Ministarstvo se hvata u koštac s mnogim problemima na fakultetima: Ovo planiraju izmijeniti
Jasnije odredbe mandata dekana i rektora, točno propisano tko donosi kriterije napredovanja, revidiranje dobi za mirovinu, brže ocjenjivanje studija. Najave su to Ministarstva obrazovanja za izmjene Zakona o visokom obrazovanju koje bi u javnom savjetovanju svjetlo dana trebale ugledati do polovine 2026. godine. Novi prijedlozi su već stigli i u javno savjetovanje o planu zakonodavnih aktivnosti, poput toga da bi valjalo urediti sustav glasanja u Rektorskom zboru.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih | foto: Ramona Ščuric, srednja.hr
Ono što neki rektori i sindikati već dugo zazivaju trebalo bi se ostvariti u 2026. godini koja je pred nama. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih najavilo je da će u drugom kvartalu izmijeniti Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, prvi put od njegova donošenja u 2022. godini, a do kraja 2026. godine i drugi važan zakon u sektoru visokog obrazovanja, Zakon o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti. Za to su se odlučili, stoji u planu zakonodavnih aktivnosti, jer je vrijeme pokazalo da treba dodatno razraditi određene odredbe kako bi se zakoni mogli jasno primjenjivati.
Uredit će se mandati dekana i rektora te odlučiti tko je zapravo glavni u donošenju kriterija
Ono što je posebno istaknuto jest da će se pojašnjavati odredbe mandata dekana i rektora javnih visokih učilišta. Kao što smo već pisali, sada primjerice na zagrebačkom sveučilištu imamo dekana za koje Ministarstvo obrazovanja kaže kako ni ne bi smio biti na toj funkciji. Radi se o tome što taj fakultet, tumačilo je Ministarstvo, nije tražio tumačenje novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti prije nego što su izabrali dekana koji je već bio dva puta izabran na funkciju dekana. Po njihovom tumačenju takvi ne mogu biti ponovno dekani. Sada će to pitanje urediti u samom Zakonu.
Nadalje, Ministarstvo će se u koštac uhvatiti i s formalnim uvjetima izbora na radna mjesta, tvrde, uredit će postupak imenovanja i sadržaja sastava stručnih povjerenstva za izbor na radno mjesto. Vele da će se ukloniti određene poteškoće u primjeni odredbe zbog nedovoljnog broja članova u potrebnom znanstvenom području i polju. Napomenimo kako još uvijek nisu doneseni novi nacionalni sveučilišni i znanstveni kriteriji za izbor na radna mjesta i napredovanja zaposlenika na fakultetima, iako je Zakon o visokom iz 2022. godine rekao kako ih Nacionalno vijeće mora donijeti u roku od devet mjeseci od imenovanja. Od toga su prošle već dvije godine, a sve je u koncu zapelo zbog pobune dijela akademske zajednice na prijedlog kriterija koji su u javnom savjetovanju prikupili gotovo 2.000 komentara.
Posebno je zanimljivo što je Ministarstvo najavilo da će jasno odrediti tko je nadležan za donošenje kriterija. Sadašnji Zakon kaže da kriterije donosi Nacionalno vijeće na prijedlog Rektorskog zbora i matičnih odbora. Tu je dolazilo do različitih tumačenja zadnjih mjeseci, što bi se sada trebalo urediti. Naime, rektori su se pobunili jer Nacionalno vijeće nije uvažilo sve njihove prijedloge, prema njihovim riječima, dok je predsjednik Nacionalnog vijeća to zapravo demantirao i napomenuo da su u prijedlog ugradili ono što je Rektorski zbor predlagao. Preostaje za vidjeti hoće li rektori ili Nacionalno vijeće biti oni koji će u konačnici biti glavni nadležni za donošenje kriterija.
Hoće li se podignuti dob za mirovinu i ubrzati ocjenjivanje studija?
