Pretraga

Misle li ikada prestati? Sa zagrebačkog sveučilišta opet kmeče o novim zakonima i autonomiji

A- A+

Senatori zagrebačkog sveučilišta opet kmeče o novim zakonima i autonomiji. Sada su izglasali dokument koji na 100 strana iznosi kritike dvaju nacrta – Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o osiguravanju kvalitete. Dokument potpisuje Ivan Obadić, nastavnik na Pravnom faksu i novi predsjednik Sveučilišnog savjeta zagrebačkog sveučilišta.

sveučilište rektorat

Rektorat Sveučilišta u Zagrebu
Foto: Ivan Božić, srednja.hr

Senatori zagrebačkog sveučilišta su, naime, na posljednjoj sjednici održanoj 19. srpnja usvojili dokument koji služi kao svojevrsni prilog raspravi o dvama novim zakonskim nacrtima koji su trenutno u saborskoj proceduri – Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te Zakona o osiguravanju kvalitete. Autor dokumenta je Ivan Obadić, predsjednik Sveučilišnog savjeta, a svoje kritike, koje usvaja i Senat, raspisuje na ukupno 100 stranica.

Izdvojeni članak
radovan fuchs

Fuchsov zakon na prvom je čitanju u Saboru: Ovo su 4 stvari koje o tome trebate znati

Ukida, sužava, dezintegrira…

Sažima ih u devet ključnih točaka. Ističe tako da reforma znanosti i visokog školstva ‘protuustavno ograničava i sužava sveučilišnu autonomiju’ koja, inače, ‘predstavlja civilizacijski doseg demokratskih vrijednosti. Osim toga, ‘ukida financijsku autonomiju’ i ‘dezintegrira četiri najveća sveučilišta u zemlji’. Novim se zakonskim rješenjima, tvrdi, marginalizira Hrvatski sabor, slabi se položaj neovisnih i stručnih tijela u resoru te se ugrožavaju akademske slobode.

Dolazi i do, piše tu, diskriminacije javnih sveučilišta u rektorskom zboru, ne rješavaju se problemi, već je bit novih propisa ‘da cijeli sustav znanosti i visokog obrazovanja stavi pod izravnu (političku) kontrolu ministra’. Osvrće se i kako je, sukladno Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021. do 2026. navedeno da je ključ reforme ‘institucionalna i akademska autonomija u organizacijskom i financijskom smislu.

– Reforma ne ispunjava ovaj ključni uvjet, čime dovodi u pitanje izvršenje pokazatelja rezultata definiranih Planom oporavka i otpornosti i isplatu bespovratnih sredstava osiguranih u okviru plana, stoji u sažetku dugačkom dokumenta koji je usvojio Senat, koji u cijelosti možete pogledati ispod.

Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab

Download [1.08 MB]

‘Meritorno i konstruktivno upozorenje’

Senatori zagrebačkog sveučilišta već su jednom u potpunosti odbacili Fuchsov zakonski nacrt za visoko obrazovanje i znanost. I tada su imali sličnu spiku; narušava se autonomija, uvodi se politička kontrola, guše se akademske slobode. Sada su u cijelu priču uvukli i planirani zakonski nacrt o kvaliteti visokog obrazovanja. Ovoga su puta otišli i korak dalje pa medijima poslali priopćenje o svemu.

– Analiza je pokazala da se u pozadini niza predloženih zakonskih odredbi jasno ocrtava koncept uspostavljanja političkoga nadzora nad sveučilištima i akademskom zajednicom, što u konačnici može dovesti do urušavanja sustava znanosti i visokoga obrazovanja, koji se zasniva na postulatima izvrsnosti, na akademskim slobodama i autonomiji sveučilišta. To bi u širem kontekstu donijelo dugoročno štetne posljedice za razvoj hrvatskoga društva i za demokratski ustroj hrvatske države, stoji u priopćenju koje nam stiže iz zagrebačkog rektorata.

Stoga ovaj dokument, ističu, treba shvatiti kao ‘svojevrsni apel političkim tijelima da prije eventualnoga donošenja apostrofiranih nacrta zakona’ još jednom preispitaju ciljeve koje ti nacrti žele postići, odnosno da uvaže ‘meritorna i konstruktivna upozorenja koja dolaze sa Sveučilišta’. Sveučilišta u Zagrebu, dakako, s kojeg, nisu zaboravili napomenuti, dolazi ‘više od polovice ukupnoga sustava znanosti i visokoga obrazovanja’.

– Loše se posljedice još uvijek mogu izbjeći za što bi, sa strane političkih faktora i tijela, trebalo osigurati prostor za dijalog, što znači da bi trebalo predvidjeti „treće čitanje“ zakonskih prijedloga u saborskoj proceduri te u međuvremenu održati tematsku raspravu sa širokim dijapazonom relevantnih sudionika u organizaciji saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, zaključuju u priopćenju.