Malo čudno: Na ovim fakultetima ni jedan student neće na Erasmus razmjenu, tražili smo pojašnjenja
Na pet zagrebačkih fakulteta ove godine nije bilo ni jedne studentske prijave za Erasmus+ studijski boravak koji traje između dva i 12 mjeseci. Među njima je i Veterinarski fakultet koji inače broji tisuću studenata. Otamo odgovaraju, naši studente odlaze na Erasmus+ stručnu praksu, a studijski boravak ostaje izazov. S Metalurškog fakulteta napominju da imaju studij koji je teško uskladiv s drugima u Europi. Katoličko-bogoslovni ima ugovore s institucijama koje uglavnom ne izvode nastavu na engleskom jeziku.
Odlasci na Erasmus+ razmjenu | foto: Unsplash, Canva
Na službenim stranicama Europske unije stoji kako je cilj sudionica Bolonje, pa tako i Hrvatske, da barem 20 posto studenata tijekom studija barem nakratko ode na školovanje u inozemstvu. Jedan od programa za to je Eramus+ razmjena, no jasno je da je Hrvatska daleko od te brojke. Zadržimo se samo na najvećem sveučilištu u državi, u Zagrebu. U ovoj akademskoj godini Erasmus+ studijski boravak prijavilo je 962 od 64.000 studenata, a u konačnici financijsku potporu dobilo njih 796. U postotku je to nešto više od jedan posto. Studijski boravak uglavnom znači da studenti idu na strano sveučilište jedan ili dva semestra. Minimalni odlazak je dva mjeseca, a maksimalni 12 mjeseci.
Za oko posebno zapinje što na pet zagrebačkih fakulteta ove godine nije bilo ni jedne prijave za Erasmus. To su Veterinarski fakultet (inače ukupno broje 1.093 studenata prema ISVU.hr), Katoličko-bogoslovni fakultet (307 studenata), Metalurški fakultet (166 studenata), Geotehnički fakultet (122 studenata) i Fakultet filozofije i religijskih znanosti (76 studenata). Na većini tih institucija zapravo već godinama nema prijava za Erasmus. Što se može kriti iza tih podataka? Možda fakultet nema dovoljno potpisanih ugovora sa stranim sveučilištima, možda studentima ne priznaju kolegije iz inozemstva pa im se jednostavno ne isplati otići na razmjenu. Odgovore smo odlučili potražiti upravo od tih fakulteta, a javili smo se i studentskim zborovima svakog od njih kako bi od samih studenata čuli gdje zapinje. Odgovore smo dobili od četiri fakulteta i jednog studentskog zbora.
Na Veterini studenti radije biraju stručnu praksu, kažu da im je izazov povećati broj mobilnosti za studijski boravak
S Veterinarskog fakulteta pojašnjavaju da se kod njih studenti prijavljuju na Erasmus+ stručnu praksu. Prijave na studijski boravak izostaju. Od akademske godine 2022./23. do danas, poentiraju, odobreno je 118 stipendija za stručnu praksu.
– Studenti su zainteresirani za studijski boravak, međutim najviše su zainteresirani za obavljanje stručne prakse na veterinarskim fakultetima partnerskih institucija, specijaliziranim veterinarskim bolnicama i ambulantama te Klinikama za konje i velike životinje. Cilj VEF-a je u sljedeće tri godine, do završetka programskih ugovora, zadržati stabilan i visoki broj odlaznih i dolaznih mobilnosti te zadržati prepoznatljivost visokoškolske institucije u okviru obrazovanja doktora veterinarske medicine. Međutim, dodatni su izazovi pred nama, a to je povećati broj odlaznih mobilnosti studenata na studijski boravak, što je u suglasju i s ciljevima drugih veterinarskih fakulteta u Europi. Tijekom akademske godine svi studenti su obaviješteni o Natječajima koji su dostupni od strane Sveučilište putem službene obavijesti postavljene na mrežnu stranicu fakulteta, elektroničkom poštom na službene e-adrese, putem predstavnika godina i njihovih e-adresa, Facebooka, Instagrama te Oglasne ploče fakulteta, govori nam ERASMUS+ koordinator s Veterine Sven Menčik.
Kažu da organiziraju radionice o natječajima te Erasmus Dane. Na naš upit dolaze li strani studenti na razmjenu u Hrvatsku, vele da na njihovom fakultetu trenutačno boravi 14 studenata iz inozemstva, među kojima su oni iz Poljske, Kosova, Rumunjske, Belgije, Srbije i Ukrajine.
KBF kaže – problem je jezik i što studenti imaju pastoralne i obiteljske obveze
S Katoličko-bogoslovnog fakulteta (KBF) odgovaraju kako je studentima barijera uglavnom jezik. Vele da imaju potpisane ugovore s 14 institucija, no gotovo nitko ne izvodi nastavu na engleskom jeziku.
