drugim članicama EU normalno mogu raditi preko student servisa.

– Odakle meni sad novac da platim faks? Godišnje ga plaćam oko 9 tisuća, plus stan, režije jer mi nemamo pravo ni na dom ni na studentsku menzu. Bez posla ništa ne možemo. Otišao sam i u Sabor i u Ministarstvo prosvjete, ali nitko nema nikakav odgovor. Treba mi još godina dana da završim studij. Ako ne nađem rješenje, moram prekinuti fakultet i vratiti se doma. Je li to normalno?, pita se Ibrahim.

Mirko Bošnjak, sanacijski upravitelj SC-a za Večernji je list citirao odredbu zakona iz koje je vidljivo kako temeljem nje SC zaista nema pravo učlanjivati studente koji dolaze iz zemalja nečlanica EU. Iznimka su studenti koji su ovdje samo na razmjeni.

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja tek su kratko poručili da su ‘svjesni problematike obavljanja studentskih poslova stranih studenata te će sagledati svaku predstavku po navedenom kako bi u budućnosti iznašli rješenje’. Dodaju kako trenutačno ‘ne postoji pravna podloga temeljem koje mogu dodijeliti pravo na sklapanje ugovora o obavljanju studentskih poslova studentima koji ne podliježu za to Zakonom propisane preduvjete’.

Što kaže Zakon o obavljanju studentskih poslova?

Prema Zakonu o obavljanju studentskih poslova, članku 2., pravo na rad posredstvom student servisa imaju student koji pohađa preddiplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, kratki stručni studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj i građanin je Republike Hrvatske i građanin Europske unije s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji studira na visokom učilištu izvan Republike Hrvatske ili student na razmjeni za vrijeme studiranja u Republici Hrvatskoj, a koji nema zasnovan radni odnos i/ili ne obavlja samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja i/ili poljoprivrede i šumarstva. U smislu ovoga Zakona i propisa kojima je uređeno oporezivanje dohotka, izjednačeni su u pravima i obvezama redoviti studenti i izvanredni studenti koji nemaju zasnovan radni odnos i/ili ne obavljaju samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja i/ili poljoprivrede i šumarstva.