Lovro nije mogao u gimnaziju pa je upisao strukovnu. Danas na zahtjevnom faksu prolazi s 5.0
Nakon odslušanih pet semestara na studiju računarstva splitskog FESB-a, student Lovro Ledić naprosto briljira. Do sada nije imao niti jednu četvorku, što bi značilo da mu je trenutačni prosjek ocjena zavidnih 5.0. Lovro je primjer da i učenici strukovnih škola, uz trud, rad i ljubav prema struci, na fakultetima mogu postizati fantastične rezultate. Naime, nakon osnovne nije imao uvjete za upis većine gimnazija pa je odabrao Elektrotehničku školu u Splitu. Danas ističe – bila mu je sjajna podloga za studij.
Lovro Ledić | fotografija iz privatne arhive
Glavni lik ovog nastavka serije priča o najboljim studentima u Hrvatskoj je Lovro Ledić. Lovro je treća godina studija računarstva na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, a na svim do sada ‘odrađenim’ kolegijima ima peticu.
Jedna metoda učenja uvijek ‘pali’
Odmah u uvodu kaže – redovito učenje je ključno za ovakvo postignuće. Jedna metoda od posebne mu je koristi.
– Ne mogu reći da učim baš svaki dan, ali ono do čega držim je da sam dovoljno upoznat s gradivom prije ispita kako ne bih bio previše pod stresom i ne bih gubio san večer prije. Metoda učenja koju koristim još od srednje je izrada vlastitih materijala za učenje. Ideja je da na pismeni način sam sebi objasnim gradivo koje učim. Ovo se u stvari svodi na poznatu metodu usvajanja učenog gradiva tako da ga objasniš nekom drugom, ali budući da preferiram učiti sam u tišini, pisanje materijala mi se više svidjelo, kaže Lovro za srednja.hr.
Na pitanje kako mu izgleda jedan radni dan odgovara da to ovisi o rasporedu, no generalno je ujutro na predavanjima pa ode ručati u menzu s prijateljima i onda povratak na laboratorijske vježbe. Rado ponekad ode i do knjižnice. A ima li stresa?
– Stres je neizbježan, ali uz dobre navike učenja može se minimizirati. Tijekom ispita se ne zatvaram po cijeli dan u sobi učeći, već uvijek odvojim malo vremena za prošetati ili za druženje s prijateljima. Vrijeme za odmor čini veliku razliku u stresnim razdobljima, naglašava Lovro.
Zanimalo nas je i u kojoj su mu mjeri važne ocjene. One, smatra ovaj izvrsnik, zapravo samo odražavaju njegovu želju za znanjem i trud. Jer ga zanima to što studira i o struci uvijek želi znati više.
– Naravno, ne briljiram uvijek u svakom dijelu ispita, ali ono što mi se sviđa kod FESB-a je to što neki od težih predmeta imaju relativan način ocjenjivanja, te što praktični rad čini značajan dio ocjene, što nerijetko zna prevagnuti u moju korist. Tako da je zapravo motivirajuće što moguća mala dekoncentracija na ispitu na kraju ne umanjuje uloženi trud. Uz to, lagao bih kad ne bih rekao da me motivira i državna STEM stipendija, veli Lovro kroz smijeh.
Jedan kolegij bio mu je posebno zanimljiv
Nije mogao odrediti koji mu je od kolegija bio najteži, ali generalno gledajući nije mu bila lagana cijela godina s općim predmetima poput Fizike, Matematike i Elektronike. Misli da je to zato što je gradivo uistinu opsežno, a ključan je temelj za nastavak studija. No, jasan je u tome na kojem je predmetu posebno uživao.
– Najdraži kolegij mi je bilo Objektno orijentirano programiranje, specifično zbog načina održavanja nastave. Svaki tjedan smo imali gostujuće predavanje gdje bi nam došao netko iz struke i demonstrirao nam projekt na kojem su radili, zbog čega mi je bilo lakše konceptualizirati čemu vodi moje obrazovanje. Jedan od zanimljivijih primjera mi je bila primjena virtualne stvarnosti u analizi snimki ljudskog srca, kaže.
Uz sve studijske obveze ostaje mu i slobodnog vremena koje rado iskoristi na igranje videoigara, učenje novih jezika ili druženje s prijateljima. Voli i pročitati dobru knjigu, a, kao i većina njegovih vršnjaka, bingeati serije.
Nije imao uvjete za većinu gimnazija, upisao je strukovnu: Bila je sjajna podloga za studij
Srednjoškolcima koji su u dilemi laknut će kada pročitaju da Lovro zapravo nije oduvijek znao što će upisati. Međutim, njegova priča dokazuje da strukovnjaci itekako mogu briljirati na studiju.
– Još pri upisu u srednju među izborima su mi, osim računarstva, bile prirodoslovne i jezične gimnazije, arhitektura i održiva gradnja. Kako u osnovnoj nisam imao sve odlične ocjene – bila je tu i pokoja trica – nisam imao uvjete za upis u većinu gimnazija, pa mi se u stvari posrećilo što sam upisao smjer tehničar za računalstvo u Elektrotehničkoj školi u Splitu. Računarstvo se pokazalo idealnom strukom za mene, ne samo zbog toga što mi jako dobro ide programiranje, već i zbog toga što nikad nisam bio tip osobe za učiti ‘napamet’, prepričava Lovro.
Danas ocjenjuje da mu je ta srednja bila sjajna podloga za studij.
– Ne samo da mi je omogućila da savladam osnove računarstva kroz praktični rad, već smo imali i sjajan kurikulum, te izvrsne nastavnice iz općih predmeta koje su nas odlično pripremile za maturu, unatoč tome što je generalno prilagođena gradivu iz gimnazija, kaže Lovro.
Za budućnost nema neke konkretne planove. Upisat će prvo diplomski studij. Želi se upoznati se sa što više područja računarstva prije nego se u potpunosti opredijeli za jedno. Trenutačno mu se, navodi, se najviše dopadaju računalna grafika i razvoj videoigara.
– Generalno, otvoren sam za razne stvari, a budući da volim učiti, nisam otpisao mogućnost da završim i doktorski studij, navodi Lovro.
Savjet za maturante
Ovaj su mjesec nedavno su započele prijave studija. Kao i sve ostale sugovornike u serijalu za njihove studije i Lovru pitamo koji maturanti trebali izbjegavati prijavu studija računarstva.
– Oduvijek sam razlikovao dva tipa školskih predmeta: one koji zahtijevaju pamćenje velikog broja informacija, primjerice Povijest, i one koje možeš učiti slušajući glazbu, odnosno predmeti koje kad jednom shvatiš možeš bez previše razmišljanja ‘mehanički’ obavljati, kao što su Matematika i Programiranje. Ukoliko vam ne idu baš najbolje takvi logički predmeti, smatram da u tom slučaju računarstvo možda nije najbolji izbor za vas, poručuje Lovro za kraj.
Više tekstova iz serijala o najstudentima čitajte na poveznicama:
Bartol je lani bio jedan od najmaturanata: I na faksu je prošao s 5.0, a uz to trenira svaki dan
Mislav je 2017. bio među najmaturantima. Onda je upisao Medicinski i sve godine prošao s 5,0
Jan studira fiziku na PMF-u i prolazi s 5.0: Na kolegiju koji mi je bio najteži sad sam demos
Na jednom od studija koje je najteže upisati Kristina prolazi s pet: Otkriva zanimljiv recept za to
Jure je na pravu prošao s 5.0: ‘Još nisam naišao na predmet koji me ne zanima’
