Na čelo Učiteljskog došao kineziolog: ‘Bio sam u razredu, na igralištu, u dvorani. Upoznao sam izazove’
Radio je u srednjoj školi, pa u dvjema osnovnima, da bi potom predavao na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu i Učiteljskom u Rijeci. Posljednja dva mjeseca u novoj je poziciji, dekana Učiteljskog u Rijeci. Vilko Petrić u razgovoru za srednja.hr kaže kako dekan Učiteljskog može postati netko tko nije proveo dana u učionici, ali pitanje je, nastavlja, može li razumjeti srž odgojno-obrazovnog poziva jednako duboko kao onaj tko je u učionici bio. To iskustvo, gdje je upoznao izazove koje učitelji žive svakoga dana među kojima su i zahtjevni odnosi s nekim roditeljima, za njega je neprocjenjivo.
Vilko Petrić, dekan Učiteljskog fakulteta u Rijeci | foto: UNIRI, Canva
Neki ga pamte jer je bio dio radne skupine za izradu nacionalnog kurikuluma za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje nekadašnje cjelovite kurikularne reforme. Nekima je možda predavao kao nastavnik Tjelesnog u Gimnaziji Pula ili osnovnim školama Vladimir Nazor Krnica i Divšići. Studentima je možda držao Kineziološku metodiku u edukaciji na Kineziološkom u Zagrebu ili kolegije poput Kineziološke metodika u integriranom kurikulumu na Učiteljskom u Rijeci. Vilko Petrić (43), novi dekan Učiteljskog fakulteta u Rijeci, kaže nam kako ga iskustvo u nastavi čini osjetljivijim na realne potrebe studenata, učitelja i odgajatelja.
– Ono mi daje perspektivu koja omogućava da fakultet vodim s više razumijevanja, poštovanja i autentičnosti. Iskustvo koje sam stekao dugogodišnjim radom na visokoškolskim institucijama temelj je mog profesionalnog identiteta i jedan od najvažnijih razloga zbog kojih smatram da danas mogu s punim integritetom voditi Učiteljski fakultet u Rijeci. Naravno da može postojati čelnik Učiteljskog fakulteta koji nije proveo dane u učionici, ali pitanje je može li razumjeti srž odgojno-obrazovnog poziva jednako duboko kao onaj tko je u učionici bio. Upravo je to iskustvo za mene neprocjenjivo. Bio sam u razredu, na igralištu, u dvorani. Radio sam s djecom i mladima različitih sposobnosti, interesa i karaktera. Upoznao sam izazove koje učitelji žive svakoga dana, od pedagoških do organizacijskih i administrativnih. Naučio sam koliko zahtjevni mogu biti odnosi s roditeljima i koliko je važna suradnja u kolektivu. Kada donosim odluke kao dekan, ne razmišljam samo administrativno – sada stanem pred i uz svoje kolege kao netko tko je stajao pred razredom. Znam kako odluke ‘odozgo’ mogu utjecati na svakodnevni rad učitelja i odgajatelja. Znam što znači kada sustav podržava, a što znači kada ne razumije potrebe škole i učionice, otkriva nam Petrić koji je ulogu dekana preuzeo početkom listopada.
Nadležna tijela na ovom fakultetu pronašla niz zamjerki: ‘Upravo ulažemo trud i vrijeme u izradu Akcijskog plana’
I nije ga dočekao lak zadatak. Naime, Učiteljski u Rijeci trenutačno je pod pismom očekivanja nadležnog Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. U redovitom procesu ocjenjivanja utvrđeno je niz nedostataka pa je nadležna Agencija Učiteljskom dala rok od tri godine da poprave svoj rad. Konkretno, najveći kamen spoticanja im je znanstvena djelatnost. U toj temi ocijenjeni su u 2023. godini minimalnom razinom kvalitete u tri od pet standarda.
– Pismo očekivanja trenutačno je doista naš prioritet. Iz Izvješća reakreditacije vidljivi su segmenti djelovanja u kojima je procjena zadovoljavajuća i jasno su naznačene aktivnosti dobre prakse djelovanja, posebno u području nastave i funkcioniranja. Analizirani segmenti na koje se primarno odnose preporuke su naši izazovi na koji način unaprijediti znanstvenu djelatnost. Upravo ulažemo trud i vrijeme u izradu Akcijskog plana, koji je potrebno dovršiti u sljedećih mjesec dana, sukladno roku iz Pisma očekivanja. U Akcijskom planu detaljno navodimo i obrazlažemo konkretne aktivnosti koje ćemo poduzeti za svaku dobivenu preporuku. U izradu dokumenta uz Upravu uključen je Odbor za osiguravanje i unapređivanje kvalitete Fakulteta, svi nastavnici po Katedrama, a završna će verzija biti usvajana u prosincu na Fakultetskom vijeću. Navedenom sinergijom svi djelatnici imaju mogućnost dati svoj doprinos. Vjerujem da ćemo planiranim aktivnostima ispuniti očekivanja nadležnog Ministarstva i Agencije, nabraja Petrić.
