I na klasičnim, fizičkim studijima u Hrvatskoj dio nastave smije se održavati online. Kako tumači nadležna agencija, na dijelu kolegija moguće je da nastava ide online i do 50 posto, ali postoji još nekoliko granica online rada u ukupnom studiranju koje se ne smiju prijeći. No, dva sveučilišta dopuštaju da se izborni kolegiji u potpunosti odvijaju virtualno.

Online nastava | foto: Canva
Koji se udio nastave može održavati online na klasičnim, fizičkim studijima u Hrvatskoj? Odgovor leži u nekoliko odluka, a najvažnija je ona Akreditacijskog savjeta Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO). Ako studij nije akreditiran, odnosno ocijenjen kao online, nego fizički, pravila su sljedeća. Na razini kolegija dopušteno je najviše 50 posto nastavnih sati online, s time da najviše deset posto ishoda učenja (ukupnih bodova) može biti provjereno u online okruženju. Dakle, polovina nastave jednog kolegija može biti online, ali samo desetina kolegija može biti ocijenjena online, a ne uživo. K tome, AZVO u svojoj odluci izdvaja da se na klasičnim studijima ukupno smije izvoditi najviše 30 posto nastavnih sati online. Stoga nije moguće da se polovina nastave baš iz svakog kolegija odvija online. Dakako, ova pravila koja datiraju iz ožujka 2024. ne vrijede ako je studij akreditiran kao online jer je tada svu nastavu moguće slušati od kuće. Popis takvih studija dostupan je ovdje.
Sveučilište u Zagrebu – izborne kolegije moguće održavati 100 posto online
Naše najveće sveučilište, ono u Zagrebu, ovog je lipnja donijelo i posebne smjernice o mogućnosti izvođenja online kolegija nakon brojnih upita fakulteta. Odbor za upravljanje kvalitetom tako u smjernicama piše da se nastava na izbornim kolegijima može u potpunosti izvoditi online, pod uvjetom da udio online nastave na razini studijskoga programa koji se izvodi klasično ne prelazi 30 posto, uključujući i obvezne i izborne kolegije, sukladno Pravilniku o vrednovanju studijskih programa Sveučilišta u Zagrebu. To je relevantno, izdvojili su, u kontekstu europskih sveučilišnih asocijacija, međunarodne suradnje, mobilnosti stranih studenata, organizacijskih potreba poput broja upisanih studenata ili obnove prostora te promicanja horizontalne mobilnosti. Pravila za obvezne kolegije ista su kao i u preporuci AZVO-a.
– Glavni izazov s kojim se institucije susreću jest izrada online programa koji osiguravaju razvoj vještina ili osjećaj akademskog zajedništva, a koji se tradicionalno povezuju s klasičnom nastavom. Ključni izazovi i prilike uključuju: modularnost programa, online metode provjere znanja, stvaranje online akademskih zajednica, integraciju znanja i razvoja vještina te ponudu personaliziranih obrazovnih programa kako bi se zadovoljile različite potrebe i ambicije, stoji u smjernicama Odbora za upravljanje kvalitetom zagrebačkog sveučilišta koje možete vidjeti ispod, a ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.
I na riječkom sveučilištu mogući virtualni izborni kolegiji
Izborni kolegiji mogu se izvoditi 100 posto virtualno i na Sveučilištu u Rijeci. Tako stoji u njihovom Pravilniku o studiranju gdje, između ostalog, piše da su virtualni oblici nastave dozvoljeni na obveznim kolegijima do 40 posto nastavnih sati, pri čemu kumulativno na cijelom studijskom programu virtualni oblici izvođenja nastave ne smiju prelaziti 40 posto nastavnih sati. To je za deset postotnih poena više nego što tumači Akreditacijski savjet.
Za Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku jedino smo u Pravilniku za provedbu postupka vrednovanja studijskih programa pronašli kako se pod predmetom koji se izvodi online podrazumijeva barem 50 posto nastavnih sati. Drugim riječima, do 50 posto online nastave predmet se smatra klasičnim, kako i nalažu pravila AZVO-a. Među javnim dostupnim dokumentima nismo pronašli posebne upute online nastave na splitskom sveučilištu.
Cijelu odluku Akreditacijskog savjeta oko tumačenja online nastave možete vidjeti ispod. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.
Pridružite se našem Instagram kanalu.