Lovro je najbolje diplomirani student Medicinskog: Završio je dvije srednje, a tijekom faksa obišao 30 država
Mladi liječnik u izvanbolničkoj hitnoj službi, Lovro Pendić, najbolje je diplomirani student Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Nedavno je nagrađen za najviši prosjek na studiju, koji je iznosio 5.0. Izvrsne radne navike stekao je kao srednjoškolac jer je paralelno pohađao dvije srednje škole, a na faksu mu je motivaciju održavala znatiželja. No, ključnim ističe i to da je u fokus tijekom studija stavljao privatni život. Bilo mu je važno zabaviti se i iskusiti studentski život, a tijekom studija je uspio i posjetiti čak 30 država.
Lovro Pendić | fotografija iz privatne arhive
Medicinski fakultet u Zagrebu među učenicima, ali i studentima, slovi kao jedan od najtežih. No, Lovro Pendić, danas mladi liječnik, studij je uspio završiti prosjekom 5.0. Zato mu je nedavno fakultet dodijelio nagradu Zaklade Perović-Krmpotić kao najbolje diplomiranom studentu u generaciji.
Prve tri godine učio je i po 9 sati, ali mu je bilo bitno iskusiti i studentski život
Ovakav uspjeh možda i neće iznenaditi one koji Lovru poznaju jer znaju da je tijekom cijelog studija bio poprilično motiviran za učenje. Naime, u svakom je kolegiju uspio pronaći neki aspekt koji ga zanima i za koji je znao da će mu u budućnosti koristiti.
– Naravno, bilo je tu kolegija za koje sam imao manju razinu interesa, no smatrao sam da iz svega mogu naučiti nešto što će mi jednog dana biti bitno. Bio sam dosta motiviran postizati dobre rezultate te mi je svaki kolegij predstavljao novi izazov, kaže Lovro za srednja.hr.
Tijekom studija mijenjale su se njegove navike pa je prve tri godine dnevno u prosjeku učio i po osam ili devet sati. No, na sve to dosta je utjecala pandemija pa mu je ona dosta promijenila dnevnu rutinu. Ipak, u svim prilikama se trudio da mu ne pati privatni život.
– Na posljednje tri godine fakulteta veći je naglasak bio na kliničkim vještinama i učenju kroz praksu, te se i sama nastava odvijala u bolničkim uvjetima. Naposljetku je to podosta utjecalo na moj stil učenja. Naravno, uz vrijeme provedeno na fakultetu i uz knjigu, stavljao sam veliki naglasak i na privatni život te mi je bila bitna stavka iskusiti studentski život u onom zabavnijem obliku. Smatram da mi je takav balans omogućio da izbjegnem burnout na fakultetu, navodi Lovro.
Najteži, ali i najdraži predmet bila mu je patologija
Iako vlada stav da je najteži kolegij na medicinskim fakultetima anatomija, Lovri je najteže bilo položiti patologiju. Međutim, ujedno mu je to i jedan od najdražih kolegija.
– Najteža pojedinost kod ovog je kolegija veliki opseg gradiva na poprilično zahtjevnoj godini (trećoj), no smatram da je to i najbitniji predmet za izgradnju temelja za daljnje učenje ostalih kliničkih predmeta. Uz patologiju, najdraži kolegij bio mi je infektologija, prisjeća se Lovro.
Na početku studija, priznaje, bio je jako motiviran u tome da održi visok prosjek ocjena. Međutim, to se kroz vrijeme promijenilo pa je kasnijih godina stavljao veći naglasak na druge aktivnosti i privatni život. No, svejedno je htio održati već postignute rezultate.
– Naposljetku ne smatram da su ocjene uistinu toliko bitne, već da je najbitnije pronaći interes u određenim poljima medicine i razvijati se u tom smjeru, navodi Lovro.
A zašto je uopće odabrao medicinu i je li studij ispunio njegova očekivanja? Pa, primarni razlog upisivanja medicine bio je taj jer je riječ o širokom polju pa kasnije postoje razne mogućnosti zaposlenja.
– Moji su se interesi mijenjali tijekom studija te sam u nekim periodima pokazivao više interesa za znanstveni rad, a u nekim drugima za klinički rad. Poprilično sam zadovoljan strukturom studija te smatram da na fakultetu dobivamo vrlo široko teorijsko znanje. No, u svemu postoji mogućnost za napredak, te bih u budućnosti volio vidjeti veći naglasak na praktičnom radu u programu studija, navodi nam Lovro.