Nadležna tijela uočila su i nedostatak znanstveno-nastavnih radnih mjesta na Učiteljskom u Rijeci, prvenstveno u području prirodnih znanosti. Petrić veli da broje dvije izvrsne nastavnice iz prirodoslovnog područja na nastavnim radnim mjestima predavača i višeg predavača. Jedna je od navedenih kolegica već stekla doktorat znanosti.
– Vjerujem da će uskoro ispuniti uvjete za izbor u znanstveno-nastavno zvanje i radno mjesto docenta. Druga kolegica polaznica je poslijediplomskog doktorskog studija matematike. Kao dekan pružit ću im punu podršku i učiniti sve što je u mojoj moći kako bi u predviđenim rokovima ispunile sve svoje obveze te stekle doktorat znanosti, odnosno docenturu. Također, programskim ugovorom, u kalendarskoj 2026. godini, osigurano je i novo znanstveno-nastavno radno mjesto docentice ili docenta iz prirodoslovnog područja. Vjerujem da donosimo prave odluke, da kvalitetno postupamo i da fakultet ima svijetlu budućnost i u ovom segmentu, smatra Petrić.
Pripremaju doktorski studij, najavljuju opremanje suvremenog STEM kabineta
Na Učiteljskom u Rijeci još uvijek nemaju doktorski studij, što je isto navedeno kao zamjerka u redovitom postupku ocjenjivanja. Petrić objašnjava kako su dva desetljeća nosili teret problema sa znanstvenom dopusnicom. Navodi da Hrvatski sabor nije nikada usvojio strateški dokument mreže javnih znanstvenih organizacija te da je to usporavalo njihov razvoj i stvaralo prepreke. U 2023. godini taj je problem riješen, opisuje, pa sada osjećaju stvarno olakšanje te je vidljiv mjerljiv napredak u području znanosti.
– Samo u 2025. godini ostvarili smo nekoliko prijava na natječaje Hrvatske zaklade za znanost te dobili čak četiri kompetitivna istraživačka projekta ukupne vrijednosti gotovo 170.000 eura. Uz to, naši su djelatnici ove godine objavili desetak znanstvenih radova u najkvalitetnijim svjetskim časopisima iz područja odgoja i obrazovanja. To je jasna potvrda da Učiteljski fakultet u Rijeci ne samo da sustiže zaostatke, nego gradi respektabilnu znanstvenu prepoznatljivost. U sljedeće tri godine uložit ćemo više od 200.000 eura u poticanje znanstvenih aktivnosti, profesionalni razvoj i istraživačku podršku našim djelatnicima. Trenutno imamo šest mladih istraživača, studentica poslijediplomskih doktorskih studija, što govori o mladom znanstvenom potencijalu koji fakultet nosi u budućnost. Velik dio znanstvenih sredstava namijenjen je i za infrastrukturna ulaganja: opremanje suvremenog STEM kabineta, razvoj inkluzivne učionice te nabavu suvremenih dijagnostičkih instrumenata bez kojih nije moguće provoditi istraživanja koja zadovoljavaju najviše međunarodne standarde. Upravo ta ulaganja osiguravaju temelj za dugoročni i održivi znanstveni napredak Fakulteta. Težnja je i vizija da se uz prijediplomsku i diplomsku razinu studija omogući nastavak na poslijediplomskoj razini. Dokumentacija za naš poslijediplomski doktorski studij već je u pripremi. Uz snažnu podršku Sveučilišta u Rijeci, uvjeren sam da ćemo u sljedeće tri godine pokrenuti doktorski studij u polju obrazovnih znanosti. Time ćemo zaokružiti našu obrazovnu vertikalu i postati jedno od ključnih središta razvoja znanosti o odgoju i obrazovanju u Hrvatskoj. Uvjeren sam da Učiteljski fakultet u Rijeci ulazi u novo, snažnije razdoblje – razdoblje rasta, znanstvene izvrsnosti i istinske prepoznatljivosti, izdvaja Petrić.
