Pretraga

Ministarstvo želi smanjiti broj ECTS-a koji su minimalni uvjet, ništa od pomoći studentima koji su ostali bez posla

A- A+

Osim što su već dulje od mjesec dana zatvorene škole, zbog epidemiološke situacije nastava na daljinu održava se i na fakultetima. No, sami studenti imaju mnogo pritužbi na kvalitetu nastave, prvenstveno ističući kako se ona uglavnom svela na postavljanje prezentacija i zadataka na online platforme. Na pojedinim studijima već su održani online kolokviji, a postavlja se pitanje i hoće li se tako morati održati i svi preostali ispiti te što je s obaveznim praktičnim vježbama, na primjerice, zdravstvenim studijima. Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja kažu kako su  sveučilištima uputili prijedlog za snižavanjem broja ECTS bodova koji su minimalni uvjet. Ne isključuju, poručili su, mogućnost promjene u pravilniku za ostvarivanje prava na studentski dom, ali za sada ništa od novčane pomoći studentima koji su ostali bez angažmana na studentskim poslovima.

Foto: Duje Kovačević, srednja.hr

U pismu kojeg smo nedavno objavili jedna se studentica požalila na kvalitetu nastave na daljinu i jasno obrazložila zašto ona na fakultetima ne može zamijeniti klasičnu nastavu.

Predložila je pritom i neka rješenja, prvenstveno da se razmotri ideja da studenti koji ne polože kolegije ljetnog semestra s prolaznom ocjenom nisu biti dužni plaćati izgubljene ECTS bodove.

MZO predlaže da se snizi broj ECTS-a koji su minimalni uvjet

Izdvojeni članak

[Glas studentice] Želim da se promisli o neplaćanju ECTS-a prenesenih iz ovog semestra i još tri stvari

Ministarstvu znanosti i obrazovanja poslali smo upit oko toga postoji li mogućnost da se donese odluka prema kojoj će se sniziti broj ECTS-a nakon kojeg su studenti dužni sami plaćati participaciju školarine ili odluka prema kojoj se neće plaćati ECTS-i, odnosno dio ECTS bodova nepoloženih ovog semestra i ‘prenesenih’ u narednu akademsku godinu.

Iz službe za odnose s javnošću MZO-a potvrđuju nam kako su sveučilištima uputili prijedlog za snižavanjem broja bodova koji su minimalni uvjet.

– Prijedlog je Ministarstva znanosti i obrazovanja da se broj ECTS bodova za subvencioniranje odredi u relativnom dijelu u odnosu na maksimalni mogući ostvareni broj ECTS bodova. U tom smislu poslan je i prijedlog Rektorskom zboru, a već danas je održan i virtualni sastanak sa Senatom Sveučilišta u Rijeci na tu temu. Dakle, ako uzmemo za primjer da će ove akademske godine na nekom visokom učilištu za određeni studijski program 50 ECTS bodova biti maksimalan broj bodova koji je moguće ostvariti, jer primjerice neće biti moguće odraditi praksu ili kliničke vježbe, u tom slučaju će prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja ići u smjeru da se za minimalni uvjet uzme granica od ostvarenih 92% ECTS bodova, što bi u ovom primjeru iznosilo 46 ECTS bodova. Sve ostale informacije Ministarstvo znanosti i obrazovanja prvo će raspraviti s relevantnim dionicima, a potom pravovremeno komunicirati prema javnosti, službeni je odgovor Ministarstva.

‘Fakulteti imaju dodatne mjesece za nadoknadu’

Izdvojeni članak

Mama studentice ministrici se žalila na nastavu na Ekonomskom: Faks se odmah pohvalio brojkama

Dodaju kako je Ministarstvo znanosti i obrazovanja u stalnoj komunikaciji s visokim učilištima i ‘prati na koji su se način visoka učilišta organizirala kako bi se nastava mogla nesmetano odvijati na daljinu i akademska godina završi u skladu s predviđenim studijskim obvezama prema studijskim programima.’

Ističu kako je, za razliku od škola, na fakultetima moguće organizirati nadoknade u nadolazećim mjesecima, uključujući rujan.

