Pretraga

Ministarstvo će profesoru, koji je glasao za svoj ugovor, odobriti produljenje ako se ne poveća proračun Instituta

A- A+

Nakon što smo izvijestili o profesoru i političkom analitičaru Anđelku Milardoviću, koji je na javnom institutu glasao za produljenje vlastitog ugovora, pitali smo resorno Ministarstvo znanosti i obrazovanja hoće li prihvatiti to produljenje.

radovan fuchs i anđelko milardović (ilustracija)

Foto: srednja.hr | Youtube screenshot; Blaženko Boban

Prošlog smo tjedna ekskluzivno izvijestili o produljenju ugovora o radu poznatom profesoru i analitičaru Anđelku Milardoviću. Preciznije, o tome kako je glasao za produljenje vlastitog ugovora pa postao odlučujući glas koji bi ga na iduće dvije godine – vrlo izvjesno – mogao spasiti od mirovine. Drugim riječima, mogao bi se zadržati na visokoj plaći znanstvenog savjetnika koja se, dakako, doznačava iz državnog proračuna. Da je taj scenarij zaista vrlo izvjestan možemo iščitati i iz odgovora Ministarstva znanosti i obrazovanja na upit portala srednja.hr.

Ako je isti proračun, odobrit će produljenje

Ukratko podsjetimo; Milardoviću je njegov matični Institut za migracije i narodnosti, uz pomoć njegova vlastita glasa, izglasao potrebu za nastavkom rada. No, da bi se to uistinu dogodilo, sve mora potvrditi, među ostalim, i Ministarstvo koje u svojim rukama ima upisivanje, odnosno ispisivanje pojedinih plaća iz centralnog obračuna. Zbog toga smo resorno Ministarstvo, odmah po objavi teksta, kontaktirali, poslali im poveznicu te ih vezano za tematiku, konkretno, pitali: jesu li dobili zahtjev za produljenjem ugovora, odnosno ostanku Milardovićeve plaće u COP-u; hoće li, ako i kada ga dobije, Ministarstvo prihvatiti zahtjev pa dotičnog profesora zadržati na visokoj plaći na teret proračuna; te radi iznimnog javnog interesa oko ove teme, hoće li dati komentar na Milardovićev slučaj.

Potvrdili su nam da su od Instituta zaprimili zahtjev za suglasnost za produljenje ugovora o radu profesora Milardovića te kako, u pravilu, Ministarstvo odobrava zapošljavanja koja ne povećavaju ukupni proračun ustanova. Shodno tomu, eksplicitno navode, “ukoliko se proračun Instituta za migracije i narodnosti ne povećava, Ministarstvo će odobriti zahtjev”. Dalje napominju kako odluke o zapošljavanju znanstvenika pripadaju u djelokrug rada znanstvenog vijeća Instituta te kako Ministarstvo “ne utječe na samostalnu politiku zapošljavanja znanstvenih instituta i prihvaća odluke koje su sukladno Zakonu i Statutu Instituta donijela njegova tijela – znanstveno vijeće, ravnateljica i upravno vijeće”. Nakon toga u tekstu precizno navode zakonsku i ustavnu osnovu produljenja ugovora o radu nastavnicima i znanstvenicima koji bi u protivnom, silom prilika i godina, završili u mirovini.

Izdvojeni članak
anđelko milardović

Što reći: Poznati profesor glasao za produljenje vlastitog ugovora na Institutu, taj glas presudio

Promjena financiranja u novom zakona

Iz Ministarstva, doduše, u odgovoru za srednja.hr napominju kako je trenutno u pripremi nacrt novog zakonskog okvira koji će omogućiti financiranje i upravljanje sustavom programskih sporazuma, kao što je to uostalom predviđeno i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti.  Sadašnji sustav institucionalnog financiranja znanstvene djelatnosti, ističu, ne može jamčiti izvrsne rezultate budući da je veliki dio proračuna znanstvenog sustava rezerviran za plaće zaposlenika i na taj se dio proračuna znanstvene organizacije ne može znatnije utjecati.