‘Sve je više prisutan i problem rastuće emocionalne zahtjevnosti posla. Djeca i mladi danas dolaze u škole s vrlo različitim potrebama’
S obzirom na nedostatak radnih mjesta u prirodnim znanostima, a podatci pokazuju da nedostaje STEM kadra u hrvatskim školama, Petrića pitamo kako riješiti taj problem. Naime, postojala je ideja Ministarstva kako bi se na učiteljskim fakultetima trebali osnovati posebni studijski programi za učitelje STEM predmeta koji bi mogli predavati u višim razredima osnovnih škola. Petrić navodi kako su učitelj i odgajatelj regulirane profesije i svaka promjena u njihovu obrazovanju mora biti pažljivo promišljena. Svjestan je da se posljednjih godina Hrvatska suočava s ozbiljnim problemom nestručnih zamjena, osobito u STEM području.
– Pritom mislim da nije najvažnije pitanje tko će obrazovati buduće STEM učitelje, učiteljski fakulteti ili prirodoslovno-matematički, nego kako ćemo zajednički stvoriti sustav koji će osigurati dovoljno kvalitetnih, kompetentnih nastavnika. STEM nastava u višim razredima postaje sve zahtjevnija te traži stručna i pedagoška znanja. Ovo može ukazivati na činjenicu da rješenje nije jednostrano. Učiteljski fakulteti mogu dati snažan doprinos jer imaju ključne pedagoške, didaktičke i metodičke kompetencije te razumiju razvojne potrebe djeteta. Prirodoslovno-matematički fakulteti, s druge strane, imaju dubinu stručnog sadržaja. Mišljenja sam da prvo probamo stvarati suradničke modele, primjerice zajedničke studijske programe ili dodatne kvalifikacije koje bi udružile naše najbolje resurse. Drugim riječima, rješenje ne leži u tome da se jedno visoko učilište ‘zamijeni’ drugim, nego da se spoji ono najbolje od oba. Ukoliko želimo kvalitetne STEM učitelje, onda moramo graditi sustav koji će ih obrazovati u skladu s potrebama suvremene škole, a to znači interdisciplinarno, praktično, stručno i pedagoški utemeljeno, odgovara Petrić.
Radio je u školi pa je s problemima koje spominje itekako upoznat. Kaže da su danas učitelji, više nego ikad, zatrpani dokumentacijom, procedurama, izvješćima i administrativnim zahtjevima koji im uzimaju vrijeme, energiju i fokus umjesto da imaju više vremena baviti se onime što je srž njihova poziva, djetetom i kvalitetnim planiranjem, provedbom i evaluacijom odgojno-obrazovnog procesa.
– Sve je više prisutan i problem rastuće emocionalne zahtjevnosti posla. Djeca i mladi danas dolaze u škole s vrlo različitim potrebama, teškoćama i životnim pričama. Učitelji svakodnevno preuzimaju uloge pedagoga, savjetnika, mentora, terapeuta, pa čak i roditelja. To stvara kronični stres i osjećaj iscrpljenosti. Nikako ne možemo ne spomenuti problem nedostatka društvenog poštovanja i jasne podrške sustava. Učitelji nose jedan od najvažnijih poslova u društvu, a istovremeno se često osjećaju nedovoljno prepoznati, potplaćeni ili javno podcijenjeni. U konačnici, biti učitelji je životni poziv koji se može raditi isključivo iz ljubavi te uz profesionalne kompetencije i kontinuirano profesionalno usavršavanje. Ako želimo kvalitetno obrazovanje i svjetlu budućnost nacije, pridajmo veći značaj učitelju, usmjerimo se na vrijednosti, poštovanje i uvjete u kojima može raditi svoj posao onako kako najbolje zna za dobrobit djece, ističe Petrić.
‘U nastavi Tjelesne i zdravstvene kulture još je uvijek previše naglašena natjecateljska komponenta, koja odgovara samo manjini učenika’
Priznaje, kao učitelj Tjelesnog naišao je i na predrasude. Često se stvara dojam, veli, da je rad u dvorani ‘lakši’ ili manje zahtjevan od onog u učionici. Tvrdi da je istina potpuno suprotna. Učitelji Tjelesnog stalno su u pokretu, prate sigurnost djece, ostvaruju odgojno-obrazovne ishode, brinu o motivaciji, emocijama i međusobnim odnosnima učenika. Smatra ga dinamičnim, fizičkim i pedagoški vrlo zahtjevnim poslom.
