Mijenjat će se pravila Tjelesnog na faksevima: Ovo su prvi prijedlozi
Povjerenstvo koje radi na prijedlogu reorganizacije nastave Tjelesnog na fakultetima, što je tražio i ministar Fuchs, dalo je prve konkretne prijedloge. Osim što će tražiti bolju sportsku infrastrukturu na visokim učilištima, ideja je da tjelesni bude obvezan kolegij na svim fakultetima i da nosi ECTS bodove. Dakako, ovo još nisu finalne ideje.
Odbojka | foto: Canva
Stari Zakon o visokom obrazovanju, koji je bio na snazi do 2022. godine, obvezivao je visoka učilišta da u svojim nastavnim aktivnostima promiču tjelovježbu i studentski šport. Novi Zakon iz 2022. takvu odredbu više nema, pa je sad to nekim fakultetima poluga zašto su Tjelesnu i zdravstvenu kulturu odlučili ukinuti. No, takvo što moglo bi se uskoro promijeniti.
Plan predložiti obvezni Tjelesni na prve dvije godine, kasnije izborni
Već smo izvještavali da je Rektorski zbor sastavio Povjerenstvo čiji je cilj izraditi nacrt prijedloga reorganizacije nastave Tjelesne i zdravstvene kulture na hrvatskim sveučilištima, a da je isto tražio ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs. Lani je Fuchs, naime, pojasnio da izgrađene sportske dvorane i tereni na sveučilištima imaju smisla jedino ako se iskoriste za zajedničko izvođenje Tjelesne i zdravstvene kulture. Sada su iz Povjerenstva izvijestili o prvim konkretnim prijedlozima.
– Prof. dr. sc. Boris Maleš, predsjednik Povjerenstva predstavio je ključne točke prijedloga reorganizacije koje uključuju: poboljšanje sportske infrastrukture za provedbu nastave TZK, kao i za rekreativne i sportske programe; usvajanje ECTS okvira na način da nastava TZK bude obvezan kolegij na 1. i 2. godini studija te nosi jedan ECTS po semestru, a na višim godinama studija kao izborni kolegij također s ECTS vrednovanjem; ažuriranje nastavnih planova i usklađivanje s ishodima studijskih programa; sustavno praćenje antropoloških obilježja i zdravstvenog statusa u suradnji s liječnicima; plan i prilagodba nastave TZK za studente s invaliditetom; primjenu pravilnika o statusu studenta-sportaša i tako dalje, stoji u javno objavljenom zapisniku sjednice Rektorskog zbora od rujna.
‘Postoji tek sedam dvorana i šest teretana koje su u vlasništvu visokih učilišta’
Pojasnio je kako je dosadašnja analiza Povjerenstva pokazala nedovoljnu razinu tjelesnih aktivnosti kod studentske populacije i porast sjedilačkih navika, što izravno utječe na zdravstveno stanje studenata, kao i na njihove kognitivne sposobnosti, uspješnost u učenju i opći akademski uspjeh, istaknuto je. Objašnjena je i trenutačna neujednačenost u organizaciji, statusu i provedbi nastave TZK-a na sveučilištima i veleučilištima u Hrvatskoj.
– Također, postoje velike razlike u vrednovanju nastave TZK u ECTS bodovima od potpunog vrednovanja do njegova potpunog izostanka. Vezano uz infrastrukturu i prostorne kapacitete predsjednik Povjerenstva iznio je da u RH postoji tek sedam dvorana i šest fitness centara/teretana koje su u vlasništvu visokih učilišta što ukazuje na ozbiljan nedostatak sportske infrastrukture. Većina ustanova koristi unajmljene objekte što značajno povećava troškove najma i stvara otežane uvjete rada, uključujući i prevelike grupe studenata u odnosu na kapacitete prostora, navedeno je u izvještaju dosadašnjeg rada Povjerenstva.
Podsjetimo, iako na nekim fakultetima Tjelesni jest obvezan, studenti su maštoviti u njegovom izbjegavanju. Umjesto hodanja voze se polako u automobilu ili se pak manipulira brojem dolazaka. Glede reforme Tjelesnog ranije nam je predsjednik Povjerenstva skrenuo pozornost i na smanjenje broja kineziologa zbog odlazaka u mirovinu i preraspodjele koeficijenata.
Pridružite se našem Instagram kanalu.