Završio je dvije srednje
Da nije upisao medicinu studirao bi lingvistiku. Ta vrata nisu zatvorena, kaže nam – možda jednog dana i upiše taj studij. Uostalom, zašto ne bi imao dvije diplome ako ima i dvije svjedodžbe. Naime, Lovro je uz gimnaziju pohađao i glazbenu školu.
– Prije fakulteta pohađao sam Gimnaziju Tituša Brezovačkog u Zagrebu. Program opće gimnazije pružio mi je veliki spektar znanja i proširio vidike te sam uistinu zahvalan na tome. Uz opću gimnaziju, išao sam i u glazbenu školu GU Elly Bašić. Pohađanje dva srednjoškolska programa vrlo me je rano podučilo kvalitetnim radnim navikama te je upravo to ono što mi je bilo najbitnije tijekom studija medicine, smatra Lovro.
Tijekom studija je uspio posjetiti preko 30 država
Imao je Lovro vremena i za ‘izvannastavne aktivnosti’. Tako je bio predsjednik Odbora za promicanje psihološkog zdravlja na Sveučilištu u Zagrebu. Kaže, tijekom studija je nerijetko svjedočio važnosti dobrog psihološkog zdravlja. I danas smatra da je to jedan od najbitnijih faktora u kvaliteti privatnog i poslovnog života. Zato su bitni i dodatni hobiji prema vlastitim interesima.
– Studentska je populacija posebna rizična skupina za različite poteškoće u mentalnom zdravlju, ponajprije zbog toga što se studenti nalaze u ranjivom periodu u kojem izgrađuju mehanizme podnošenja životnoga stresa. Smatram da bi svaki student trebao imati pristup zaštiti psihološkog zdravlja. Osobno mi je tijekom studija u održavanju vlastitog mentalnog zdravlja najviše pomogao kvalitetan privatni život. Nisam zanemario svoje socijalne kontakte te sam održavao svoje hobije. Uključivao sam se u različite studentske projekte te u studentske razmjene. Upravo mi je ljubav prema putovanjima davala najvišu motivaciju te sam tijekom studija uspio posjetiti preko 30 država, navodi Lovro.
Šest godina studiranja danas je iza njega, a nakon diplome zaposlio se kao liječnik u izvanbolničkoj hitnoj službi.
– Unatoč tome što je takav posao sam po sebi stresan, smatram da mi je koristan, ponajviše što se tiče razvoja vještina brzog prosuđivanja i donošenja odluka. Prije odlaska na specijalizaciju, htio bih isprobati i rad u obiteljskoj medicini te rad na objedinjenom hitnom bolničkom prijemu. Mislim da bi mi takva kombinacija radnih mjesta omogućila da prepoznam svoje kliničke vještine, ali i mane, te da definiram vlastite interese prema različitim poljima u medicini, veli Lovro.
Na medicini je ove godine 300 mjesta, već ima preko tisuću prijava
Na njegovom bivšem fakultetu, na samom studiju Medicine, ove je godine 300 upisnih mjesta. Studij će upisati oni s najboljim srednjoškolskim ocjenama, koji izvrsno riješe državnu maturu i prijemni ispit. Već sada je konkurencija ‘žestoka’ jer taj studij na prvom mjestu popisa u Postani student ima 600 maturanata, a ukupni broj prijava je 1.041. Lovru smo na kraju pitali i savjet za buduće studente.
– Svim sadašnjim i budućim studentima htio bih poručiti da ne zanemaruju svoje interese i hobije uz studij te da pokušaju pronaći dijelove svoje struke koji ih najviše interesiraju. Smatram da je studij medicine zahtjevan, no daleko je od nemogućeg. Toplo preporučujem svim zainteresiranima za studij medicine da se oboružaju strpljenjem i ustrajnošću. Studij je zanimljiv, širok, stresan i dinamičan, no da sutra upisujem fakultet, ponovno bih ga izabrao, poručuje za kraj Lovro.
Više tekstova iz serijala o najstudentima čitajte na poveznicama:
Lovro nije mogao u gimnaziju pa je upisao strukovnu. Danas na zahtjevnom faksu prolazi s 5.0
Bartol je lani bio jedan od najmaturanata: I na faksu je prošao s 5.0, a uz to trenira svaki dan
Mislav je 2017. bio među najmaturantima. Onda je upisao Medicinski i sve godine prošao s 5,0
Jan studira fiziku na PMF-u i prolazi s 5.0: Na kolegiju koji mi je bio najteži sad sam demos
Na jednom od studija koje je najteže upisati Kristina prolazi s pet: Otkriva zanimljiv recept za to
Jure je na pravu prošao s 5.0: ‘Još nisam naišao na predmet koji me ne zanima’