Ministarstvo planira mijenjati i dobnu granicu odlaska u mirovinu. Sada je ljestvica postavljena tako da profesori mogu do 65. godine života raditi za plaću iz državne kase, a fakultet ih iznimno može do 70. godine plaćati iz svojih sredstava ako za to imaju potrebe. Usporedbe radi, u školama nastavnici nakon izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju iz 2023. mogu raditi do 67. godine života, ako se nakon 65. godine na natječaju za njihovo radno mjesto nitko ne javi. Tema dobi za mirovinu povukla se na sjednici Rektorskog zbora u rujnu. Zagrebački rektor Stjepan Lakušić kazao je da je sadašnje ograničenje nefleksibilno i u praksi stvara operativne poteškoće. Zadarski rektor Josip Faričić kazao je pak da treba omogućiti produljenje radnog odnosa nakon 65. godine, ali ne automatski, već da ‘bude uvjetovano kvalitetom i doprinosom te ograničeno na viša znanstveno-nastavna zvanja, redoviti profesor i redoviti profesor u trajnom zvanju’.
Nadalje, jasno će se odrediti i početak nastave na visokim učilištima. Recentan primjer nesklada je uvođenje splitske logopedije gdje su upisi za nju krenuli dok su brucoši na drugim sveučilištima već počeli slušati nastavu. Drugi zakonski akt koji će dobiti dopunu jest onaj o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti. Vladajući namjeravaju ubrzati postupak inicijalne akreditacije postojećih studija jer navode kako ti procesi dugo traju. Na te probleme već smo upozoravali. Iako već sada postoji rok od tri mjeseca za inicijalnu akreditaciju, on se premašuje. Dugo traju i postupci reakreditacija. Valja spomenuti i nedavnu odluku Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), koja provodi inicijalne akreditacije, o selidbi u novi prostor, gdje su jasno naznačili da im treba više prostora jer im se kontinuirano proširuje djelatnost.
U javno savjetovanje plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva stigli su komentari na račun izmjena zakonskih propisa u visokom obrazovanju. Konkretno, među prijedlozima su da se zakonski uvede studentu koji izgubi status redovitog studenta zbog ponavljanja studijske godine nastavak studija u izvanrednom statusu, što već u praksi postoji, ili da treba promijeniti sastav Rektorskog zbora i ukinuti sustav ‘jedno sveučilište – jedan glas’, uzimajući u obzir veličinu sveučilišta i razlike između javnih te privatnih. Isto, da u Zakon treba vratiti saborski Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju koji je postojao prije donošenja ovog zakona i povećati dobnu granicu za umirovljenje na 67 godina. Za sve te komentare Ministarstvo je reklo da će ih uzeti u obzir prilikom izrade konačnog prijedloga izmjene i dopune zakona.
TKO JE BIO U RADNOJ SKUPINI ZA IZRADU NOVOG ZAKONA O VISOKOM U 2022.?
Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti donesen je u 2022. godini. Članovi povjerenstva za izradu nacrta prijedloga tog zakona bili su, s tadašnjim pozicijama: Ivica Šušak (predsjednik povjerenstva, državni tajnik u Ministarstvu obrazovanja), Ivica Kostović (Sveučilište u Zagrebu), Bosiljka Britvić Vetma (Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu), Gordan Črpić (prorektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta), Dario Đerđa (Pravni fakultet u Rijeci), Josip Faričić (prorektor Sveučilišta u Zadru), Anica Hunjet (prorektorica Sveučilišta Sjever), Boris Ljubanović (Pravni fakultet Osijek), Krunoslav Mirosavljević (prorektor Sveučilišta u Slavonskom Brodu), Nebojša Stojčić (prorektor Sveučilišta u Dubrovniku), Dražen Vikić Topić (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli), Tomislav Buntak (dekan Akademije likovnih umjetnosti), Alexander Buczynski (Hrvatski institut za povijest), Vlatko Cvrtila (rektor Verna), Damir Jugo (dekan Edvard Bernays Visoke škole za komunikacijski menadžment), Ljiljana Kaliterna Lipovčan (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar), Ana Lucić Vrdoljak (ravnateljica Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada), Tvrtko Smital (Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja), David Matthew Smith (ravnatelj Instituta Ruđer Bošković), Marko Šikić (Pravni fakultet u Zagrebu), Nenad Turk (Veterinarski fakultet u Zagrebu), Hrvoje Meštrić (ravnatelji Uprave za znanost i tehnologiju Ministarstva obrazovanja), Petar Pervan (predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja).
Pridružite se našem Instagram kanalu.