– Svjesni smo toga da se određene nastavne aktivnosti, zbog objektivnih razloga, ne mogu u cijelosti provoditi, kao što su laboratorijske vježbe za koje je potrebna određena oprema, kliničke vježbe koje se odvijaju u zdravstvenim ustanovama ili studentska praksa kod poslodavaca koji su privremeno obustavili svoju djelatnost. Međutim, vjerujemo da će sveučilišta, u okviru svoje ustavne autonomije i akademske samouprave, iznaći načina kao da reorganiziraju izvedbene planove i programe tako da se one aktivnosti koje se u nastalim okolnostima ne mogu izvoditi, odgode dok se za to ne ostvare uvjeti, dok će se u ovom razdoblju usredotočiti na teorijske oblike nastave koju je moguće izvoditi u cijelosti na daljinu. Za razliku od osnovnog i srednjeg obrazovanja, visoko obrazovanje ima dodatne mjesece (uključujući rujan) u kojima je moguće nadoknaditi, ako situacija bude povoljna, ono što nije bilo moguće izvesti na daljinu, ističu iz MZO-a.

Otvorena mogućnost za izmjene pravilnika za dodjelu domova i stipendija

Izdvojeni članak

Studenti ostali bez posla zbog koronavirusa: ‘Pitanje je kako preživjeti do prve sljedeće plaće’

Pojedini studenti predlažu da se za narednu akademsku godinu reorganizira bodovni sustav dodjele subvencioniranog smještaja studentima. Naime, prema trenutno važećem Pravilniku, studenti koji su ostvarili manje od 18 ECTS bodova u akademskoj godini prijave na natječaj ne mogu ostvariti pravo na subvencionirano stanovanje, kao ni studenti koji su ostvarili manje od 40 ECTS bodova prosječno u prethodnim godinama studiranja.

S obzirom na trenutnu situaciju u kojoj se na pojedinim kolegijima i fakultetima  online nastava uopće ne održava, pitali smo Ministarstvo planiraju li izmijeniti navedene stavke Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava redovitih studenata na subvencionirano stanovanje i to tako da se smanji prag za ostvarivanje prava na subvencionirano stanovanje. Takvu mogućnost ne isključuju.

– Ministarstvo je spremno, ovisno o trajanju i daljem tijeku situacije, pristupiti izmjeni propisa koji reguliraju subvenciju školarina i ostala studentska prava (smještaj, prehrana, stipendije). Očekujemo da će početkom lipnja biti moguće procijeniti utjecaj ove situacije na sustav visokog obrazovanja pa će se tada donijeti odluke koje se tiču studentskog standarda, stoji u službenom odgovoru Ministarstva.

Za sada ništa od pomoći studentima koji su ostali bez posla

Ekonomske i gospodarske posljedice epidemije koronavirusa građani već sada osjećaju jer su neki od njih ostali bez posla. Bez angažmana na studentskim poslovima ostaju i sami studenti, što je posebno problematično za onu skupinu koja samostalno financira sve životne troškove i troškove studija te je u opasnosti da zbog toga mora prekinuti studiranje.

Izdvojeni članak

SC nije pristao na sve zahtjeve studenata: Nastavlja se bojkot plaćanja domova

Na taj je problem nedavno upozorio i Studentski zbor Filozofskog fakulteta, koji je i peticijom od Vlade zatražio donošenje mjera za pomoć studentima koji su ostali bez posla. Peticiju je potpisalo samo 2.897 osoba.

Naime, Vlada je donijela mjeru za očuvanje radnih mjesta prema kojoj se iz državnog proračuna za ugrožena radna mjesta osigurava plaća od 4.000 kuna i doprinosi na taj iznos. Međutim, mjerom nisu obuhvaćeni studenti, dok primjerice oni u susjednoj Sloveniji dobivaju naknadu od 150 eura, ako su ostali bez posla. Na to je danas upozorila i studentica FER-a, Kaja Pavlinić, u objavi na Facebook stranici Vlade.

– Poštovani, slovenske vlasti odlučile su kako će svim redovnim studentima isplatiti jednokratnu pomoć u iznosu od 150 EUR zbog pandemije COVID-19 uzrokovane koronavirusom. Kada možemo očekivati nešto slično, s obzirom na to da je mnogo studenata ostalo bez svojih poslova, a troškovi života, najmova i slično su i dalje tu? Osim što podršku trebaju poduzetnici, udruge i ostali akteri, studenti su oni koji stvaraju budućnost ove zajednice. Srdačan pozdrav i unaprijed zahvaljujem na odgovoru!, piše studentica Vladi.

No, čini se kako od toga za sada ništa. Dio našeg upita MZO-u bio je i planiraju li Vlada i Ministarstvo obrazovanja na neki način financijski pomoći studentima koji su tijekom epidemije ostali bez angažmana na studentskim poslovima.

– Vezano uz studentski rad, mjere u tom segmentu nisu predviđene, stoji u pisanom odgovoru MZO-a.