– U sadašnjem sustavu ne postoji jasna veza između financiranja i učinaka znanstvenog rada. Sveučilišta i instituti istovremeno imaju značajnu diskreciju kod donošenja odluka o upisnim kvotama, studijskim programima, školarinama, kadrovskoj politici te istraživačkim ciljevima, a nemaju odgovornost za osiguravanje sredstava iz državnog proračuna. I kod sveučilišta i instituta veliki je udio institucionalnog (fiksnog) u odnosu na kompetitivno financiranje, što nije poticajno za vrhunske istraživačke rezultate, poručuju iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Upravo će izmjenom zakonodavnog okvira, koja se planira za kraj godine, urediti institucionalno financiranje znanstvenih ustanova. Ukupni će se proračun, najavljuju, određivati kroz pregovaračke procese, a sve prateći odabrane nacionalne strateške smjernice. To u prijevodu znači da će se, načelno, institucijama koje se bave bitnim i utjecajnim istraživanjima kroz novi model postepeno dodjeljivati više sredstava iz proračuna. To će se činiti, kažu iz Ministarstva, na temelju “transparentnih i zajednički utvrđenih kriterija utemeljenih na rezultatima povezanim s razvojnim ciljevima i planiranim investicijama pojedine institucije definiranim u sklopu programskog sporazuma”

Više odgovornosti za ciljeve

U tom će modelu postojati i dodatna sredstva, a ona će se dodjeljivati, ističu, sukladno ostvarenim ciljevima. Neki od tih ciljeva uključuju okupljanje znanstvenog i nastavnog osoblja uz suradnju unutar sveučilište i među institutima, veći utjecaj istraživanja u internacionalnom kontekstu. To se, konkretno, odnosi na međunarodne projekte, objavu radova u utjecajnijim publikacijama, patentiranim otkrićima i slično. Bodovat će se posebno pri raspodjeli dodatnih sredstava iz proračuna i koliko je određena znanstvena institucija provela istraživanja na temama od posebnog strateškog interesa za državu, kao i na istraživanja usmjerena na potrebe gospodarstva te povećani broj inovacija i bolju suradnju s gospodarstvom.

Primjenom novog modela financiranja u sklopu izmijenjenog zakonodavnog okvira, na kojem se već radi, omogućit će se veća autonomija sveučilištima i institutima. To se, napominju, odnosi i na eventualna produljenja radnog odnosa za izvrsne znanstvenike i nastavnike nakon što navrše 65 godina života. No, istovremeno, zaključuju, imat će jasno definirani i zadani proračun kao i dogovorene razvojne, znanstvene i obrazovne ciljeve koje će dodijeljenim sredstvima morati ostvarivati.


PRUŽIO PODRŠKU HDZ-OVCU

Kako smo već objavili, profesor Milardović, koji je glasao i bio odlučujući glas glede pitanja nastavka njegova rada na Institutu za migracije i narodnosti, postao je nešto posebno sklon HDZ-u za vrijeme lokalnih izbora. Tako je u videu pružio javnu podršku Blaženku Bobanu, kandidatu HDZ-a i sad već u drugom mandatu župan Splitsko-dalmatinske županije. Osim toga, prema pisanju medija, 2018. Milardović je navodno kolegama slao mail u kojem im je ‘prijetio’ poznanstvom s ocem hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.


Pročitajte više naših tekstova o produljenju ugovora:

Što reći: Poznati profesor glasao za produljenje vlastitog ugovora na Institutu, taj glas presudio

Rektoru blisku profesoricu spašavaju od mirovine: Njen sin pisao je famozni ‘Lex Boras’

Doznajemo: Čovićev bliski suradnik, kojemu je uskoro 69, ne želi u mirovinu. Upravo se glasa o produljenju

Priča s Čovićevim produljenjem još nije gotova: Imamo dokumente s novim spornim detaljima tog slučaja

Doznajemo: Prorektor Čović po treći bi put mogao izbjeći mirovinu, na ljeto će proslaviti 72. rođendan