– Dio studenata ima pastoralne i obiteljske obveze koje ih vežu za mjesnu zajednicu. Iako je relativno mala studentska mobilnost u okviru Erasmus+, valja naglasiti da neki studenti, osobito nakon druge godine studija, nastavljaju svoj studij teologije u inozemstvu, najčešće u Rimu. U proteklom petogodišnjem razdoblju nekoliko studenata išlo je na studentsku razmjenu u Češku, Poljsku, Njemačku i Sloveniju, ističu s KBF-a.
Tvrde da studente o Erasmus+ razmjeni obavještavaju putem oglasnih ploča, web stranica, društvenih mreža, organiziraju informativne sastanke na početku akademske godine, imaju Ured za međunarodnu suradnju. Vele da bi studentima priznali kolegije u skladu s ECTS sustavom, uz prethodno odobrenje ECTS koordinatora i prodekana za nastavu. Pitamo ih što treba mijenjati da brojka razmjene bude veća.
– Potrebno je dodatno motivirati studente, poboljšati individualno savjetovanje i proširiti mrežu partnerskih institucija s kompatibilnim programima, osobito na engleskom jeziku, odgovaraju s KBF-a i dodaju da je proteklih godina nekoliko stranih studenata bilo na njihovom fakultetu, i to iz Njemačke i Slovenije.
Studentski predstavnici na KBF-u vele da treba pojačati aktivnost na društvenim mrežama
Iz Studentskog zbora KBF-a pojašnjavaju kako studenti kao razloge neprijavljivanja razmjena najčešće navode financijsku nestabilnost, nepodudaranje kolegija te nemogućnost odlaska iz Zagreba.
– Posljednji razlog najčešće se odnosi na bogoslove, bilo redovničke bilo dijecezanske, koji bi ukoliko odlaze na Erasmus+ razmjenu morali imati osiguran samostan ili bogosloviju gdje bi se pripremali za svećeničku službu. Ostali razlozi koji se također mogu čuti, no ipak rjeđe, je problem jezika ili pak nezainteresiranost odlaska u drugu zemlju jer tvrde kako su zadovoljni ovdje ili ne žele produljivati vrijeme studiranje radi odlaska na razmjenu, pojašnjavaju studentskih predstavnici.
Dodaju da iako ima zainteresiranih, mnogi se ne odvaže na razmjenu zbog neupućenosti ili straha od nepoznatoga.
– Na mrežnim stranicama našega Fakulteta se objavljuju natječaji te imamo uvid u međunarodne ugovore, a prilikom uvodnog predavanja brucoša studenti su upoznati s programom Erasmus+ razmjene. Također na Fakultetu postoji i Ured za međunarodnu suradnju gdje studenti mogu dobiti sve potrebne informacije kao i pomoć prilikom prijave na razmjenu. Mišljenja smo da bi semestralne ili godišnje radionice ili predavanja na temu Erasmus+ razmjene poboljšale zainteresiranost i prijavu naših studenata, kao i veća aktivnost po tom pitanju na društvenim mrežama, ističu studentski predstavnici KBF-a.
Na Metalurškom je problem, pojašnjavaju, specifičnost njihovih studija
S Metalurškog fakulteta koji se izvodi u Sisku odgovorili su nam da oni djeluju u vrlo specifičnom području koje upisuje manji broj studenata, posebice na studiju Metalurgije. Njihov najbrojniji studij Sigurnost, zdravlje na radu i radni okoliš, ističu, po sadržaju je pak često teško uskladiv s programima drugih europskih sveučilišta, što otežava razmjenu.
– Unatoč tome, postoji interes među studentima, no često prevagnu pragmatični razlozi poput zapošljavanja, rada uz studij ili kraćeg trajanja studija. Kod stručnih studenata dodatna prepreka su obveze praktične nastave. Kontinuirano radimo na promociji Erasmus+ programa. Studenti su redovito informirani putem našeg online sustava Merlin i web stranice Metalurškog fakulteta, a koordinatori za ECTS i međunarodnu suradnju, zajedno s prodekanom za nastavu, komuniciraju sve ključne informacije – od otvorenih natječaja do praktičnih savjeta za prijavu. Organiziramo i prezentacije, posebno za studente prve i druge godine, kako bismo ih motivirali na pravovremeno planiranje mobilnosti, navode s Metalurškog.
Dolaznih studenata iz inozemstva na ovu instituciju je malo, napominju, zbog specifičnosti njihovih studijskih programa. Oni su, vele, često vezani uz lokalne i nacionalne kontekste te se većinom izvode na hrvatskom jeziku. Ipak, tvrde da rade na jačanju vidljivosti fakulteta u Erasmus+ mreži.
