Pretraga

Minimalna studentska satnica ponovno raste: ‘To će se ipak negativno odraziti na ponudu poslova’

A- A+

Minimalna studentska satnica ponovno raste, i to početkom iduće godine. Od siječnja 2022. godine, ona će iznositi 29,30 kn. Velik dio studenata, pogotovo onih koji rade, se razveselio toj vijesti. Ali, postoje i oni koji nisu preoduševljeni.

Foto: Tea Ovničević|srednja.hr

Koliko god govorili da novci nisu bitni, itekako jesu – kada je u pitanju plaćanje računa, nije da se to može riješiti na neki drugi način. Isto kao što i svaki mjesec jednostavno morate jesti, ne možete to izbjeći. I naravno, sasvim je normalno da ponekad želite potrošiti i na nešto više od toga. Kako biste mogli sve to raditi, potrebni su vam novci.

Velik broj studenata, uz studiranje i radi. Nekad su u pitanju poslovi koji su dosta bliski njihovoj budućoj struci, ali nerijetko se dogodi i da su u pitanju poslovi koji apsolutno nemaju veze ni s čime. Neki od najbizarnijih poslova su upravo rezervirani za studente – poznate kao i jeftina radna snaga. No, rastom minimalne satnice, studenti polako prestaju biti jeftina radna snaga. Štoviše, već i prije ovog zadnjeg povećanja, počeo se smanjivati broj studentskih poslova. Dodajte k svemu i pandemiju koja je svih uništila i sve vam je jasno. Zanimalo nas je ipak što konkretno o svemu misle studenti – ipak se njih to najviše i tiče.

Naime, prije nekoliko dana Vlada je izglasala povećanje minimalne plaće u Hrvatskoj, a uz minimalnu plaću vezana je i minimalna naknada za obavljanje studentskih poslova. Ona se prema Zakonu o obavljanju studentskih poslova izračunava tako da se iznos minimalne bruto plaće u Republici Hrvatskoj, sukladno posebnome propisu, podijeli sa 160. Nova minimalna bruto plaća od 1. siječnja 2022. bit će 4.687,50 kuna bruto te bi od tog datuma minimalna studentska satnica bila 29,30 kuna.

 

Dvosjekli mač

Zaista, rast minimalne studentske satnice znači da će studenti moći sve manje i manje raditi, ako žele ostati unutar limita – bilo onoga od 15 tisuća kuna, ili od 60. Koliko god radili, bitno je imati na umu te dvije brojke, kako ne bi ispalo da je vaš rad skuplji od toga da niste apsolutno ništa radili. I to je samo jedna od negativnih strana ovog povećanja.

– Mislim da je to povećanje dvosjekli mač – većina studenata će se vjerojatno razveseliti, jer hej, više novaca je super. Ali ne računaju na to da će se zbog toga (zbog pandemije već ionako slabija) ponuda poslova još više smanjiti. Da je to pomak u dobrom smjeru, svakako, premale plaće su ipak jedan od glavnih faktora zašto svi ljudi, ne samo studenti, emigriraju iz države. Ali kada ta propisana satnica skoči dosta, a u roku od tri godine došli smo od toga da uopće nema minimalne satnice, na prvu minimalnu satnicu od 23 kn pa sad već skoro na 30 kn, to će se ipak negativno odraziti na ponudu poslova, kao i druge uvjete vezane uz poslove. Generalno smatram da je nekih 26-27 kn/h dosta dobro, posebice kad bi se svake 2-3 godine korigiralo s obzirom na inflaciju, objasnio nam je Daniel sa Sveučilišta Sjever.

Inflacija je posljednjih nekoliko mjeseci ponovno postala riječ dana za mnoge, pa tako i za nas – zato što je aktualna u trenutnoj temi. Inflacija ukratko znači da cijene svega rastu, a rijetko kome raste plaća, pa dolazi do pada kupovne moći. Na tu se osvrnula i naša sljedeća sugovornica.