– Takve predrasude s vremenom nestanu kada kolege vide ozbiljnost i posvećenost kojom pristupate odgojno-obrazovnom radu. Kvalitetan učitelj Tjelesne i zdravstvene kulture ne doprinosi samo motoričkom razvoju djeteta, već i odgojnom, emocionalnom i socijalnom. I zato taj predmet zaslužuje isto poštovanje i vrijednost kao i svi drugi u školskom sustavu. Ipak, u nastavi Tjelesne i zdravstvene kulture još je uvijek previše naglašena natjecateljska komponenta, koja odgovara samo manjini učenika. Većina djece ne voli natjecanja, a takav pristup kod njih stvara nelagodu, stres i osjećaj neuspjeha. Time se propušta osnovna svrha nastave – poticanje zdravog, pozitivnog i trajnog odnosa prema kretanju. Često naglašavam da tjelesna aktivnost u odgojno-obrazovnom sustavu mora biti u službi zdravlja, dobrobiti i zadovoljstva djece, a ne isključivo rezultata i usporedbe s drugima. Nažalost, Republika Hrvatska gotovo je jedina zemlja čiji kurikulum i dalje nema jasno definirane cjeline iz područja fitnesa i zdravlja, aktivnosti u prirodi, vodenih sportova i sportova na snijegu. Upravo su to sadržaji koji razvijaju cjeloživotne navike bavljenja sportom, stvaraju pozitivan odnos prema kretanju i omogućuju cjelovit motorički razvoj svakog djeteta. Bez njih nastava gubi svoju suvremenost i propušta izvršiti svoju najvažniju ulogu – potaknuti djecu da vole i biraju tjelesnu aktivnost i izvan školskih zidova, objašnjava Petrić.
‘Za mene su odgajateljice istinski heroji našeg društva. One oblikuju djetetov karakter i njegove vrijednosti’
Na Učiteljskom u Rijeci školuju se i buduće odgajateljice i odgajatelji. Petrić opisuje kako odgajateljice rade s nečim najvrjednijim što imamo, s djetetom. Usmjeravaju njegov razvoj osjećajima, sigurnošću i budućnošću, izdvaja. Iako završavaju diplomski studij i stječu akademsko zvanje magistar ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, Petrić misli da su često nedovoljno prepoznate i cijenjene od sustava, roditelja ili šire javnosti.
– A unatoč tome, svakog jutra ulaze u svoje skupine s osmijehom, stvarajući okruženje u kojem se dijete osjeća viđeno, sigurno i važno. To mogu samo oni koji žive za ovaj poziv. Za mene su oni istinski heroji našeg društva. Kvalitetna odgajateljica ne prenosi djetetu samo znanje. Ona oblikuje djetetov karakter, njegove vrijednosti, samopouzdanje, emotivnu stabilnost i odnos prema svijetu. One u dijete polažu ono najdragocjenije, temelje za budućeg čovjeka. Kao dekan Učiteljskog fakulteta u Rijeci osjećam veliku odgovornost da budućim odgajateljicama pružimo najbolju moguću edukaciju, podršku i poštovanje koje zaslužuju. Isto tako da se povezujemo sa zajednicom, odgajateljicama i učiteljima u praksi te zajedničkom poveznicom teorijskih dosega i praktičnih primjera činimo iskorake. Kada ulažemo u odgajateljice, ulažemo u našu djecu, a kada ulažemo u djecu, ulažemo u budućnost cijelog društva, dodaje Petrić.
Ne krije i da je zaljubljenik u znanost. Voli istraživati aspekte kineziološke struke u području odgoja i obrazovanja, dolaziti do spoznaja i dijeliti ih s drugima. Visokim funkcijama nikada nije posebno težio, dodaje, ali kolege su u njemu prepoznale osobu dostojnu povjerenja dekanskog mjesta.
– Svojim glasom i formalnom podrškom povjerili su mi značajnu odgovornost. Svi smo svjesni da se naš fakultet trenutačno suočava s ozbiljnim izazovima, no spreman sam odgovorno im pristupiti. Imam izvrstan tim suradnika, kvalitetne djelatnike i kolege koji žele napredak i vjeruju da zajedničkim snagama možemo savladati svaki izazov koji je pred nama. Primarna svrha mojeg djelovanja bit će transparentnost i služenje. Nužno je kontinuirano stvaranje uvjeta i pružanje podrške, suradnja, kako bi kolege bili motivirani te imali mogućnosti postići svoj maksimum u unapređenju struke i pridonijeli razvoju našeg fakulteta. Uložit ću svaki napor da na najbolji mogući način doprinesem kvalitetnoj afirmaciji i vidljivosti rada Učiteljskog fakulteta u svim segmentima njegova djelovanja, na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Prvotno držim da je zbog kvalitetnijeg i ekonomičnijeg funkcioniranja, nužno učiniti preinake u Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta. Značajno ćemo ulagati u znanstvene aktivnosti, osuvremeniti studijske programe te obnoviti suradnju s dječjim vrtićima i školama vježbaonicama kao i proširiti baze suradnje unutar zajednice. U svom mandatu vodit ću se težnjom da Učiteljski fakultet u Rijeci bude prepoznatljiva sastavnica Sveučilišta u Rijeci po kvaliteti koja objedinjuje znanost, obrazovanje i praksu, zaključuje Petrić.
Pridružite se našem Instagram kanalu.