– Potrebno je nastaviti rad na proširenju mreže partnerskih institucija, osobito onih koje nude kolegije u području sigurnosti na radu. Uz to, radimo na dodatnoj motivaciji studenata, uključujući direktne primjere i iskustva kolega koji su već bili na razmjeni. Razmatramo i mogućnosti kraćih oblika mobilnosti, na primjer blended intensive programmes – BIP, koji bi mogli biti privlačniji studentima koji rade ili imaju druge obveze, zaključuju s Metalurškog.
Nekoliko studenata Fakulteta filozofije i religijskih znanosti ide na CEEPUS razmjenu
Fakultet filozofije i religijskih znanosti odgovara da općenito imaju malo studenata na fakultetu pa i broj zainteresiranih za razmjenu varira. Otkako su se priključili CEEPUS mreži, navode, studenti idu na te razmjene. U prošloj akademskoj godini imali su tri studenta koji su otišli na tu razmjenu, a u ovoj godini prijavljena su četiri studenta za mobilnost.
– Osim sudjelovanja u postojećim CEEPUS mrežama, naš je Fakultet je inicijator i koordinator nove mreže unutar religijskih znanosti: CIV-HR-1902-02-2526 – Interreligious Dialogue in Contemporary Context, koja okuplja desetak europskih institucija i nudi nove mogućnosti za međunarodnu razmjenu i istraživačku suradnju. Fakultet redovito obavještava studente o svim otvorenim natječajima za Erasmus+ i druge oblike mobilnosti elektroničkim putem, ako i putem izravne komunikacije na predavanjima i sastancima. U suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu prethodnih su se godina organizirale i informativne radionice s ciljem dodatne motivacije i informiranja studenata. Što se tiče priznavanja kolegija, studentima koji su ranijih godina sudjelovali u programu Erasmus+ oni su priznavani u dogovoru s ECTS koordinatorom, u skladu s važećim pravilima i procedurama Sveučilišta u Zagrebu, ustvrđuju s Fakulteta filozofije i religijskih znanosti.
I njih pitamo koliko stranih studenata dolazi na njihov fakultet. Vele da su u posljednje dvije godine imali tri dolazna studenta, dva u sklopu Erasmusa i jednog u sklopu bilateralne razmjene.
– Prema dosadašnjem iskustvu naši studenti na partnerskim institucijama mogu slušati adekvatne kolegije povezane s područjima filozofije, religijskih znanosti i interdisciplinarnih humanističkih studija. S obzirom na sve navedeno smatramo da postoji stabilna osnova za rast broja mobilnosti u narednim godinama, a povećanju interesa može dodatno pridonijeti nastavak aktivne informiranosti, dodatne motivacijske radionice, kao i individualno savjetovanje studenata o mogućnostima međunarodnih razmjena, zaključuju na naš upit.
Dopuna tekstu 17.6. 10:40
Nakon objave teksta svoj odgovor poslali su s Geotehničkog fakulteta. Kažu da intenzivno rade na promociji i poticanju studenata na međunarodnu mobilnost i uključivanje u znanstveno-istraživački rad. Vele da studente s Erasmusom upoznavaju već na uvodnom predavanju za brucoše te redovito održavaju Dane Erasmusa.
– Zainteresiranost studenata postoji, ali se promijenio stav studenata prema mobilnosti, osobito za vrijeme i nakon pandemije. Iako inicijalno postoji želja za mobilnosti, primijećeno je da usprkos toga prevlada neodlučnost studenata te se oni na kraju ne odlučuju za prijavu mobilnosti. Ovaj izazov pokušava se riješiti sistematski, na način da studente informiramo i potičemo o mogućnostima mobilnosti i na individualnoj razini, uz konzultacije i ohrabrivanje. Na taj način studenti se dodatno upoznaju sa mogućnostima, postupkom prijave, postupkom polaganja i priznavanja ispita, i tako dalje. Ovaj pristup počeo je davati rezultate, te trenutno imam tri kandidata za obavljanje stručne prakse kroz Erasmus+ mobilnost u idućoj akademskoj godini. Erasmus+ mobilnost nije jedina mobilnost za koju su naši student zainteresirani. Primjerice student imaju mogućnosti prijave mobilnosti kroz različite druge programe, npr. IAESTE, i slično, ili na stipendije. Primjerice, jedna studentica je trenutno na mobilnosti u Tajvanu u trajanju od šest mjeseci, gdje obavlja stručnu praksu i radi diplomski rad. Za sada primjećujemo da našim studentima više odgovara obavljanje stručne prakse kroz međunarodnu mobilnost, što je vjerojatno potaknuto i samim studijskim programom inženjerstva okoliša, koji potiče što više stručne prakse i stjecanje specifičnih vještina. Zasigurno je to jedan od načina na koji će naši student postati još konkurentniji u području inženjerstva okoliša, poručuju s Geotehničkog fakulteta.
Dodaju da su za iduću akademsku godinu dobili nekoliko upita stranih studenata za Erasmus na njihovom fakultetu. Za sada imaju jednog potvrđenog studenta iz Španjolske.