Izdvojeni članak

Raste minimalna studentska satnica, evo koliko bi trebala iznositi u 2022.

Trend standarda u državi

– Mislim da je dovoljna satnica, ali za sad. Satnice moraju rasti jer moraju pratiti trend standarda u državi, a svi znamo da je iz godine u godinu život sve skuplji. Koliko sam upućena, dosta poslova nije dovoljno plaćeno, zahtijevaju fizički rad koji bi sam po sebi trebao imati neke dodatke, a satnica je minimalna. Minimalna satnica bi se trebala kretati od 30 kn na više. Ne mogu shvatiti poslodavca kojem je teško platiti studenta jer im je student jeftiniji od radnika na ugovoru za stalno, jednostavno mi takve stvari nemaju smisla. Radnik ti održava obrt, koliko sebičan moraš biti da ga ne isplatiš kako treba? Radim kao animator za 27,50 kn. Prezadovoljna sam s poslom, ali smatram da zaslužujemo veću satnicu jer ipak imamo odgovornost prema djeci koja nam dođu na rođendane.. ali kada gledam uvjete rada i sve ostalo, najbolji posao na kojem sam radila, pa onda čak i ne razmišljam previše o satnici, rekla nam je Dora (23) s Agronomskog fakulteta.

Između ostalog, velik je problem to što studenti nisu plaćeni dovoljno, u globalu – bez obzira na to kakav posao radili, velike su šanse da ćete biti plaćeni s minimalnom studentskom satnicom. Što ne djeluje fer, pogotovo kada usporedite različite težine, ali i odgovornosti određenih poslova.

– Povećanje minimalne studentske satnice smatram odličnim, jer kada pogledamo samo nekoliko godina unazad, kada nije ni postojala minimalna studentska satnica, već je svaki poslodavac dao koliko je htio satnicu, koja je iznosila možda nekih 15-tak kuna, što sada hvala Bogu nije slučaj. Je li ova satnica dovoljna? Pa naspram sadašnje minimalne satnice 26,56 kn, smatram da će minimalna satnica od 29,30 kn biti super. Studentski poslovi su… kako koji. Ima naravno odlično plaćenih studentskih poslova, no naravno ima i onih koji za određene uvjete rada nude premalu satnicu, mišljenje je Marsela (21) s Libertasa.

Izgubili najjači adut

Ipak, postoje i oni koji se oštro protive povećanju minimalne studentske satnice, pa i konceptu minimalne studentske satnice općenito. Za sam kraj, svoje mišljenje je argumentirao i naš sljedeći sugovornik.

– Mislim da povećanje minimalne satnice ima diskriminatorni efekt prema neuvježbanim tj. novim radnicima – mladim studentima koji tek počinju raditi nove poslove, u smislu da će poslodavci radije zadržati starije iskusne radnike nego dati šansu studentima. Uzmimo za primjer: ako neki iskusni konobar radi odličan posao i on poslodavca košta tipa 33-34 kune bruto i on u ovoj hipotetskoj situaciji radi dobro i zadovoljan je s tim. Vlada tad podigne studentski minimalac na 30 kn što znači bruto 33-34 kune i poslodavac nema razloga zaposliti mladog neuvježbanog studenta jer mu se ne isplati ako doslovno za iste novce može imati iskusnog radnika. Zaboravljamo da je najveći adut kod radnika bez iskustva njihova manja satnica. Tako mladi student može ponuditi svoj rad za manju satnicu – tipa 20/22/25 kn i tako se natjecati na tržištu rada s iskusnim radnikom te tako steći potrebno iskustvo i naposljetku veću satnicu i veću plaću.  Činom podizanja minimalne satnice taj najjači adut u rukama radnika/studenata bez iskustva je izgubljen jer ponuda jeftinijeg rada od strane radnika/studenta je ilegalna, rekao nam je Ivan (25) s Filozofskog u Splitu.

Minimalna studentska satnica ponovno raste: ‘To će se ipak negativno odraziti na ponudu poslova’
Share via
Copy link
Powered by Social Snap